Prošlog tjedna Biograd na Moru ugostio je prvi sastanak Savjetodavnog vijeća projekta Restoring Wetlands, a domaćin je bila Javna ustanova Park prirode Vransko jezero.
Oko zajedničkih tema okupili su se predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zadarske županije, Grada Benkovca, Općine Pakoštane i Hrvatskih voda, dionici čija je suradnja važna za uspješnu provedbu projekta i rad s lokalnom zajednicom.
Cilj susreta bio je razmjena znanja, iskustava i ideja koje će pomoći unaprijediti provedbu projekta te osigurati dugoročne koristi za prirodu i lokalne zajednice. Projektni tim predstavio je ciljeve i vrijednosti koje se žele očuvati, s naglaskom na područja koja su u nadležnosti Javne ustanove PP Vransko jezero, koja od nedavno upravlja i prostorom Ravnih kotara.
Posebno su istaknuta područja Jasena i Pristega, gdje se planiraju aktivnosti revitalizacije i obnove vlažnih travnjaka. Od ukupno 6.795 potencijalnih parcela na projektnom području, sustavnom analizom izdvojili smo 114 parcela raspoređenih u 17 prioritetnih zona, od kojih smo neke već obišli na terenu, a u idućoj fazi odabrat će se pet lokacija na kojima na jesen kreću prve aktivnosti obnove. Detaljnije su predstavljene zone Jezerine, Pristed i Benča, a sudionici su razgovarali o tome kako potaknuti ispašu te uključiti zajednicu o dugoročno održavanje travnjaka i tršćaka.
Rasprava je dotaknula i konkretne izazove s kojima se projekt suočava na terenu, od pitanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i organizacije ispaše putem javnih natječaja do koordinacije intervencija u kanalskoj mreži. Predstavnici Općine Pakoštane i Grada Benkovca podijelili su novosti o napretku u upisima nekretnina i pripremi dokumentacije, dok su predstavnici Hrvatskih voda naglasili potrebu za pažljivim planiranjem kako planirane aktivnosti ne bi negativno utjecale na uzvodnija područja.
Također, pravovremena izrada planova obnove je od velike važnosti, budući da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije planira upravo te površine obuhvaćene obnovom uključiti kao sastavni dio Nacionalnog plana obnove (NRL), čime se osigurava njihovo uključivanje u širi okvir provedbe europskih ciljeva očuvanja bioraznolikosti, klimatske otpornosti i održivog upravljanja prostorom. Riječ je o važnom strateškom dokumentu kojim se definiraju prioriteti i ciljevi obnove prirode u skladu s europskim politikama, osobito u kontekstu jačanja bioraznolikosti i otpornosti na klimatske promjene do 2030. i dalje.
Na sastanku je najavljena i posjeta primjerima dobre prakse u obnovi vlažnih staništa, na koju su pozvani i svi članovi Savjetodavnog vijeća.
Savjetodavno vijeće nastavit će se redovito sastajati, a sudionici su pozvani da aktivno sudjeluju u oblikovanju dugoročnih rješenja za očuvanje prirode i razvoj lokalnih zajednica.
Što je prioritizacija i kako će se odabrati područja za obnovu?
S ograničenim resursima, nije svejedno gdje početi s obnovom područja. Upravo zato naši stručnjaci razvili su alat za prioritizaciju koji omogućuje donošenje odluka kako bi odabrali područja čija će obnova imati najveću moguću vrijednost za prirodu i zajednicu.
Od ukupno 6.795 potencijalnih parcela na projektnom području, sustavnom analizom izdvojili smo 114 parcela raspoređenih u 17 prioritetnih zona. Lokacije su vrednovane prema sedam kriterija: tipu zemljišnog pokrova, veličini površine, blizini već postojećih vlažnih travnjaka kao izvora biljnih vrsta, pristupačnosti, uznapredovalosti zarastanja, blizini nalazišta rijetkih vrsta te blizini vodenih površina. Svaki kriterij nosi određeni broj bodova, a njihov zbroj određuje redoslijed prioriteta.
Lokacije koje su visoko na ljestvici najčešće su zarasli vlažni travnjaci i pašnjaci, mjesta gdje željeno stanište već postoji, samo čeka da se vrati u život. Nasuprot tome, zapuštena poljoprivredna zemljišta zahtijevaju znatno više truda i vremena da postanu funkcionalni vlažni travnjaci. Visok broj bodova za pojedino područje u konačnici znači da su su to mjesta gdje obnova ima najveće izglede za dugoročan uspjeh, gdje će nastati neprekinute površine vlažnih travnjaka pogodnih za ekstenzivno stočarstvo i gdje će koristi za bioraznolikost, lokalne zajednice i klimu biti najveće.
Koja su područja odabrana i koje metode obnove se planiraju primijeniti, pišemo uskoro.
