Trovanje olovom iz lovačke municije jedna je od velikih prijetnji pticama. Prijetnja je univerzalno prisutna svugdje gdje se koristi olovno streljivo u lovstvu – od safarija u Africi, kroz finska jezera do strmih padina kvarnerskih otoka.
Stoga nam je važno razmijeniti iskustva i prikupiti stručne spoznaje, kao što je bilo i na konferenciji “Olovo, otrov bez granica” koju su 17. i 18. listopada u Goriziji organizirali Društvo za ornitološka i ekološka istraživanja “Astore” i Talijanski centar za ornitološka istraživanja (Centro Italiano Studi Ornitologici – CISO). Inicijativu je sponzoriralo nekoliko važnih organizacija, uključujući Talijansko društvo za toksikologiju (SITOX) i Talijanski institut za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA), a sudjelovalo je preko 170 sudionika iz 13 europskih zemalja.
Među 15 predavanja istraživača aviofaune, lovaca, institucija za javno zdravstvo i organizacija za očuvanje prirode bila nam je velika čast izložiti naš rad pored autora bitnih znanstvenih radova ključnih za razumijevanje utjecaja trovanja ptica olovom iz lovačkog streljiva, kao što su Rafael Matteo, Enrico Bassi, Alessandro Andreotti i Niels Kanstrup.
Konferenciju je otvorio Alessandro Andreotti ispred Talijanskog instituta za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA). Andreotti istražuje opseg smrtnosti ptica u Italiji i Europi uslijed trovanja olovom iz lovačkog streljiva i sudjelovao je u procjenama utjecaja olovnog streljiva na bioraznolikost u Europi. Zagovarač je koordinirane zabrane olovnog streljiva na cijelom kontinentu s ciljem sistemskog otklanjanja ove prijetnje. U svojem je govoru naglasio kako je otrovnost olova odavno poznata i stoga je već zabranjeno u bojama, vodovodnim cijevima, gorivu, ali se i dalje tolerira upotreba u lovstvu, što čini lovstvo najvećim nereguliranim zagađivačem što se tiče olova.
Rafael Matteo je španjolski znanstvenik, jedan od najvažnijih istraživača trovanja olovom iz olovne sačme kod ptica močvarica, ptica grabljivica, riđih jarebica i kontaminacije olova iz lovačkog streljiva u okolišu. Autor je opsežne studije koja bogato podacima prikazuje utjecaj olovne municije na populacije ptica. U svojem govoru istaknuo da u Europi prosječno imamo 6% manje populacije ptica grabljivica nego što bi bilo prisutno bez olovnog streljiva. Istraživao je i utjecaj olovne sačme na riđe jarebice (u Hrvatskoj je srodna jarebica kamenjarka “grivna”), pri čemu je utvrdio da samo 1 do 3 zrna olovne sačme u želucu uzrokuju reproduktivne probleme kod ove vrste. Jedna od najosjetljivijih ptica na olovo je bjeloglavi sup, kod kojeg olovo značajno smanjuje aktivnost enzima delta-aminolevulinske kiseline dehidrataze (δ-ALAD), koji je ključan za sintezu hema. To je ključni pokazatelj toksičnosti olova, jer se olovo izravno veže za taj enzim i remeti njegovu funkciju. To dovodi do nakupljanja delta-aminolevulinske kiseline (ALA) i može uzrokovati različite subletalne učinke kod supova.
Enrico Bassi je talijanski istraživač toksičnosti olova za ptice grabljivice. Glavni je autor rada koji je ukazao da se povećane doze olova u tkivima kod bjeloglavog supa, supa starješine, kostoberine i surog orla učestalije javljaju tijekom lovne sezone. Procijenjeno je da se tijekom lova na kopitare u Italiji godišnje u prirodi ostavlja između 105.258 i 139.338 iznutrica kontaminiranih olovom, koje potom predstavljaju izvor trovanja za strvinare i druge divlje životinje.
Rad Udruge Biom je na konferenciji predstavio Bolesław Słociński i tom je prilikom istaknuo zabrinjavajuće podatke o koncentraciji olova kod bjeloglavih supova na Kvarneru. TIjekom razdoblja od 2018. do 2022. godine ispitana je koncentracija olova u krvi kod 25 supova. Osam supova je imalo subletalne doze, jedan letalnu dozu, a još tri su bile tik ispod praga koji odgovara subletalnom trovanju. Od 17 supova provjerenih 2024. godine, osam je imalo subletalne doze, a jedan sup je imao doze u femuru i sternumu koje odgovaraju letalnom trovanju. Osim istraživanja supova, Biom je posljednjih godina radio analize dostupnosti bezolovne sačme i istraživanja preferencija lovaca u odabiru streljiva za lov ptica močvarica. Biom u svojem radu veliku pažnju pridaje edukaciji i suradnji s lovcima. Od 2022. godine Biom je ukupno organizirao 14 predavanja u ciklusu “Hunter2Hunter”, u sklopu kojih su stručnjaci lovci predstavljali lovcima rizike trovanja olovom, te prednosti prelaska na netoksično zamjensko streljivo. Biom je organizirao i kampanju “Liska na akciji”, koja je upozoravala konzumente pernate divljači u delti Neretve na rizik trovanja olovom. Spektar rada Bioma u toj problematici nadopunjava zagovarački rad usmjeren na zagovaranje učinkovite provedbe europske zabrane korištenja olovne sačme. Krajem 2024. godine Biom je organizirao međunarodnu i međusektorsku radionicu o uspješnoj implementaciji zabrane korištenja olovnog streljiva sa govornicima iz SAD-a, Australije, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske i Nizozemske. Biom se ubraja među najaktivnije organizacije civilnog društva u Europi kada je riječ o sveobuhvatnom pristupu problematici trovanja olovom.
No, Društvo za ornitološka i ekološka istraživanja Furlanije-Julijske krajine “Kobac” (Astore) svojim radom zaslužuje zaseban naglasak. Naime, na našim prostorima poznata su razna ornitološka društva koja na svoj način doprinose istraživanju, proučavanju i očuvanju prirode s fokusom na ptice. U Hrvatskoj, pored Bioma, aktivno je Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode u Osijeku već 35 godina, a u delti Neretve aktivno je ornitološko društvo “Brkata sjenica” iz Metkovića. U susjedstvu su dobro poznati naši Birdlife partneri – DOPPS iz Slovenije, te DZPPS u Srbiji. No, na 2,5-3 sata od Zagreba, u Italiji, u pograničnoj regiji Furlania-Julijska krajina (Friuli Venezia Giulia) aktivno je društvo s impresivnim portfeljem volonterskih projekata za istraživanje i očuvanje prirode. Konkretno, “Astore” već 50 godina u svojoj regiji koordinira zimsko prebrojavanje ptica močvarica, organizira praćenje kolonija plamenaca 11. godinu zaredom, održava prstenovački kamp u Alpama, te redovito objavljuje ornitološke podatke.
Sažetke konferencije možete naći – ovdje.
