Obnova staništa i očuvanje travnjačkih vrsta ptica kroz mozaični mediteranski krajolik
LIFE24-NAT-HR-Mosaic-of-LIFE/101202651
- Novosti
- O projektu
- Mozaik i izazovi
- Projektno područje
- Projektni partneri
- Publikacije
Puni naziv projekta: Mosaic of LIFE – Habitat restoration, grassland birds conservation status improvement and promotion of nature based solutions through resilient mosaic Mediterranean landscape / Mosaic of LIFE – Obnova staništa, očuvanje travnjačkih vrsta ptica i promicanje rješenja temeljena na prirodnim načelima kroz otporan mozaični mediteranski krajolik
Akronim: MOSAIC OF LIFE
Referenca projekta: LIFE24-NAT-HR-Mosaic-of-LIFE/101202651
Trajanje projekta: 1.9.2025. – 31.8.2030.
Ukupna vrijednost: 4.850.315,57€
Projekt ”Mosaic of LIFE’’ je sufinanciran sredstvima LIFE Programa Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nositelj projekta: Udruga Biom
Projekt Mosaic of LIFE osmišljen je kao konkretan odgovor na krizu bioraznolikosti i sve izraženije klimatske promjene, s ciljem obnove i očuvanja travnjačkih staništa i ciljnih vrsta ptica unutar osam područja mreže Natura 2000 u središnjoj Dalmaciji. Radi se o vrijednim prirodnim područjima koja čine povezanu ekološku cjelinu, a projekt je nastavak na prethodno uspješno proveden projekt Dinara back to LIFE, u kojem su prvi put testirane metode obnove travnjaka i ostvarena značajna suradnja s lokalnom zajednicom.
Ciljevi projekta
Provesti aktivnosti obnove na najmanje 560 ha i poboljšati upravljanje na dodatnih 1020 ha ciljnih Natura 2000 travnjaka koji zarastaju grmljem te značajno povećati broj gnijezdećih parova četiriju ciljanih vrsta ptica na području projekta kroz širenje aktivnosti i prijenos znanja iz projekta Dinara back to LIFE u širu regiju.
Osnažiti stočare, donositelje odluka i druge dionike za očuvanje ciljnih Natura 2000 travnjačkih stanišnih tipova i povezanih vrsta poboljšanjem ekonomske isplativosti tradicionalne ekstenzivne poljoprivrede i jačanjem otpornosti gospodarstava na klimatske promjene.
Zalagati se za očuvanje mozaičnog krajolika čineći ga otpornijim na klimatske promjene primjenom rješenja temeljenih na prirodi i testiranjem pravnih opcija povezanih sa Zakonom o obnovi prirode i nacionalnim zakonodavstvom.
Podići svijest o važnosti očuvanja mozaičnog krajolika, ciljnih Natura 2000 staništa i s njima povezanih vrsta te promovirati tradicionalne poljoprivredne prakse i politike EU koje doprinose rješavanju postojećih izazova.
Aktivnosti
1. Upravljanje projektom i koordinacija
T.1.1 Koordinacija i administracija projekta
T.1.2 Praćenje i mjerenje horizontalnih KPI-jeva i projektno specifičnih pokazatelja
2. Aktivnosti obnove za poboljšanje ciljanih travnjačkih staništa Natura 2000 i s njima povezanog statusa očuvanosti ciljnih vrsta ptica
T.2.1 Prikupljanje početnih podataka i definiranje statusa ciljnih travnjaka i vrsta ptica
T.2.2 Odabir zaraslih travnjaka za aktivnosti obnove
T.2.3 Aktivnosti obnove travnjaka
T.2.3.1 Mehaničko i ručno uklanjanje neželjene drvenaste vegetacije
T.2.3.2 Volonterski kampovi za obnovu travnjaka
T.2.3.3 Propisano paljenje zaraslih travnjaka
T.2.4 Poboljšanje stanja mikro-staništa radi doprinosa otpornosti i biološkoj raznolikosti travnjaka
T.2.4.1 Aktivnosti obnove lokvi i bunara koji podržavaju korištenje travnjaka od strane divljih životinja i blaga
T.2.4.2 Aktivnosti obnove narušenog travnjačkog staništa napuštenom polju za eksploataciju šljunka
3. Promicanje mozaičnosti krajobraza kroz rješenja temeljena na prirodi za prevenciju požara i očuvanje staništa
T.3.1 Analiza mozaičnosti krajolika projektnog područja
T.3.1.1 Prikupljanje prostornih podataka za analizu mozaičnosti krajolika
T.3.1.2 Analiza mozaičnosti krajolika projektnog područja
T.3.2 Analiza utjecaja požara i usluga ekosustava za očuvanje mozaičnosti krajolika
T.3.3 Unaprjeđenje kapaciteta za provedbu rješenja temeljenih na prirodi za očuvanje ciljnih Natura 2000 travnjaka i ptica te prevenciju požara
T.3.3.1 Izgradnja kapaciteta za provedbu rješenja temeljenih na prirodi među svim relevantnim dionicima
T.3.3.2 Posjet primjerima dobre prakse u mediteranskoj zemlji pogođenoj velikim požarima i učenje iz njihovih iskustava
T.3.4 Preporuke za očuvanje mozaičnosti krajolika i njezinu integraciju u planove upravljanja Natura 2000
4. Osnaživanje poljoprivrednika za bioraznolikosti prihvatljivo i održivo upravljanje travnjacima
T.4.1 Početna studija uvjeta za držanje stoke na projektnom području i uspostava suradnje s uzgajivačima stoke
T.4.1.1 Analiza trenutačnog opsega i raspodjele travnjaka uključenih u poljoprivredno-okolišne-klimatske mjere za plaćanja kroz ZPP te ovisnost stočarske proizvodnje o njima
T.4.1.2 Uspostava čvrste suradnje s lokalnim poljoprivrednicima
T.4.2 Analiza produktivnosti i fenologije travnjaka
T.4.3 Poboljšanje/amelioracija produktivnosti travnjaka u projektnom području
T.4.3.1Razvoj banke sjemena ciljnih travnjačkih biljnih vrsta
T.4.3.2 Obnova produktivnosti travnjaka testiranjem inovativnih tehnika sjetve
T.4.4 Podrška poljoprivrednicima za održive prakse upravljanja travnjacima i učinkovito korištenje travnjaka u skladu s očuvanjem bioraznolikosti
T.4.4.1 Analiza etoloških podataka o stoci
T.4.4.2 Poboljšanje održavanja travnjaka i njihova stanja očuvanosti
T.4.4.3 Preporuke za organizaciju pašne infrastrukture i za bioraznolikost prihvatljivo korištenje travnjaka
5. Razvoj result based mjere za travnjake koja će biti financirana kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027. godine
T.5.1 Izrada result based mjere za travnjake
T.5.1.1 Pripremne aktivnosti za izradu prijedloga result based mjere za travnjake
T.5.1.2 Izrada prijedloga result based mjere za travnjake
T.5.2 Testiranje nacrtaresult based mjere za travnjake
T.5.3 Provedba result based mjere za travnjake kroz ZPP nakon 2027. godine
6. Praćenje i evaluacija
T.6.1 Praćenje ptica
T.6.2 Praćenje travnjaka
T.6.3 Praćenje produktivnosti i fenologije travnjaka te poboljšanih poljoprivrednih praksi
T.6.4 Praćenje izrade result based mjere
T.6.5 Praćenje socioekonomskih učinaka projekta
T.6.5.1 Socioekonomski učinci na razini gospodarstva
T.6.5.2 Socioekonomski učinci na razini projektnog područja
7. Obrazovanje i podizanje svijesti za promicanje bioraznolikosti travnjaka
T.7.1 Program edukacije i podizanja svijesti za lokalno stanovništvo
T.7.2 Doprinos promociji lokalnih proizvoda i usluga hrane koje su prihvatljive za biološku raznovrsnost travnjaka
T.7.2.1 Promocija proizvoda od autohtonih pasmina kao doprinos očuvanju travnjaka i povezanih vrsta u povoljnom stanju očuvanosti
T.7.2.2 Prikupljanje i obrada ovčje vune kao dodatni potencijalni izvor prihoda za pastire
T.7.2.3 Podrška promociji proizvoda pašnjaka
T.7.3 Podizanje svijesti javnosti kroz događanja s temom održivosti
T.7.4 Proširenje aktivnosti podizanja svijesti izvan projektnog područja
T.7.4.1 Program građanske znanosti (Citizen Science)
T.7.4.2Edukativni dio volonterskih kampova za obnovu staništa, lokvi i suhozida
8. Komunikacija, diseminacija i vidljivost
T.8.1 Izrada komunikacijskog plana i opća projektna komunikacija
T.8.2 Promotivni materijali i vidljivost
T.8.3 Specijalizirane komunikacijske kampanje
T.8.4 Predstavljanje projekta i suradnja s dionicima
T.8.5 Diseminacija rezultata projekta Mosaic of LIFE
9. Održivost i korištenje rezultata projekta
T.9.1 Dijeljenje iskustava i najboljih praksi s drugim regionalnim dionicima
T.9.2 Umrežavanje s drugima
T.9.3 Smjernice za osiguranje mozaičnosti i provedbu rješenja temeljenih na prirodi u upravljanju zemljištem na razini krajobraza
T.9.4 Plan očuvanja nakon LIFE projekta (After-LIFE Conservation Plan)
O LIFE programu
Program LIFE instrument je Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime. Cilj Programa LIFE je doprinijeti implementaciji, ažuriranju i razvoju EU politika i zakonodavstva iz područja okoliša, prirode i klime kroz sufinanciranje projekata koji imaju europsku dodanu vrijednost. Programom LIFE Europska unija želi doprinijeti zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša i smanjiti utjecaj klimatskih promjena financiranjem inovativnih projekata koji će doprinijeti prelasku na niskougljično gospodarstvo koje učinkovito iskorištava resurse kao i financiranjem projekata zaustavljanja i smanjenja gubitka bioraznolikosti te borbe protiv narušavanja ekosustava. Provedbom LIFE projekata doprinosi se održivom razvoju i provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te provedbi dugoročne klimatske i energetske strategije Unije, u skladu s dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
LIFE je započeo još 1992. (LIFE I: 1992-1995, LIFE II: 1996-1999, LIFE III: 2000-2006, LIFE+: 2007-2013 i LIFE 2014-2020) od kada je sufinancirano više od 5.000 projekata na području zaštite okoliša i klime.
Europska komisija (DG Environment i DG Climate Action) upravlja Programom LIFE. Komisija je delegirala provedbu Programa LIFE Europskoj izvršnoj agenciji za klimu, infrastrukturu i okoliš (European Climate, Infrastructure and Environment Executive Agency, CINEA), a vanjski timovi za odabir, monitoring i komunikaciju daju podršku Komisiji i CINEA-i.
Više o Programu LIFE potražite na linku ovdje i ovdje.
Mozaik krajolika
Mozaičnost je karakteristika krajolika u kojem postoje sasvim različita staništa kao što su šume, travnjaci, kamenjari, obradive površine.Mozaični krajolici omogućavaju istovremeno funkcioniranje različitih ljudskih djelatnosti i podržavaju visoku razinu bioraznolikosti.
Staništa
Najvrjednija staništa ovog područja, koja se postupno gube već desetljećima, jesu različite vrste travnjaka. U krškim krajevima travnjaci nastaju pod utjecajem niza čimbenika, poput nagiba terena, dubine tla, povremenog plavljenja te nadmorske visine, koja određuje i temperature i količinu padalina. Zbog raznolikih prirodnih uvjeta u kojima se oblikuju, ti travnjaci razvijaju različite biljne i životinjske zajednice, a s vremenom su dovele i do različitih oblika njihove tradicionalne upotrebe.
Natura 2000 je mreža zaštićenih područja na razini EU koja je proglašena na osnovu stručnog znanja o prirodnim vrijednostima, prvenstveno formirana tako da zaštiti ugrožene vrste i staništa.
Saznaj više o travnjacima
Suhi kontinentalni travnjaci
Ovo stanište obuhvaća suhe travnjake u brdskom dijelu kontinentalne Hrvatske i Dalmatinske zagore, koji se razvijaju na strmim padinama bogatim vapnencem. U ovo bogatstvo uključene su i brojne vrste orhideja koje se često vežu uz ove travnjake. Budući da se nalaze u pretežito brdskim predjelima Hrvatske, u kojima živi sve manje ljudi i stoke, rijetko se održavaju i danas su, uglavnom, u različitim fazama zarastanja u šikaru i šumu. Projektno područje obuhvaća relativno male površine na sjeverozapadnom dijelu područja, sjeverno od vrha Badanj. Tradicionalno su korištene kao košanice što je omogućilo razvoj raznolike i bogate flore, a zbog nepristupačnosti terena, dosad nisu detaljno znanstveno istražene.
Suhi submediteranski travnjaci
Ovo stanište obuhvaća velike površine kamenjarskih travnjaka duž istočne obale Jadranskog mora, razvijenih na primorskim padinama i predjelima izloženim buri. U zaleđu obuhvaća površine koje se razvijaju na brdskim i planinskim područjima do kojih dopire mediteranski utjecaj. Kako se radi o travnjacima s velikim udjelom kamena u podlozi, uglavnom su korišteni kao pašnjaci. Mada odaju dojam siromašnih i škrtih travnjaka, ovi travnjaci sadrže veliku raznolikost biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske za područje istočne obale Jadrana te predstavljaju iznimno prirodno bogatstvo jadranskog primorja. Na projektnom području predstavljaju dominantan tip travnjaka i zauzimaju relativno velike površine, obuhvaćajući većinu travnjačkih površina nizinskog i brdskog pojasa (do 900 m). U prošlosti su bili intenzivno korišteni za potrebe stočarstva te su, osim ispašom, održavani i kontroliranim paljenjem. Zbog sve manjih potreba u stočarstvu, izostaje neophodna ispaša i paljenje na većim površinama, što dovodi do postepenog zarastanja ovog tipa travnjaka u šikaru.
Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci
Ovo stanište obuhvaća rudine, travnjake koji se razvijaju uglavnom iznad granice šume, a rasprostranjeni su oko planinskih vrhova naših najviših planina. Ovi travnjaci često se razvijaju na područjima izloženim ekstremnim klimatskim prilikama, poput jakog vjetra i niskih temperatura, koje onemogućuju razvoj šumske vegetacije. Osim toga, na manje izloženim područjima ovi travnjaci su nastali krčenjem pretplaninske šume. Flora ovih travnjaka znatno je drukčija od ostalih travnjačkih staništa. Na projektnom području ovi su travnjaci prisutni na višim nadmorskim visinama (iznad 900 m) i okružuju najviše vrhove Dinare. Tradicionalno su intenzivno korišteni za ljetnu ispašu i kao košanice od strane pastira, što je praksa koja je tijekom posljednjih desetljeća gotovo u potpunosti zamrla. Danas su ta područja uglavnom u fazi širenja drvenaste vegetacije nauštrb površine travnjaka, čime se povećava i opasnost od pojave ljetnih požara. Ljetni požari imaju iznimno negativan utjecaj na ove travnjake jer osim trave vatra zahvaća i sloj humusa.
Vrste ptica
Foto: Vaclav Volrab
Ćukavica – Burhinus oedicnemus
Ova neobična ptica iz reda šljukarica umjesto močvarnih staništa za život bira suhe, gole predjele s jako niskom vegetacijom.Možemo je pronaći na niskim suhim travnjacima, kamenjarskim pašnjacima, golim kamenjarima, pješčarama i sličnim ”pustim” krajevima, ali samo u toplijem dijelu godine jer zimuje u Africi. Ćukavica je ptica prepoznatljivog izgleda. Srednje je veličine, a karakteriziraju je velike žute oči, snažan kljun te duge noge. Vizualno je iznimno zanimljiva pojava i zateknete li je na tlu gdje se obično zadržava, njen izgled vas neće ostaviti ravnodušnima. U letu je prepoznatljiva po tamnim krilima s bijelim ”prozorom”. Kretanje joj skrovito, a kada se uznemiri trči držeći tijelo u vodoravnom položaju, uvlačeći glavu između ramena. Aktivnija je u sumrak i noću, a često se može prepoznati po glasanju, osobito za vrijeme gniježđenja. Ćukavice su druževne ptice i okupljaju se u jata na zajedničko hranjenje i druge aktivnosti. Monogamne su, pretpostavka je da su im veze doživotne, a obično polažu 2 jaja u udubinu na tlu. Pretežito se hrane kukcima i drugim malim beskralješnjacima, a povremeno i malim gmazovima, žabama i glodavcima.
Kratkoprsta ševa – Calandrella brachydactyla
Kratkoprsta ševa ptica je pjevica srednje veličine, smeđe-bijelog perja. U Hrvatskoj je gnjezdarica, a rasprostranjena je na području Istre, Primorja i Dalmacije. Nastanjuje suhe travnjake i poljoprivredne površine s niskom vegetacijom. Razlozi ugroženosti kriju se u napuštanju tradicionalnog načina stočarstva uslijed čega dolazi do zarastanja travnjaka ili pak u intenziviranju poljoprivrede i nestajanju za nju povoljnih staništa. Gnijezdi se i hrani na tlu, a noći provodi u plitkim udubinama koje sama iskopa. Djelomično su selice, u manjem broju mogu prezimiti. Oko 85% ukupne hrvatske populacije kratkoprste ševe gnijezdilo se u sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH, a među koje se ubrajaju područja Dinare i Krke, ali je taj broj jako opao, osim u restauriranom području suhih travnjaka ispod Dinare.
Foto: Biljana Ječmenica
Foto: grishahasanov iNaturalist
Primorska trepteljka – Anthus campestris
Primorska trepteljka je pjevica srednje veličine, obojenošću nalik ševama ali svjetlija i vitkija, tanjeg kljuna i duljih nogu. Vrsta je suhih travnjaka ali je znatno prilagodljivija od kratkoprste i velike ševe i podjednako se gnijezdi na zaravnjenim staništima kao i na padinama. Također, može živjeti na raznim nadmorskim visinama, od razine mora pa do vrhova naših primorskih planina. Gnijezdi se na tlu i selica je koja zimuje u Sahelu. I ona je sve maobrojnija jer je ugrožava zarastanje suhih travnjaka.
Velika ševa – Melanocorypha calandra
Velika ševa je relativno velika pjevica, najveća od naših ševa. Kao i druge ševe je mimikrične smeđe obojenosti. Karakterizira je snažan kljun za prehranu sjemenkama. Toploljubiva je vrsta suhih travnjaka primorja. Nekada je u Hrvatskoj bila rasprostanjena od Istre do Prevlake ali je sada samo lokalno prisutna, prvenstevno zbog zarastanja suhih travnjaka. Stanarica je ali nije stano vezana uz isto područje i zimi se mogu vidjeti i daleko od gnijezdilišta. Kao i ostale ševe, gnijezdi se i spava na tlu i može pjevati i iz leta i sa strška. Na području Krke se do prije 20ak godina gnijezdila u velikom broju ali je sada preostalo samo nekoliko parova na jednom lokalitetu.
Foto: tatiana_menshikova iNaturalist
Izazovi i prijetnje
Najveću prijetnju travnjačkim vrstama predstavlja zarastanje travnjaka u drvenastu vegetaciju, odnosno širenje drveća i grmlja. Time travnjaci trajno nestaju, a njihova obnova postaje sve teža. Mnoge vrste koje ovise o otvorenim travnjacima izrazito su osjetljive već i na mali udio drvenaste vegetacije, jer se s njezinim pojavom javljaju i vrste koje se u drveću i grmlju skrivaju, gnijezde ili s njih love plijen, čime dodatno konkuriraju vrstama tipičnim za otvorena staništa.
Izostanak ispaše predstavlja dodatnu prijetnju, čak i na travnjacima koji još nisu zarasli. Bez redovite ispaše stvara se gusta, visoka trava koja pogoduje manjem broju specijaliziranih travnjačkih vrsta. Takvi travnjaci, iako mogu izgledati bujno, podržavaju znatno nižu razinu bioraznolikosti u odnosu na one na kojima je ispaša prisutna.
Uznemiravanje prirode u vrijeme gniježđenja je također sve izraženiji problem. Budući da su otvoreni travnjaci danas rijetki i često vrlo male površine, vrste se pri kratkotrajnom uznemiravanju teško mogu povući na siguran dio staništa jer ono više ne postoji — travnjaci su okruženi šikarom. Pokazalo se da brojne vrste koje koriste otvorene travnjake za donošenje i othranjivanje mladunaca ili za inkubaciju jaja slabo podnose uznemiravanje. Uznemiravanje može dovesti do uništavanja gnijezda s jajima ili mladuncima prije nego što nauče letjeti, čime dolazi do neuspješnog gniježđenja i, nažalost, ugrožavanja opstanka tih vrsta. Dodatne pritiske predstavljaju dugotrajne, višednevne aktivnosti poput filmskih snimanja, koncerata, građevinskih radova te korištenja glasnih alata i strojeva. Takve se aktivnosti često odvijaju upravo na ovim lokacijama zbog njihova tradicionalnog i prepoznatljivog izgleda, čime se dodatno narušava mir na posljednjim očuvanim površinama.
Područje projekta ‘Mosaic of LIFE‘ zahvaća planine Dinaru i Svilaju te širi prostor oko kanjona rijeke Krke. No ne zahvaća sav taj prostor već područja koja su zaštićena Ekološkom mrežom EU Natura 2000.
4 Natura 2000 travnjačka stanišna tipa na kojima će se provoditi aktivnosti obnove su:
- 6170 – Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci
- 6210 – Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)
- 62A0 – Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)
- 6540 – Submediteranski travnjaci sveze (Molinio-Hordeion secalini)
Aktivnosti će se provoditi na sljedećih 8 Natura 2000 područja:
POVS (područja očuvanja za vrste i staništa)
- HR2000918 (Šire područje NP Krka)
- HR2000922 (Svilaja)
- HR2001313 (Srednji tok Cetine s Hrvatačkim i Sinjskim poljem)
- HR2001314 (Izvorišni dio Cetine s Paškim i Vrličkim poljem)
- HR5000028 (Dinara),
POP (područja očuvanja za ptice)
- HR1000026 (Krka i okolni plato)
- HR1000028 (Dinara)
- HR1000029 (Cetina)
Udruga Biom
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj. Djeluje od 2006. godine i hrvatski je partner BirdLife Internationala, najveće svjetske mreže za zaštitu ptica i prirode. BIOM se bavi zaštitom i istraživanjem divljih ptica, drugih vrsta i njihovih staništa, suzbijanjem krivolova te podizanjem svijesti o važnosti očuvanja prirode. Udruga okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volonterske programe i edukacije za djecu i odrasle.
Dobro je povezana s ključnim dionicima u sektoru zaštite prirode i ima bogato iskustvo u provedbi nacionalnih i međunarodnih projekata, uključujući koordinaciju triju LIFE projekata. BIOM svojim djelovanjem doprinosi očuvanju biološke raznolikosti te promicanju održivog suživota ljudi i prirode.
Detalji i kontakt:
Čazmanska 2,
Zagreb
Matića 12, Sinj
e-mail: info(at)biom.hr
Javna ustanova Nacionalni park Krka
Javna ustanova Nacionalni park Krka upravlja područjem NP Krka i okolnim područjima ekološke mreže Natura 2000, od kojih su neka uključena u projektno područje. Rijeka Krka proglašena je nacionalnim parkom 1985. godine, a ukupna površina Parka iznosi 11.063,68 ha, s relativno velikim udjelom travnjaka. Razlozi proglašenja parka su prvenstveno geomorfološke, hidrološke i krajobrazne vrijednosti područja, koje ustanova nastoji očuvati i zaštititi svojim aktivnostima. Brojna istraživanja provedena su u suradnji s BIOM-om, FAZ-om i drugim partnerima, a suradnja se nastavlja i kroz ovaj projekt.
Detalji i kontakt:
Trg Ivana Pavla II. br. 5,
Šibenik
+385 22 201 741
e-mail: info(at)npk.hr
Ekološka udruga „Krka“ Knin
Ekološka udruga „Krka“ Knin osnovana je 2004. godine u Kninu s ciljem očuvanja i zaštite okoliša. Kroz brojne projekte stekla je pozitivan ugled među javnošću, institucijama i medijima te postala ravnopravan partner u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša i održivog razvoja. Djeluje u područjima zaštite prirode, obrazovanja, održivog razvoja i socijalnih aktivnosti. Udruga ima četiri lokacije u Šibensko-kninskoj županiji (Knin, Šibenik i Promina), članica je Zelene telefonske mreže RH, Zelenog foruma i LAG-a Krka te je osnovala socijalno poduzeće Marunuša j.d.o.o. Ima bogato iskustvo u pripremi i provedbi brojnih lokalnih, nacionalnih i EU projekata (ESF, Erasmus+, ESS) u suradnji s obrazovnim ustanovama, lokalnom samoupravom, udrugama i međunarodnim organizacijama.
Detalji i kontakt:
Tvrtkova 3, Knin
+385 22 664 608
e-mail: eko.udruga.krka(at)gmail.com
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vodeća je hrvatska institucija u području poljoprivrede i srodnih znanosti. Kroz obrazovanje i istraživanja doprinosi unapređenju proizvodnje hrane, upravljanju prirodnim resursima te razvoju ruralnih i urbanih područja. Studijski programi usklađeni su s Bolonjskim procesom, a nastavnici i istraživači aktivno sudjeluju u brojnim nacionalnim i EU projektima (LIFE, Interreg, IPA, H2020). Fakultet ima bogato iskustvo u istraživanju i edukaciji o upravljanju travnjacima i proizvodnji krme te u posljednje vrijeme intenzivno radi na projektima vezanim uz obnovu i očuvanje suhih travnjaka.
Detalji i kontakt:
Svetošimunska cesta 25,
Zagreb
e-mail: hkutnjak(at)agr.hr
Vatrogasna zajednica Splitsko-dalmatinske županije
Vatrogasna zajednica Splitsko-dalmatinske županije odgovorna je za koordinaciju i podršku vatrogasnim postrojbama diljem županije. Nadgleda aktivnosti prevencije požara, uključujući javno informiranje i sigurnosne inspekcije, s ciljem smanjenja rizika od požara. Zajednica osigurava da lokalne vatrogasne postrojbe budu adekvatno obučene, opremljene i spremne za odgovor na izvanredne situacije, uključujući šumske i gradske požare te druge nesreće. Također ima ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na velike izvanredne događaje, omogućujući suradnju između različitih vatrogasnih postrojbi i drugih službi za hitne situacije. Osim toga, zajednica sudjeluje u planiranju i provedbi vatrogasnih strategija i politika na razini županije, osiguravajući sigurnost i zaštitu zajednice.
Detalji i kontakt:
Hercegovačka 18, Split
+385 21 383 756
e-mail: vzsdz(at)st.t-com.hr
PRIDRUŽENI PARTNERI
Ovdje možete istražiti publikacije, izvješća i ostali materijali nastali u sklopu projekta Mosaic of LIFE
Izvještaji
Studije i smjernice
Brošure
Plakati
Letci
Upitnici
Kontakt
project.mosaicoflife@gmail.hr
Partneri na projektu
Pridruženi partneri
Projekt ”Mosaic of LIFE’’ je sufinanciran sredstvima LIFE Programa Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
