IBA područja (Important Bird and Biodiversity Areas) predstavljaju međunarodnu mrežu područja važnih za očuvanje ptica i bioraznolikosti, određenu prema znanstveno utemeljenim kriterijima organizacije BirdLife International, čiji je predstavnik u Hrvatskoj Udruga Biom. Cilj ove međunarodne mreže diljem svijeta definiranih područja je prepoznavanje i očuvanje područja ključnih za populacije rijetkih i ugroženih vrsta ptica.
Iako IBA područja nisu zakonska kategorija zaštite, ona predstavljaju stručnu osnovu za uspostavu područja POP područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.
Četvrta planina u Hrvatskoj
Tako su na osnovu stanja iz 2013. sva IBA područja u Hrvatskoj proglašena POP područjima ekološke mreže NATURA 2000, čime je očuvanje populacija određenih vrsta tzv. ciljeva očuvanja, postalo i svojevrsna zakonska obveza Republike Hrvatske. IBA mreža nije konačna te se sukladno podacima novijih istraživanja može nadopunjavati, bilo da je riječ o dodavanju populacija određenih vrsta u već proglašena područja ili kroz proglašenje potpuno novih područja, čija važnost za očuvanje određenih ptičjih vrsta prethodno nije bila prepoznata.
Takav slučaj predstavlja područje Plješivice, četvrte po visini planine u Hrvatskoj. Smješten na samom jugoistoku Like, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, ovaj dugačak i šumovit planinski masiv jedini je značajan planinski kompleks, koji do sada nije bio uključen u IBA, a uslijed toga nije proglašen ni POP područjem ekološke mreže.
U koordinaciji Javne ustanove za zaštitu i očuvanje prirode Ličko senjske županije, Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Udruge Biom taj je proces dovršen u travnju 2026. i planina Plješivica je službeno uvrštena u IBA bazu BirdLife Internationala.
Kriterije za uvrštenje kao ciljne vrste za ovo područje zadovoljile su populacije vrsta tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) i planinski djetlić (Dendrocopos leucotos). Zahvaljujući tome, sada je Plješivicu moguće proglasiti novim POP područjem u Hrvatskoj, čime bi se osigurao i zakonodavni okvir za uspostavu mjera očuvanja kako za dvije navedene vrste, tako i za čitav niz drugih ugroženih vrsta. Posebno je pri tome važno istaknuti vrste čije je rasprostranjenje u Hrvatskoj u najvećoj mjeri ograničeno na planinske bukve, bukovo – jelove i smrekove šume poput: lještarke (Bonasa bonasia), malog ćuka (Glaucidium passerinum), planinskog ćuka (Aegolius funereus), troprstog djetlića (Picoides tridactylus) i dr.
Plješivica se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, između Ličkog polja i doline Une, a njezini najviši vrhovi prelaze 1600 metara nadmorske visine. Zahvaljujući položaju na prijelazu između kontinentalnih i mediteranskih klimatskih utjecaja, ovo područje karakterizira velika raznolikost staništa. Takva mozaična struktura staništa omogućuje opstanak velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, među kojima posebno mjesto zauzimaju ptice.
Posebno je važna prisutnost tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus), jedne od najugroženijih šumskih vrsta ptica u Hrvatskoj. Ova velika i impresivna ptica zahtijeva velika, očuvana i mirna šumska područja, zbog čega se smatra pokazateljem kvalitete šumskih ekosustava. Nestanak starih šuma, uznemiravanje i fragmentacija staništa, ali i sve toplije zime predstavljaju ozbiljnu prijetnju opstanku ove vrste koja je 2023. proglašena Pticom godine u Hrvatskoj. Ova vrsta je službeno i dalje cilj očuvanja na području očuvanja značajnom za ptice (POP) Gorski Kotar i Lika, ali prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj je ova vrsta osim uz područje Plješivice nađena još samo na sjevernom dijelu Velebita, što upućuje da bi se očuvanje ove vrste u Hrvatskoj moglo ozbiljnije razmatrati ukoliko Plješivica postane područje ekološke mreže.
