Proteklih mjeseci, poziv za donošenjem učinkovite Uredbe o obnovi prirode dobio je snažnu podršku više od milijun građana, poslovnih subjekata, znanstvenika i mnogih drugih dionika. Dok se tri europske institucije bave zaključnim ‘trialozima’ kako bi finalizirale ovu uredbu, ključno je da pregovarači osiguraju da ova dugo očekivana uredba bude primjerena suočavanju s globalnim izvanrednim stanjem klime i bioraznolikosti.

Pregovori se odvijaju nakon još jednog ljeta s razornim vremenskim ekstremima nezapamćenog intenziteta diljem Europe. Poplave u Grčkoj, požari širom Mediterana i toplinski valovi na jugu Europe bolno nas podsjećaju da Europa očajnički treba zdrave i otporne ekosustave kako bi spriječila takve katastrofe i zaštitila svoje građane. Dužnost je naših lidera da Europi pruže zakon koji će ih zaista zaštititi od budućih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama.

Sada 200 nevladinih organizacija poziva sve članice Europske unije, članove Europskog parlamenta i Europsku komisiju da osiguraju da se u konačnom tekstu uredbe uključe neki ključni elementi, među kojima su:

• Sva kopnena i morska staništa obuhvaćena su kvantificiranim, vremenski određenim i izvedivim ciljevima unutar i izvan područja Natura 2000.
• Obnova poljoprivrednih ekosustava, nadopunjena ciljevima posvećenim obnovi isušenih močvarnih područja.
• Osigurati da uredba može stupiti na snagu odmah, bez preduvjeta za pravovremenu i kontinuiranu provedbu ciljeva obnove.
• Namjenska i dodatna sredstva za financiranje mjera obnove.

Sve ključne elemente možete pronaći u punoj verziji izjave nevladinih organizacija.

Kliknite ovdje da pročitate punu izjavu.

Sabien Leemans, viša stručna suradnica za politiku bioraznolikosti u Europski ured WWF-a: “Ovo ljeto je ponovno ostavilo mnoge Europljane očajne i izuzetno ranjive na neposredne posljedice klimatskih promjena. Kakve još znakove trebamo da konačno djelujemo? Obnova prirode širokih razmjera spasit će živote. Zaštitit će nas sve od najgorih posljedica poplava, suša i požara. Spašavanjem naših ekosustava spašavamo sami sebe.”

Sergiy Moroz, voditelj politike za vodu i bioraznolikost u European Environmental Bureauu: “Civilno društvo i dalje podržava europske donositelje odluka kako se približavaju dogovoru o prvoj Uredbi o obnovi prirode za Europu. Međutim, vrag je u detaljima – ova uredba može prirodu postaviti na put ozdravljenja samo ako obvezuje vlade da poduzmu učinkovite mjere za obnovu vrsta i staništa koja su teško pogođena intenzivnom poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom. Samo ambiciozna uredba EU-a koja nudi stvarna rješenja za suočavanje s krizom bioraznolikosti i klime mogla bi ispuniti međunarodne obveze EU-a za zaštitu i obnovu prirode.”

Sofie Ruysschaert, suradnica za politiku obnove prirode u Birdlife Europe: “Europsko ruralno srce gubi svoj puls kako ptice, pčele i druge vitalne vrste nestaju. Osiromašena isušena tresetišta ne uspijevaju zadržavati CO2 i vodu. Ako je Europa ozbiljna u vezi svoje obveze obnavljanja prirode, uredba mora uključivati čvrste ciljeve za oporavak bioraznolikosti i jačanje klimatske otpornosti poljoprivrednih ekosustava, uključujući isušena tresetišta.”

Ioannis Agapakis, odvjetnik za zaštitu prirode u ClientEarth: “Ono što tražimo od sve tri institucije EU-a jest dogovor o ambicioznoj i pravno utemeljenoj uredbi koja je hitno potrebna kako bi se riješili mnogi pritisci na europsku prirodu. Obnova prirode i ljudske aktivnosti mogu – i moraju – postojati u skladu. Da bi se odgovorilo na ovu situaciju, pregovarači se ne bi smjeli suzdržavati od postizanja ravnoteže koja jamči obnovu prirode, ali također podržava održive uporabe kako na kopnu tako i u moru.”