Skori početak lovne sezone na ptice, 1. rujna 2013., prilika je za uputiti apel javnosti na poštivanje zakona Republike Hrvatske uz priču o zlatovrani (lat. Coracias garrulus). Nakon što kao gnjezdarica nije bila potvrđena u Hrvatskoj 20-ak godina, tek je 2010. ponovno zabilježeno gniježđenje te je u 2013. brojnost u Hrvatskoj procijenjena na manje od 10 parova. Nažalost, ni te malobrojne ptice nisu izbjegle sudbinu mnogih rijetkih ptica Hrvatske koje često stradavaju u krivolovu.

Prilikom redovitog obilaska mjesta gniježđenja zlatovrane, 13. srpnja 2013., djelatnici Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pronašli su uginulu zlatovranu. Autopsijom, provedenom u Sokolarskom centru u Šibeniku, utvrđene su ozljede koje upućuju na usmrćivanje vatrenim ili plinskim oružjem.

Redovita gniježđenja zlatovrane zadnjih nekoliko godina su nam ulila nadu da će se i u našoj zemlji njihovo stanje poboljšati kao i u susjednim zemljama. Međutim, na području gdje smo tijekom protekle dvije godine bilježili uspješno gniježđene zlatovrane, a 27. lipnja ove godine aktivni par, 16 dana kasnije pronašli smo samo mrtvu pticu. Nažalost, unatoč našem trudu i naizgled dobrim uvjetima za oporavak populacije zlatovrane, sada se to čini manje vjerojatnim.“ izjavila je mag. Sanja Barišić, djelatnica Zavoda za ornitologiju HAZU.

Zlatovrana, jedna od najljepših ptica Hrvatske, široj javnosti postala je poznata 2009. godine kada je za njen pronalazak u Krapinsko-zagorskoj županiji, jednom od posljednjih poznatih gnjezdilištu te vrste s kraja 80-ih godina, ponuđena nagrada u iznosu od 20.000 kn. U toj županiji nije pronađena, ali su 2010. godine djelatnici Zavoda za ornitologiju HAZU pronašli gnijezdeće parove u Zadarskoj županiji, odnosno u Ravnim kotarima.

Ovakva usmrćivanja ornitolozima nisu nikako razumljiva. Često opravdanje kako su ptice radile štetu na poljoprivredi ovdje se nikako ne može primijeniti jer se zlatovrane hrane velikim kukcima i ni u kojem pogledu ne rade štete na proizvodnji već naprotiv doprinose kontroliranju broja kukaca. Poput čestih usmrćivanja ptica grabljivica i ovdje je riječ o ljudskoj obijesti. Za razliku od krivolova na guske, patke, liske i šljuke koje krivolovci i konzumiraju, u ovakvim slučajevima se ptice samo usmrte i ostave u prirodi, valjda kao podsjetnik na ljudsku zlobu. U ovom slučaju pokrenut je postupak pri inspekciji zaštite prirode te se očekuju daljnji rezultati prijave. Kako je zlatovrana kritično ugrožena gnjezdarica Hrvatske i strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode, propisana kazna za njeno usmrćivanje može iznositi i do 500.000 kn za pravne te 50.000 kn za fizičke osobe.

Djelatnici Zavoda za ornitologiju HAZU i Udruge BIOM (BirdLife u Hrvatskoj) pozivaju sve sudionike lova na poštivanje zakona i častan lov. Novi Zakon o zaštiti prirode uređuje sustav dojave i praćenja uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja te propisuje djelovanje inspekcije i policije.

Pozivamo sve građane da prijave krivolov, a u slučaju usmrćivanja zaštićenih i strogo zaštićenih životinja da obavijeste službenike inspekcije zaštite prirode ili policiju koja je dužna reagirati ukoliko inspektori to nisu u mogućnosti te Državni zavod za zaštitu prirode.“ izjavio je dipl. ing. Krešimir Mikulić, direktor Udruge BIOM.

Kontakt: Krešimir Mikulić, kresimir.mikulic@biom.hr, 095/903-6051

Objava je dostupna kao pdf i doc fomat.

fotografije za ilustraciju:

zlatovrana u letu (za web), copyright Ivica Lolić – dozvoljeno korištenje bez izmjena uz ovu objavu na internetu, verzija za tisak dostupna na zahtjev, ilolic67@gmail.com

ostatci uginule zlatovrane sa autopsije, copyright Sokolarski centar - dozvoljeno korištenje uz ovu objavu

ostatci uginule zlatovrane sa autopsije (s putanjom zrna), copyright Sokolarski centar - dozvoljeno korištenje uz ovu objavu