Kraj prošle godine donio je novi niz zabrinjavajućih vijesti iz Europske komisije, a kako stvari stoje, taj će se trend nastaviti i u 2026. godini. Usprkos naporima okolišnih organizacija diljem Europe i europskih građana, koji su kulminirali s oko 200.000 glasova građana koji su se prošle jeseni na javnom savjetovanju Europske komisije izjasnili protiv slabljenja okolišnih propisa i zatražili još snažniju zaštitu prirode u Europi, okolišni “omnibus” svejedno je donesen u prosincu.
Što je uopće “omnibus”? To je paket zakonodavnih izmjena koji omogućuje izmjenu nekoliko direktiva ili uredbi u jednom prijedlogu. Iako ga Europska komisija predstavlja kao pojednostavljenje procedura i inicijativu za jačanje gospodarske konkurentnosti EU-a, u praksi ove izmjene dovode do smanjenja razine zaštite okoliša i prirode koju jamči europsko zakonodavstvo. Prijedlogom iz prosinca istodobno se zadire u pojedine odredbe Direktive o pticama i staništima, Okvirne direktive o vodama, Direktive o procjeni utjecaja na okoliš i Direktive o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.
Novi okolišni omnibus sa sobom nosi ozbiljne rizike za europske ekosustave i javno zdravlje – uključujući povećanje industrijskog i kemijskog onečišćenja, ugrožavanje slatkovodnih ekosustava i daljnji gubitak bioraznolikosti. Izmjene odredbi prijete povećanjem industrijskog i kemijskog onečišćenja kroz slabljenje kontrole emisija i zaštite od izlaganja toksičnim tvarima. Slabljenje Okvirne direktive o vodama dovodi do ugrožavanja slatkovodnih ekosustava, prijetnji zdravlju ljudi i smanjenja otpornosti na klimatske ekstreme. Otvaranje Direktive o pticama i staništima donosi nove pritiske na bioraznolikost u trenutku kad ona munjevito opada, i kada bi cilj zakonodavstva trebao biti zaustavljanje tih negativnih trendova te obnova narušenih staništa i populacija vrsta.
Istodobno je donesen i paket o elektroenergetskim mrežama, prijedlog koji prijeti dodatno oslabjeti okolišne standarde ubrzavanjem odobravanja dozvola za energetske projekte bez jasno definiranih pravila, što može dovesti do pravne nesigurnosti, ugrožavanja kvalitete života lokalnih zajednica i zaobilaženja procjena utjecaja energetskih zahvata na okoliš. Također, ovaj prijedlog prijeti dodatno povećati pritisak za postavljanje energetske infrastrukture unutar osjetljivih područja, uključujući i zaštićena područja.
U prosincu je ponovno “pojednostavljenje” doživio i sektor poljoprivrede, točnije pravila za hranu i hranu za životinje, koja su, nasreću, ipak djelomično ublažena zahvaljujući snažnoj intervenciji europskih građana, organizacija civilnog društva i znanstvenika. Međutim, ovaj prijedlog deregulacije mjera zaštite okoliša, prirode i zdravlja poljoprivrednika i dalje otvara vrata široj i lakšoj uporabi pesticida, uz slabiju zaštitu od tih opasnih tvari.
Istovremeno, ignoriranje upozorenja i zabrinutosti građana i stručnjaka izraženih na europskim javnim savjetovanjima ozbiljno dovodi u pitanje legitimnost i demokratičnost postupaka zakonodavnih izmjena putem omnibusa. Tome u prilog govori i nalaz istrage Europske pučke pravobraniteljice o “pojednostavljenju” Zajedničke poljoprivredne politike iz 2024. godine, koji je taj postupak ocijenio kao loše upravljanje i zaobilaženje demokratskih procesa.
Sljedeća na redu za deregulaciju je Uredba EU-a o deforestaciji, čija je provedba nedavno odgođena za godinu dana, a sada joj pak prijeti i slabljenje njezinih odredbi. Iako se nastavak inicijative deregulacije očekuje i u sljedećoj godini, ne jenjava ni otpor javnosti, nevladinih organizacija i znanstvene zajednice prema pristupu „omnibusa“ i široj agendi deregulacije zakonodavstva. Ubrzavanje provedbe ne smije ići po cijenu odgovornosti i transparentnosti, a pogotovo ne na štetu zdravlja građana i prirode koju smo obvezni štititi.
