Ovog je tjedna Stalni odbor Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa zatražio obustavu izgradnje međunarodne zračne luke u zaštićenom području lagune Vjosa-Narta u Albaniji, ključnom odmorištu na seobenom putu za tisuće ptica koje svake godine sele između Europe i Afrike. Ova odluka odražava upozorenja međunarodnih stručnjaka i znanstvenika za zaštitu prirode, kao i europskih institucija. Članovi i partneri Mediterranean Alliance for Wetlands uputili su pisma albanskom premijeru Ediju Rami, Europskoj komisiji i Međunarodnom udruženju zračnog prometa (IATA), s potpisima 33 organizacije iz 26 zemalja.

U utrci s vremenom za pokretanje projekta, albanska vlada je zaobišla nekoliko obveznih procedura, uključujući dobivanje važeće građevinske dozvole. Najnovija saznanja upućuju na to da je, iako su radovi na izgradnji Međunarodne zračne luke Vlora započeli već 2021., dozvola izdana tek ove godine, 15 mjeseci nakon početka gradnje.

Godinu dana nakon početka izgradnje, vlada je uklonila lokaciju zračne luke iz zaštićenog krajolika Vjosa-Narta, stvarajući prostornu prazninu u sredini zaštićenog područja. “Izmjena opsega zaštićenog područja (…) nije u skladu s njegovom vrijednošću biološke raznolikosti”, naglašava Bernska konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa u izvješću o ocjeni koju su zajednički pripremili Konvencija o migratornim vrstama (CMS) i Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (UNEP/AEWA). Stalni odbor Bernske konvencije otišao je i korak dalje te je zatražio obustavu projekta dok se ne provede valjana procjena utjecaja na okoliš, koja bi trebala zadovoljiti međunarodne tehničke, znanstvene i metodološke standarde.

Mediterranean Alliance for Wetlands, međunarodna mreža od 30 organizacija iz 15 zemalja, zajedno s BirdLife partnerima, članovima Wetlands International Europe i drugim organizacijama civilnog društva, zahtijevaju hitnu intervenciju vlasti kako bi se zaustavilo uništavanje ovog mediteranskog dragulja u kojem živi preko 70 ugroženih vrsta, 200 vrsta ptica i izvanredne vrste kao što su glavata želva (Caretta caretta), sredozemna medvjedica (Monachus monachus) ili endemske vrste kao što je albanska vodena žaba (Pelophylax shqipericus). U pismima se ističe da pristupni pregovori Albanije i EU trebaju voditi računa o očuvanju prirodne baštine i nezamjenjive bioraznolikosti.

„Razvoj zračne luke samo je vrh ledenog brijega općeg razvoja područja, zanemarujući ne samo zaštitu iznimnih prirodnih bogatstava, već i poboljšanje života lokalnih zajednica koje od ovog razvoja imaju vrlo malo koristi”, rekla je Emirjeta Adhami iz Instituta za zaštitu prirode u Albaniji (INCA).

Lokalne organizacije civilnog društva, Albansko ornitološko društvo (AOS) i Zaštita i očuvanje prirodnog okoliša u Albaniji (PPNEA), već su predložile alternativna rješenja za ovaj projekt zračne luke u rasponu od povećanja veličine Međunarodne zračne luke u Tirani do izgradnje brze željeznice za povezivanje juga zemlje s Tiranom ili razmatranje alternativnih lokacija za zračnu luku kao što su Risili, Kafaraj ili Levan, ovisno o odgovarajućoj procjeni rizika za okoliš.