images
Neophodno je zajedničko upravljanje malim gospodarskim ribolovom u zaštićenim područjima

Stanje ribljih stokova u Sredozemnom moru je najlošije na svijetu, prema izvješću UN-a za 2018. godinu. Hrvatska nije iznimka, a jedan od koraka ka promijeni tog stanja dogodio se 22. 3. u Zagrebu na radionici koja je okupila relevantne stručnjake iz područja ribarstva i upravljanja zaštićenim područjima.

Cilj radionice koja se proteklog tjedna održala u Zagrebu, na kojoj je sudjelovala i Željka Rajković iz udruge Biom, bio je razviti preporuke za mali gospodarski ribolov koje će biti kompatibilne s postojećim zakonima i politikama, a temeljene na iskustvima prikupljenima tijekom provedbe projekta FishMPABlue2. Tada su testirani alati koji su razvijeni u prethodnom projektu, ujedinjeni u „Priručniku za upravljanje malim gospodarskim ribolovom u zaštićenim područjima“. Ti se alati mogu koristiti za upravljanje svim područjima u kojima je na snazi posebna regulacija ribolova (morska zaštićena područja, Natura 2000), a za čije je upravljanje zaduženo posebno upravljačko tijelo.

Radionica o malom gospodarskom ribolovu (c) Petra Počanić, WWF Adria

Iako su u proces donošenja odluka koje se tiču upravljanja ribarstvom u Hrvatskoj formalno uključeni i predstavnici ribara, u praksi je komunikacija između administracije i ribara opterećena politikom i privatnim interesima umjesto da se zasniva na krajnjem cilju – poboljšanju stanja prirodnih resursa te posljedično i ekonomije ribara i njihovih obitelji. Upravo zato, te odluke često ne prepoznaju lokalne specifičnosti područja ili su pak podložne političkim utjecajima raznih interesnih skupina. Rezultat toga je sve lošije stanje ribljeg fonda.

“Mali gospodarski ribolov je u svojoj suštini ribolov koji je važan upravo na lokalnoj razini. To znači da je upravo on najbolji kandidat za buduće zajedničko upravljanje ribolovnim resursima. Naime, osim danas uobičajenog pristupa od gore prema dolje, zajedničko upravljanje malim gospodarskim ribolovom bi moglo krenuti od lokalne razine”, izjavila je Željka Rajković iz Bioma. “U Hrvatskoj na lokalnoj razini već postoje osviješteni ribari koji su voljni krenuti u tom smjeru. WWF-ov FishMPA Blue 2 projekt uspješno radi upravo na tome – promociji vizionarske ideje za uspostavu zajedničkog upravljanja malim gospodarskim ribolovom.”

Stručnjaci su diskutirali o pravnim problemima s kojima se suočavaju u sektoru ribarstva, kao i o predloženom modelu upravljanja i o drugim morskim zaštićenim područjima u kojima se predloženi model upravljanja može implementirati. Sastavljene su i preporuke za izmjenu postojećih zakonskih i podzakonskih akata vezanih uz ribarstvo u zaštićenim područjima na moru.

Radionica o ribarenju u Esplanade (c) Petra Počanić, WWF AdriaKao rješenje sveprisutnog jaza između ribara i nadležnih administracija, WWF predlaže u međunarodnoj praksi već dokazan model zajedničkog upravljanja (co-management) koji je testiran i kroz projekt FismMPABlue2. Taj princip zagovara da se odluke u upravljanju ribarstvom donose uz zajedničko učešće ribara, administracije, znanstvenika i drugih zainteresiranih aktera.

„Prema svojoj suštini co-management model upravljanja u ribarstvu mogli bismo definirati kao participativni model upravljanja morskim resursima koji pretpostavlja sudjelovanje svih relevantnih dionika“, istaknuo je Mosor Prvan iz WWF Adrije, voditelj projekta FishMPABlue2. „Zajedničko upravljanje je stanje svijesti i promjena se ne može dogoditi preko noći. No imamo dobar primjer iz Katalonije gdje su u jednom desetljeću uspjeli, a mi trebamo slijediti taj primjer. Donositelji odluka, lokalno stanovništvo, ribari, znanstvenici i pripadnici organizacija civilnog društva ovisno o tipu teritorija i predstavnici upravljačkog tijela zaštićenog područja trebaju zajednički sudjelovati u kreiranju i provedbi upravljačkih odluka temeljenih na načelu održivog razvoja, cjelovitog pristupa ekosustavima te zaštite morskog ekosustava.”

Na radionici su bili predstavnici Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Ministarstva poljoprivrede, djelatnici bivše Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (trenutačno također zaposlenici MZOE), predstavnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, zaštićenih područja (NP Mljet, PP Lastovo, PP Telašćica) te udruga Biom, Sunce i WWF Adria. Radionica je organizirana  unutar projekta FishMPABlue2 koji financira Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) kroz Interreg Mediterranean program.