Najčešća pitanja

Trudimo se pružiti vam odgovore na sva pitanja. Prije nego nam pošaljete upit molimo da ovdje potražite vaše pitanje. [accordion clicktoclose=true]

Općenito

[accordion-item title=”1. Kako mogu pomoći radu Udruge Biom?” state=closed]
Očuvanju prirode i radu Bioma možete pomoći na nekoliko načina: učlanje- njem u udrugu, volontiranjem, donacijom ili sponzorstvom. Osim toga, u zaštitu prirode možete se uključiti dolaskom na naša događanja i radionice, širenjem informacija o našemu radu, dijeljenjem naših sadržaja na društve- nim mrežama te tako da nas obavještavate o nezakonitim radnjama protiv prirode. No i sve što kao pojedinac činite, a koristi prirodi, poput razvrstavanja otpada, hranjenja ptica zimi, sadnje cvijeća na balkonima i tako dalje, doprinosi i našem radu. Ako imate još neku ideju kako da svoja znanja i resurse usmjerite u to da zajedno stvaramo pozitivne promjene, javite nam se.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”2. Mogu li vaš rad pratiti na društvenim mrežama?” state=closed]
Da! Potražite nas na:

[/accordion-item]
[accordion-item title=”3. Gdje se mogu informirati o nadolazećim događajima?” state=closed]
Pozivamo vas da pratite novosti na našoj internetskoj stranici i društvenim mrežama, gdje redovito najavljujemo nadolazeća događanja. Ako želite do dva puta mjesečno primati naš elektronički letak, možete se prijaviti ovdje.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”4. Mogu li se zaposliti u Udruzi Biom?”]
Kada imamo potrebu novog zapošljavanja, oglas za posao objavljujemo na našoj internetskoj stranici te na drugim za to specijaliziranim stranicama.

Ako nam pak želite poslati otvorenu molbu za posao, molimo da je pošaljete na posao@biom.hr.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”5. Kako se Biom financira?”]
Udruga Biom većim se dijelom financira iz raznih izvora vezanih uz Europsku uniju, poput LIFE programa namijenjenog očuvanju prirode, Interreg programa namijenjenog prekograničnoj suradnji, te nacionalnih operativnih programa poput Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Dio prihoda dolazi iz donacija međunarodnih zaklada poput MAVA-e, EuroNatura, Segrea, kojima je Sredozemlje ili Balkan prioritetno područje, ili su im prioritetna područja našeg rada, poput ilegalnog ubijanja ptica, elektrokucije, trovanja ptica, očuvanja morskih ptica i drugo. Biom provodi i samofinancirajuće aktivnosti, poput stručnih poslova istraživanja i monitoringa bioraznolikosti vezanih uz ptice, sisavce i floru te upravljanja zaštićenim područjima, kroz koje surađujemo s nacionalnim parkovima, parkovima prirode, županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima, Ministarstvom zaštite okoliša i Ministarstvom poljoprivrede. Manji dio prihoda dolazi iz sredstava Hrvatske lutrije putem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Ureda za udruge Vlade RH. Biom ne prima sredstva iz državnog proračuna po posebnim propisima. Točne izvore našeg financiranja te prihode i rashode možete vidjeti ovdje.
[/accordion-item]

Članstvo

[accordion-item title=”1. Kako postati član Bioma?”]
Članom Bioma može postati svaki građanin zainteresiran za zaštitu prirode. Želja nam je da Udruga počiva na širokom članstvu ljudi najrazličitijih profila te da članovi zajedno sa zaposlenicima sudjeluju u zaštiti prirode. Više informacija kako se učlaniti potražite na Učlanite se.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”2. Što dobivam, te koja su mi prava i obaveze, ako postanem član?”]
Članstvom u Udruzi podržavate naše napore da zaštitimo prirodu i očuvamo bioraznolikost. Vaša prava su:

Da budete informirani o radu Udruge
Da sudjelujete u aktivnostima namijenjenim članovima
Da sudjelujete na godišnjoj skupštini
Članska iskaznica
Prigodni bedž za svaku godinu članstva
Popust pri kupnji priručnika Ptice Hrvatske i Europe (i drugi popusti)
Časopis Pogled u divljinu u izdanju Udruge Biom
Popusti kod naših partnera (Neoorbis, Pentax, Pile i Vile, Ciklus)
Korištenje stručne literature i opreme u prostorima Udruge Biom

Vaše obveze su pridržavati se Biomova statuta i etičkog kodeksa.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”3. Mogu li se djeca učlaniti u Biom?”]
Mogu. Prema Članku 15. Biomova statuta, djecu mlađu od 14 godina izravno učlanjuju roditelji ili skrbnici, a za mlade od 14 do 18 potrebna je suglasnost roditelja ili skrbnika.
[/accordion-item]

Ptice

[accordion-item title=”1. Koja je ovo ptica?”]
Molimo vas da nam svoju fotografiju pošaljete na ptice@biom.hr, a naši ornitolozi će vam dati odgovor u najkraćem mogućem roku! Osim toga, upit o vrsti ptice možete poslati i na Facebook grupu “Koja
je ovo ptica”?
[/accordion-item]
[accordion-item title=”2. Kako mogu pomoći ptiću koji je ispao iz gnijezda?”]
Važno je znati da se priroda najbolje pobrine sama za sebe pa je poželjno pustiti pronađenu pticu na miru ondje gdje je. Koliko god to zvučalo okrutno, to je najbolji način. Normalna je pojava da nekoliko dana pred polijetanje ptićima u gnijezdu postane tijesno te se ponekad dogodi da jedan ili nekoliko njih ispadnu iz gnijezda, ali se nastave zadržavati u blizini gnijezda na tlu ili u okolnom grmlju. Međutim, oni na tlu nisu sami i roditelji se i dalje za njih brinu, odnosno donose im hranu, i kada za to dođe vrijeme glasanjem ih potiču i dozivaju da krenu na svoj prvi let.Ptići tako mogu i nekoliko dana provesti na tlu ili u grmlju bez mogućnosti da normalno lete, ili mogu preletjeti tek par metara prije nego što padnu na tlo, sve dok ne budu spremni za svoj prvi let. To što ne vidite odrasle ptice u blizini ne znači da se one ne brinu za ptiće – najvjerojatnije se skrivaju od vašeg pogleda ili traže hranu za mlade. Nekad ptice same izbace slabije potomke iz gnijezda, kako bi se uspjele brinuti za ostale mladunce. To je prirodna selekcija i ne treba se miješati pogotovo kod čestih vrsta koje nisu ugrožene te kod kojih je takva pojava prirodni odgovor na promjene u okolišu, poput smanjenja količine dostupne hrane ili gubitka odgovarajućeg staništa.

Nađete li mladu pticu posve izloženu opasnosti (na parkingu, cesti, nogostupu) u redu je pomaknuti je na sigurnije mjesto u neposrednoj blizini. Osvrnite se oko sebe i pronađite najbliži grm ili živicu – vjerojatno je upravo tu i gnijezdo. Ako ptić već ima letnih pera, možete ga probati zabaciti na najniže grane obližnjeg stabla ili ga podignuti nekim štapom.

U gradovima je u blizini zidova zgrada moguće naići na mlade piljke, ptice srodne lastavicama. Piljci gnijezde pod krovovima te je često nemoguće vratiti ptića u gnijezdo. U tom slučaju ga podignite na obližnju dasku prozora, granu ili slično.

Ako ste pticu pronašli u svome vrtu ili drugdje gdje možete „improvizirati“ gnijezdo, možete i to učiniti. Manja pletena košara (za kruh) zategnuta žicom ili trakom za granu stabla, poslužit će umjesto pravoga gnijezda. Rubovi košare osigurat će da ptica iz nje ne ispadne, a u slučaju kiše neće se napuniti vodom. Obratite pozornost na to da je mjesto dovoljno nepristupačno mačkama – dovoljno visoko da ne mogu skočiti s tla te na dovoljno tankim granama kako mačke ne bi mogle dosegnuti do „gnijezda“.

Bitno je napomenuti da ako ste dirali mladu pticu, ne morate se brinuti da će je roditelji odbaciti zbog vašeg mirisa – velika većina ptica nema osjet njuha. Ako je ptić ozlijeđen, pogledajte odgovor na pitanje broj 6.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”3. Što napraviti kada se miču ili namjerno uništavaju ptičja gnijezda?”]
Ako ste uočili da je došlo do uništavanja gnijezda bilo koje ptice za vrijeme gniježđenja, pozivamo vas da se obratite Inspekciji za zaštitu prirode na prijave@dirh.hr te im ukratko obrazložite problem. Biom nije nadležan rješavati takve probleme, ali vas pozivamo da vaše prijave proslijedite i prema nama (ali ne samo nama), kako bismo pokušali osigurati primjerenu pozornost nadležnih institucija.

Najčešće se namjerno uništavaju gnijezda gačaca u gradovima u unutrašnjosti te gnijezda piljaka i lastavica širom Hrvatske. Osim toga, povremeno se uništavaju i gnijezda pčelarica. U svakom slučaju, riječ je o nezakonitom postupanju jer su sve ptice u Hrvatskoj zaštićene tijekom sezone gniježđenja čak i ako nisu na popisu strogo zaštićenih vrsta.

Jednostavno, svaka ptica za vrijeme gniježđenja je zaštićena i ne smije se uznemiravati!

Gačci su potpuno crne ptice sivih kljunova, slične vranama, koje se u gradovima u unutrašnjosti Hrvatske gnijezde u skupinama (kolonijama) visoko na stablima. Građanima najčešće smeta buka koju stvaraju pa gradske i komunalne službe reagiraju uklanjanjem gnijezda ili orezivanjem stabala, što je nezakonita praksa ako je gniježđenje započelo. U pravilu, razdoblje od 1. 3. do 1. 7. može se smatrati razdobljem gniježđenja gačaca i tada je zabranjeno uklanjanje gnijezda i orezivanje stabala na kojima gačci (ili druge ptice) gnijezde.

Piljci i lastavice su srodne ptice, koje, unatoč razlikama, većina ljudi naziva jednostavno lastavicama. Slično im je i gnijezdo – izgrađeno od blata i travki, napravljeno pod krovom ili strehom. Piljak gradi gnijezda kojima je vršni dio gotovo potpuno zatvoren te ostavljaju samo mali okrugli otvor, dok je lastavicama cijeli gornji dio gnijezda otvoren.

Gnijezda jednih i drugih nekim građanima čine problem, rjeđe zbog buke, a češće zbog izmeta koji pada ispod gnijezda. Poseban je problem u mjestima u priobalju, gdje su gnijezda na apartmanima ili terasama restorana. U pravilu, razdoblje od 1. 5. do 31. 8. smatramo razdobljem gniježđenja i tada je zabranjeno uklanjanje gnijezda. Kako biste riješili problem s izmetom, moguće je vrlo jednostavno neposredno ispod gnijezda postaviti dasku ili komad kartona površine 40 x 40 cm, te će sav izmet pasti na dasku, vaša terasa ostati čista, a vi ili vaši gosti uživat ćete u prizorima mladih piljaka i lastavica. Također, ne zaboravite poslovicu “Kuću kućom lastavica čini”.

Pčelarice svoja gnijezda svijaju u tunelima u tlu koje same iskopaju. Hrane se pčelama, osama, stršljenovima, bumbarima te sličnim velikim kukcima koje love u letu. Nažalost, pčelari koji smatraju da im pčelarice čine velike štete, povremeno odluče zatvoriti rupe u kojima gnijezde, te tako usmrćuju i odraslu pticu koja je u gnijezdu, ali i mlade.

Razdoblje gniježđenja je od 1. 6. do 15. 8 te je svako uništavanje gnijezda u tom razdoblju nezakonita radnja.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”4. Gdje mogu zabilježiti svoja opažanja ptica i drugih
životinja?”]
Ako imate smartphone s Android sustavom, pozivamo vas da preuzmete aplikaciju NaturaList, gdje možete unijeti svoja opažanja i tako doprinijeti projektu građanske znanosti. Opažanja možete unositi i izravno u bazu na web stranici Fauna.hr.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”5. Kako mogu pomoći ozlijeđenoj životinji ili životinji koja je negdje zapela ili je zalutala?”]
Ako pronađete ozlijeđenu životinju, kontaktirajte najbliže sklonište za životinje koje će vas uputiti u daljnje korake. Ako je riječ o administrativnom području grada Zagreba, kontaktirajte Sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba Dumovec, na broj +385 1 2008 354. Ako je riječ o strogo zaštićenim vrstama poput bijelih roda ili drugih ptica, obratite se jednom od 11 oporavilišta za divlje vrste u Hrvatskoj https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/zastita-prirode/strogo-zasticene-vrste/oporavilista-za-divlje-zivotinje/1247 ili javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenom prirodom u vašoj županiji. https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/zastita-prirode/zasticena-podrucja/javne-ustanove-za-upravljanje-zasticenim-prirodnim-vrijednostima-zupanija/1203
[/accordion-item]
[accordion-item title=”6. Kome se mogu obratiti ako pronađem prstenovanu pticu?”]
Sva opažanja prstenovanih ptica možete dojaviti Zavodu za ornitologiju u Zagrebu (zzo@hazu.hr), koji je krovna ustanova koja organizira prstenovanje ptica u Hrvatskoj.

Ako nađete prstenovanu pticu, potrebno je dojaviti sljedeće podatke (e-mailom, poštom, telefonom ili faksom):

vrstu nađene ptice
ime centrale na prstenu *
broj prstena *
spol i starost nađene ptice
način nalaza (je li ptica puštena s prstenom ili bez njega, je li zadržana u zatočeništvu, je li nađena mrtva, je
li mrtva dulje vrijeme ili je leš svjež, je li ubijena i slično)
mjesto nalaza *
datum nalaza *
nalazača (ime i prezime, adresa, br. pošte i mjesto, telefon, e-mail, ostalo).

Polja označena zvjezdicom (*) su obavezna, bez njih nalaz malo vrijedi.

Ako vidite pticu s prstenom u boji, vratnom ili krilnom oznakom, nalaz također možete prijaviti na navedenu adresu. No tada umjesto naziva centrale, treba dojaviti boju prstena ili druge oznake te boju znakova (slova i/ili brojeva) na njoj, položaj gdje se oznaka nalazi (lijeva ili desna noga, ispod ili iznad, koljena, na vratu, ili na lijevom ili desnom krilu).

Ovakve oznake napravljene su upravo kako bi se povećao postotak ponovno zabilježenih ptica jer se one često lako očitavaju. Tako obilježene najčešće ćete vidjeti uglavnom veće ptice, poput galebova, čigri, bijelih roda, labudova itd.

Sve nalazače povratnim dopisom HAZU izvještava o svim dosad poznatim podacima o nađenoj ptici (gdje i kada je prstenovana, koliko je stara, je li u međuvremenu nađena još negdje i dr.).
[/accordion-item]
[accordion-item title=”7. Smetaju mi neke crne ptice, mislim da su vrane…”]
Gačac (Corvus frugilegus) je potpuno crna ptica sa sivim kljunom koja pripada porodici vrana te se kolokvijalno naziva vrana gačac ili pogrešno crna vrana (naime, crne vrane nema u našim krajevima, ali ova vrsta zamjenjuje sivu vranu u Z Europi).

Svakog proljeća u ožujku svjedoci smo okupljanja gačaca na visokim stablima, uglavnom topola i platana, na kojima izgrađuju velika kuglasta gnijezda. Rano u proljeće izgrađuju nova ili obnavljaju stara gnijezda, mužjaci se udvaraju ženkama te su u toj fazi gačci relativno glasni, što ljudima zna smetati, posebno zato što postaju aktivni u ranim jutarnjim satima.

Zbog ljudima neugodnog glasanja, gnijezdeće kolonije gačaca često su na udaru komunalnog redarstva/službe, tj. u nekim slučajevima dolazi do uklanjanja njihovih gnijezda (što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja).

Apeliramo na građane da pokažu tolerantnost prema divljim pticama koje obitavaju u urbanim sredinama, premda smo svjesni činjenice da graktanje mnogim građanima smeta.

U gradovima smo izloženi raznim bučnim onečišćenjima, poput prometa i gradilišta, stoga bismo prema prirodnim izvorima buke ipak trebali pokazati više tolerancije. Dodatno, buka gačaca je vremenski ograničena jer već od sredine svibnja mlade ptice napuštaju gnijezdo te se obitelji gačaca okupljaju u veća jata i sele na obližnja polja, nasipe i parkove gdje ostaju do sljedećeg proljeća.
[/accordion-item]

Promatranje ptica

[accordion-item title=”1. Kako mogu saznati kada organizirate promatranje ptica za građanstvo?”]
Promatranje ptica za građanstvo održava se minimalno jednom mjesečno, osim u ljetnim mjesecima, na području grada Zagreba i povremeno u Sinju i okolici. Događaj najavljujemo na našim internetskim stranicama u kategoriji Događanja te na društvenim mrežama i u e-letku. Ako želite do dva puta mjesečno primati naš elektronički letak, možete se prijaviti ovdje.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”2. Nemam dalekozor, mogu li svejedno doći na promatranje ptica?”]
Da, bez obzira na to što nemate dalekozor, mi ćemo se pobrinuti da svi sudionici dožive promatranje ptica na najbolji mogući način.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”3. Najavili su kišu, hoće li promatranje ptica biti otkazano?”]
U pravilu, loša prognoza nije prepreka promatranju ptica. U slučaju izrazito lošeg vremena, otkazat ćemo promatranje, o čemu ćemo vas obavijestiti na našoj internetskoj stranici i društvenim mrežama (prvenstveno Facebook događaji).
[/accordion-item]

Krivolov

[accordion-item title=”1. Kome i kako prijaviti krivolov?”]
Ako primijetiti krivolov, prijavite ga policiji na 112. Više o tome što je krivolov i kako ga prijaviti, saznajte klikom na link.
[/accordion-item]
[accordion-item title=”2. Koje vrste ptica se najčešće protuzakonito lovi?”]
Prepelice (Coturnix coturnix), liske (Fulica atra) i patke njorke (Aythya nyroca).
[/accordion-item]
[accordion-item title=”3. Koje se vrste ptica smije loviti: “]
fazan (Phasianus cholchicus)

jarebica kamenjarka (Alectoris graeca)

čukara (Alectoris chucar Grey.)

trčka (Perdix perdix L.)

prepelica (Coturnix coturnix L.)

virdžinijska prepelica (Coturnix virginiana L.)

šumska šljuka (Scolopax rusticola L.)

šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.)

golub grivnjaš (Columba palumbus L.)

divlji golub (Columba livia Gmelin.)

guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.)

divlja patka (Anas platyrhynchos L.)

krunasta patka (Aythya fuligula L.)

patka pupčanica (Anas querquedula L.)

patka kržulja (Anas crecca L.)

liska (Fulica atra L.)

siva vrana (Corvus cornix L.)

gačac (Corvus frugilegus L.)

čavka (Coloeus monedula L.)

svraka (Pica pica L.)

šojka (Garrulus glandarius L.).

Ubijanje ovih vrsta za vrijeme lovostaja je zabranjeno.

Ubijanje svih ostalih vrsta ptica je uvijek zabranjeno.

[/accordion-item]