Tijekom tri godine provedbe projekta Still Water Revival – Restoring and Conserving Still Water Ecosystems of Mediterranean Karst Mountains, od 2022. do 2024. godine obnovljena su 34 mala vodena tijela – lokve i bunari – na Biokovu, Dinari, sjevernom Velebitu i Učki. Ova dragocjena staništa u krškim planinama, često jedini dostupni izvori pitke vode za divlje životinje i stoku u ruralnim i teško pristupačnim krajevima, vraćena su u funkciju kako bi ponovno služila ljudima i prirodi.
Lokve su dom za mnoge vrste biljaka i životinja, uključujući mnoge vrste koje ovise upravo o ovakvim ekosustavima za razmnožavanje i preživljavanje, kao što su kukci i vodozemci, te time pružaju značajne potporne usluge očuvanju bioraznolikosti.
Uz Udrugu Biom kao nositelja, u projektu su sudjelovali partneri Udruga 4 Grada Dragodid, Hrvatske šume d.o.o., JU Park prirode Učka, JU Nacionalni park Sjeverni Velebit i JU Park prirode Biokovo.
Obnova s ciljem sprječavanja trajnog gubitka slatkovodnih ekosustava i o njima ovisne bioraznolikosti nije uvijek bila jednostavna i jednako zahtjevna, ali neke od priča svakako vrijedi posebno istaknuti.
Lokva Kaljuža (Biokovo) – najzahtjevniji zahvat u cijelom projektu
Lokva zvana Kaljuža je predstavljala pravi izazov – napuštena desetljećima, potpuno ispunjena muljem i urušenim kamenim podzidima, a iz same lokve je izraslo veliko stablo vrbe koje je probilo glinenu podlogu i zbog toga je lokva tek povremeno zadržavala vodu. Rast stabala često ugrožava lokve i smanjuje vodenu površinu, kao i divlje životinje koje prilaženjem lokvi mogu urušiti kamene zidove. Ova lokva nalazi se na području Krivog doca, u šumi crnog bora, bez pristupnog puta zbog čega su sav alat, materijal i glina morali biti ručno doneseni na lokaciju.
U sklopu višednevnog volonterskog kampa, unatoč kiši i teškoj logistici, Udruga 4 grada Dragodid i djelatnici Javne ustanove Parka prirode Biokovo obavili su sve potrebne radove s ciljem da se lokva obnovi – ispumpali vodu, iskopali nataloženi mulj i zemlju koja je zbog erozije s padine te urušenog potpornog zida ulazila u lokvu i zatrpavala je, sakupili urušeno kamenje i ručno donijeli glinu koju su u slojevima nabili u dno lokve gaženjem i ručnim drvenim nabijačem, kako bi se osigurao vodonepropusni sloj. Dodana je i rampa za životinje. Već s prvim kišama lokva je ponovno zadržala vodu i koristi se, čime je potvrđena uspješna obnova.
Lokva Krstače (Sjeverni Velebit) – primjer potpune obnove suhozidnog obruba
U suradnji s NP Sjeverni Velebit, Udruga Dragodid i djelatnici Parka u ljeto 2024. obnovili su suhozidni prsten, uklonili 3–4 m³ mulja i obnovili dno lokve – isključivo ručno, bez mehanizacije.
Lokva je izabrana za obnovu zbog svoje pristupačnosti i činjenice da se i dalje aktivno koristila. Prije obnove bili su vidljivi urušeni dijelovi suhozidnog podzidnog prstena, kao i gusta vegetacija koja guši lokvu.
Prema navodima mještana, lokva nije održavana od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što je učinilo ovaj zahvat ne samo korisnim, već i pravovremenim.
Nakon čišćenja i pripreme terena, obnova strukturalnog dijela svodila se na popravak, a ponegdje i potpunu rekonstrukciju suhozida koji okružuje lokvu, te uklanjanje erodirane zemlje koja je u lokvu dospjela uslijed popuštanja odnosno urušavanja suhozidova koji su ju okruživali. Također, uklonjene su značajne količine mulja, pri čemu se posebna pažnja posvetila očuvanju vodonepropusnog sloja na dnu lokve. Uz obnovljeni suhozidni prsten, uređen je pristup lokvi i povećan je njezin kapacitet za zadržavanje vode.
Lokva Gospin dol (Učka) – teška mehanizacija i zajednički rad
U srpnju 2024. Udruga Dragodid, djelatnici JU PP Učka i lovačko društvo“Srnjak” uklonili su više od 10 m³ mulja, popravili urušeni suhozidni prsten, očistili kanal i obnovili pristup vodi.
Oko lokve je bio urušen potporni suhozid, u kamenom kanalu oko izvora uz rub lokve nalazi se preko pola metra mulja, u lokvi se nalazi odumrli biljni materijal te kamenje u vodi, vegetacijom je obrašten rub lokve. Ovdje je važno napomenuti da su u lokvi zabilježene ciljne vrste zaštićenog područja Natura 2000.
Ručnim alatom očišćeno je i oblikovano dno. Obnovljen je potporni suhozid koji opasava lokvu i kameni kanal oko izvora uz lokvu. Dodatno je uklonjen obrast vegetacije uz rub lokve. Radovi su provedeni uz pomoć manjeg građevinskog stroja i ručnom metodom.
Dvije lokve u Podglogoviku (Biokovo)
Obnova velike i male lokve u veljači i ožujku 2025. uključivala je izniman volumen ručnih radova: preko 800 kanti mulja, deseci kubika urušenog kamena, izrada zidova za kontrolu razine vode i pristup za stoku i ljude. Posebno vrijedna bila je podrška planinarskog društva Vitrenik, koje je sudjelovalo u svim fazama obnove.
Ovdje se radi o lokvama s otežanim pristupom i stoga se obnova morala raditi ručno. Pritom je dodatni problem predstavljala situacija što su životinje probile suhozid koji im je nekada ograničavao pristup vodi kako bi ostala čista, a pastiri su kantama grabili vodu i napajali životinje pored lokve u kamenici koja je i dalje uklesana u živi kamen. Lokva je bila u iznimno lošem stanju jer je voda bila onečišćene izmetom i mokraćom goveda koja su dolazila piti vodu, ali su se i u lokvi hladila odnosno kupala za vrijeme ljetnih vrućina.
Tijekom obnove lokva je ispražnjena, izvađen je mulj te su obnovljeni suhozidi na način da ograniče pristup životinjama kako se voda ne bi zagađivala izmetom i kako bi bila dovoljno kvalitetna da služi kao izvor čiste vode za napajanje divljih životinja te goveda i konja koji su na ispaši u tom dijelu planine.
Bunar Kovačevac (Dinara)
Žitelji Bitelića još su u davnini opazili u svojoj okolici mjesto gdje se tijekom kišnih razdoblja skuplja voda na području jedne prirodne geološke depresije. Kako bi osigurali zadržavanje vode, iskopali su bunar u središtu depresije i obložili ga suhozidnom tehnikom. No, s vremenom je bunar zatrpan.
Obnovu su proveli udruge Biom i Dragodid te obrt Kallokva kroz volonterski kamp u jesen 2022. godine.
Kroz nekoliko radnih akcija obnove, bunar je očišćen od zemlje i uklonjeno je veliko kamenje koje je bilo ubačeno u bunar.
Ponovno je složen potporni suhozid kako bi se spriječilo daljnje urušavanje i osigurala njegovu dugovječnost. Osim toga, postavljanjem nekoliko većih pločastih kamenova oblikovana je pristupna staza, olakšavajući prilaz vodi. Naime, tijekom obilnih kiša i topljenja snijega bunar se prelijeva, stvarajući lokvu oko sebe, a nakon što se voda povuče, tlo još tjednima ostaje blatnjavo. Pristupnom stazom omogućen je lakši i sigurniji pristup bunaru kako ljudima, tako i životinjama koje ga koriste.
Projekt Still Water Revival – Restoring and Conserving Still Water Ecosystems of Mediterranean Karst Mountains je sufinanciran sredstvima Donors’ Initiative for Mediterranean Freshwater Ecosystems, koja prepoznaje važnost očuvanja slatkovodnih staništa na Mediteranu.
Povezani članak:
