Konačno smo dočekali drugu fazu uvođenja zabrane korištenja i nošenja olovne sačme u lovu i sportskom streljaštvu. Europski parlament 8. listopada 2026. odbio je dva pokušaja blokiranja novog ograničenja, čime je uklonjena posljednja velika prepreka njegovu usvajanju. Od stupanja uredbe na snagu počet će teći sedmogodišnje prijelazno razdoblje. Nakon njegova isteka stavljanje na tržište, nošenje i uporaba olovne sačme u lovu bit će zabranjeni posvuda, a ne samo u močvarnim područjima i njihovim zaštitnim zonama.
Zabrana se uvodi zbog zaštite prirode, okoliša i ljudskog zdravlja, jer olovo u streljivu predstavlja rizike kojima se ne može upravljati. Europska agencija za kemikalije navodi da uporaba olovnog streljiva ili ribolovnog pribora koji sadržava olovo može izazvati trovanje biljnih i životinjskih vrsta. Isto tako, ostaci olova koji se nalaze u divljači ubijenoj olovnim streljivom, kao i izrada olovnog streljiva ili ribolovnih utega ili mamaca kućnim metodama, mogu utjecati na ljudsko zdravlje.
Što će biti točno zabranjeno?
Zabranjena će biti prodaja, uporaba i nošenje olovne sačme u lovu te u sportskom streljaštvu na otvorenom. Uporaba na zatvorenim streljanama ostaje izvan ograničenja, a za određene discipline sportskog streljaštva na posebno uređenim vanjskim strelištima predviđene su derogacije uz stroge uvjete upravljanja olovom.
Zabrana se uvodi kroz Uredbu o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), te se izravno primjenjuje u hrvatsko zakonodavstvo. Nacionalnim Zakonom o provedbi Uredbe REACH uređuju se pitanja njezine provedbe te se njime propisuju nadzor i sankcije. Za stavljanje na tržište ili uporabu tvari protivno propisanim ograničenjima, pravna osoba može se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 6.636,14 do 13.272,28 €, dok se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba mogu kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.327,23 do 1.990,84 €. Za pokušaj, tj. samo nošenje olovne sačme ili posjedovanje na otvorenoj streljani, predviđene su kazne od 132,72€ (1000 kuna) za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Da ograničenje olovne sačme nije samo pitanje lovne prakse, nego i kemijske sigurnosti, zaštite zdravlja i okoliša, priznaje i samo hrvatsko lovno zakonodavstvo. Članak 11. Pravilnika o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 84/2025) izričito propisuje: „Na ograničenje uporabe olovne sačme primjenjuje se Zakon o provedbi Uredbe REACH.”
Prema najnovijim izmjenama Uredbe REACH zabrana će glasiti:
- Zabranjena je sljedeća uporaba sačme koja sadrži olovo (izraženo kao metal) u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 % masenog udjela:
- (a) stavljanje na tržište radi uporabe u lovu ili sportskom streljaštvu na otvorenom;
- (b) uporaba u lovu ili sportskom streljaštvu na otvorenom.
- Stavak 1. primjenjuje se nakon 7 godina od stupanja na snagu.
- Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na:
- (a) uporabu olovne sačme na zatvorenim streljanama;
- (b) uporabu olovne sačme od strane vrhunskih sportaša na određenim međunarodnim natjecanjima (uz primjenu strogih mjera zadržavanja i prikupljanja);
- (c) vojne, policijske i carinske službe te službe civilne zaštite.
- Zabrana nošenja olovne sačme tijekom lova ili pri odlasku u lov primjenjuje se kako bi se osigurala učinkovita provedba unutar navedenih područja na koja se odnosi ograničenje.
Zabrana će se primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji, te na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Sjevernoj Irskoj. Točan datum početka zabrana će biti poznati nakon što Europska komisija objavi uredbu u službenom listu. Vjerojatno prva bezolovna sezona će biti 2033./2034.
Bolesław Słocinski, voditelj programa Safe Flyways, Udruga Biom:
“Jako nas veseli što Europa ide prema potpunom napuštanju olovne sačme. Postupno uklanjanje olova iz streljiva jedan je od konkretnih koraka koji mogu doprinijeti očuvanju i obnovi prirode te smanjenju nepotrebne izloženosti ljudi i divljih životinja olovu.
Prijelazno razdoblje od sedam godina smatramo izdašnim. Ako uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj zabrana uporabe olovne sačme u lovu na ptice močvarice na snazi već 13 godina, vjerujemo da je bilo i da ima dovoljno vremena za prilagodbu lovaca, streljana i tržišta streljiva.
Mislim da je Komisija ovdje išla na kompromis i da na kraju nitko neće biti sasvim zadovoljan. Nismo ni mi: sedmogodišnje prijelazno razdoblje smatramo pretjerano velikodušnim, a nisu zabranjeni olovni karabinski meci, koje je u mnogim slučajevima lovcima znatno jednostavnije zamijeniti nego sačmu.
Svakako ovo je pozitivan iskorak kojim će se doprinijeti očuvanju i obnovi prirode. Posebno želimo odati priznanje istraživačima koji su desetljećima gradili znanstvenu podlogu za ovu promjenu, među njima dr. Deborah Pain, dr. Ruth Cromie i dr. Julia Newth iz britanskog Wildfowl & Wetlands Trusta (WWT), prof. Rhysu Greenu sa Sveučilišta Cambridge, dr. Nielsu Kanstrupu iz danskog sveučilišta u Aarhusu, dr. Oliveru Kroneu iz berlinskog Leibniz instituta te dr. Rafaelu Mateu iz španjolskog CSIC-a.”
Marion Bessol, stručnjakinja za politike zaštite prirode, BirdLife Europe:
„Već desetljećima znamo da olovo truje ptice i ljude, a Europa je danas napokon poduzela konkretan korak. Olovna sačma i dalje je najveći izvor onečišćenja olovom iz streljiva, stoga je ovo velika pobjeda za supove, orlove i labudove, kao i za djecu koja konzumiraju meso divljači. Ovo je priznanje svima koji su godinama ustrajali – od znanstvenika i lovaca do desetaka tisuća građana koji su potpisali našu peticiju. Sada želimo vidjeti da se zabrana pravilno provodi na terenu, a nastavit ćemo raditi sve dok njome ne budu obuhvaćeni i olovni meci.“
