Udruga Biom je u sklopu pripreme za izradu Studije izvodljivosti za reintrodukciju supa starješine u Hrvatskoj organizirala dioničku radionicu koja se održala 19. ožujka u Zagrebu.
Nadovezujući se na dugogodišnje napore očuvanja bjeloglavih supova (Gyps fulvus) i uspješnu provedbu mjera očuvanja i sustava upravljanja populacijom ove vrste u Hrvatskoj, cilj je procijeniti mogućnost i opravdanost reintrodukcije, odnosno ponovnog povratka supa starješine.
Prije radionice proveden je upitnik o stavovima među prepoznatim dionicima koji je ispunilo 15 ispitanika, a čiji su rezultati korišteni kao podloga za raspravu.
Radionica je imala u cilju informiranje i uključivanje dionika – predstavnika ključnih institucija i organizacija te stručnjaka za temu očuvanja supova u Hrvatskoj u proces analize mogućnosti uspostave stabilne populacije supa starješine u RH i analize izvedivosti reintrodukcije. Također, cilj radionice bio je prikupiti stručno utemeljena mišljenja, komentare i preporuke, te identificirati moguće prepreke, rizike i preduvjete za daljnje planiranje aktivnosti.
Kao ključni dionici prepoznati su sektor zaštite prirode, poljoprivrede – veterinarstvo i stočarstvo, šumarstva, lovstva, energetike, stručnjaci na području ornitologije, veterinarstva, udruge i organizacije koje se bave zaštitom ptica grabljivica i javne ustanove koje djeluju na području rasprostranjenosti bjeloglavog supa. Radionici su se odazvali predstavnici svih relevantnih institucija i organizacija – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za ornitologiju HAZU, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstvo poljoprivrede, Javna ustanova “Priroda”, Javna ustanova “Park prirode Učka”, Sokolarski centar Dubrava, Zoološki vrt Zagreb, Veterinarski institut, HEP ODS, Rewilding Velebit, Odjel lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, Uprava šuma Buzet Hrvatske šume, Vulture Conservation Fundation.
Program radionice započeo je stručnim izlaganjima o ekologiji supa starješine, stanju europske populacije i dosadašnjim naporima očuvanja te iskustvima očuvanja bjeloglavog supa u Hrvatskoj. Na te teme govorili su Ivana Ribić iz Udruge Biom, Jovan Andevski iz Vulture Conservation Foundation i Marko Modrić iz Javne ustanova “Priroda”.
Nakon uvodnog dijela sudionici su raspravljali u grupama o potencijalnim područjima za reintrodukciju, dostupnosti hrane, uzrocima stradavanja vrste i mogućim načinima ublažavanja stradavanja.
Kvarner – najperspektivnije područje
U raspravi je kao najpogodnije područje za potencijalnu reintrodukciju supa starješine izdvojen Kvarner, s posebnim naglaskom na područje Cresa (Tramontana) i južna Učka te otok Sveti Grgur kao povijesno gnjezdilište. Ova područja odlikuju se pogodnim staništima, a to su otvorene šume s mozaičnom vegetacijom i padinama, zatim dostupnošću hrane i postojećom infrastrukturom za bjeloglave supove – hranilišta i oporavilište, relativno niskom razinom uznemiravanja. Sudionici su naglasili važnost zonacije prostora radi smanjenja potencijalnog uznemiravanja te poticanja ekstenzivnog stočarstva. Kao potencijalna prijetnja istaknuti su lov, trovanje olovom, krivolov, šumski požari na Učki i elektroenergetska infrastrutura.
Ključni uvjeti: hrana i upravljanje prijetnjama
U dijelu koji se odnosio na dostupnost hrane zaključeno je da postojeći sustav hranilišta za bjeloglave supove može biti dobra osnova i za supa starješinu, uz određene prilagodbe. Naglašena je potreba za kontinuiranom dostupnošću strvina, prelazak na bezolovno streljivo i jačanje ekstenzivnog stočarstva.
U kontekstu sigurnosti jedinki istaknuti su rizici od trovanja, elektrokucije i kolizije te uznemiravanja na gnjezdilištima. Kao ključne mjere predložene su praćenje jedinki GPS odašiljačima, sanacija opasnih elektroenergetskih vodova te edukacija i uključivanje lokalnih dionika, posebno lovaca i stočara.
Financijski i organizacijski izazovi
Posebna pozornost posvećena je financijskom aspektu potencijalnog projekta reintrodukcije. Istaknuto je da bi uspješna provedba bila moguća isključivo kroz međunarodne projekte, pri čemu je LIFE program prepoznat kao ključni izvor financiranja, ali i kao vremenski ograničena prilika zbog neizvjesnosti LIFE programa u budućnosti.
Zaključci radionice
Reintrodukcija supa starješine u Hrvatskoj imala bi značaj za očuvanje vrste na europskoj razini, ističe se među zaključcima radionice, jer Hrvatska ima dobar strateški položaj i preduvjete za povezivanje trenutno fragmentiranih populacija u Europi. Također, zaključeno je da postojeći sustav za bjeloglavog supa – sa hranilištima, oporavilištima i sustavom opskrbe hranom – predstavlja veliku prednost, a postojeće dozvole za hranilišta već obuhvaćaju supa starješinu. Pritom je identificiran veliki broj prijetnji, ali pozitivan trend populacije bjeloglavog supa je snažan i dobar indikator – mnoge mjere direktno doprinose i očuvanju supa starješine.
Prvi korak ka potencijalnom projektu reintrodukcije supa starješine, zaključeno je na radionici, izrada je Studije izvodljivosti u skladu sa zakonodavstvom. Dakako, projekt reintrodukcije je financijski zahtjevan i nije realno provediv bez projektnog financiranja. LIFE program identificiran je kao trenutno najprikladniji izvor financiranja potencijalnog projekta reintrodukcije– sufinanciranje 75% – postoji ograničen vremenski prostor za prijavu na LIFE program zbog završavanja programskog razdoblja 2027. godine i neizvjesnosti LIFE programa u budućnosti. Postojeća infrastruktura i znanje su dobra osnova, ali za razvoj dostatnih kapaciteta potrebno je dodatno ulaganje.
Radionica je održana u okviru projekta “Studija izvedivosti za reintrodukciju supa starješine (Aegypius monachus) u Hrvatskoj” koji je sufinanciran od strane Zaklade Rewilding Rhodopes kroz mehanizam Financijske potpore trećim stranama u sklopu projekta br. 101148254 — LIFE23‑NAT‑BG‑LIFE Rhodope Vulture programa LIFE Europske unije.
