Yves Adams

Ovaj tjedan, nakon nekoliko mjeseci odgode, Europska komisija objavila je prijedlog novog propisa o restauraciji prirode, najavljenog u Europskom zelenom planu 2020. godine. Komisijin prijedlog ogromna je prekretnica: nijedan drugi zakon nikad nigdje u svijetu nije postavio pravno obvezujuće ciljeve restauracija prirode na ovoj razini. Propis o restauraciji prirode prva je velika legislativa u EU od Direktive o staništima iz 1992.

Iako Komisijin prijedlog nije savršen, pozivamo na njegovo prihvaćanje i implementaciju jer predstavlja istinski pokušaj da se preokrene plimu gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena. Europski parlament i Vijeće EU moraju bez odgode u potpunosti podržati njegove pozitivne elemente te ojačati postojeće slabosti.

Komisijin prijedlog sadrži snažne elemente kao što su vremenski određene obveze za restauraciju posebnih staništa iz Direktive o staništima, ali i dalje od toga, uključujući kopnene, obalne, slatkovodne i morske ekosustave. Ovdje se krije potencijal za poboljšanje stanja prirode na velikoj razini.

„Nije riječ samo o preživljavanju prirode, nego o preživljavanju čovječanstva. Od poljoprivrede do ribarstva, naša sposobnost prehranjivanja čovječanstva ovisi o popravljanju štete nanesene ekosustavima, dok još možemo. Interesne grupe tvrde da je priroda prijetnja opskrbi hranom, no istina je da je ona naš najvažniji saveznik“ – Tomislav Hudina, voditelj Programa za staništa i botaniku u Biomu.

„Zdravi i (odr)živi oceani i mora temelj su opstanka čovječanstva. Međutim, stvarnost je da naša mora nikad nisu bila u lošijem stanju nego danas. Koraljni grebeni odumiru, riblje populacije su u opadanju, a morski život nestaje. Ali, ako mu se pruži šansa i ruka pomoći, more i morski ekosustav ima priliku za oporavak i obnovu. Snažnim propisom EU-a o restauraciji prirode većina štete koju su prouzročili ljudi i ribarstvo mogla bi biti poništena“ – Hrvoje Čeprnja, Biomov stručni suradnik za ribarstvo.

Tekst uređen u suradnji s BirdLifeom