Predvođeni Janezom Potočnikom, bivšim povjerenikom Europske komisije za okoliš od 2009. do 2014. i trenutnim predsjednikom fondacije RISE i Foruma za budućnost poljoprivrede, 198 donositelja političkih odluka, poslovnih lidera, gospodarskih udruženja, nevladinih organizacija i trustova mozgova zajednički su zatražili Zeleni oporavak za poljoprivredu.

Njihova izjava podržava europsku strategiju od polja do stola i strategiju bioraznolikosti kao temeljne nacrte za održivu poljoprivredu i dolazi uoči buduće Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), o kojoj glasa Europski parlament i ministri poljoprivrede država članica. Nova Zajednička poljoprivredna politika najvjerojatnije će dosegnuti gotovo 400 milijrdi eura i činit će 32 posto ukupnog proračuna EU.

Glasanje će odlučiti kako će se ZPP trošiti u sljedećih sedam godina, a obzirom na njegovu veličinu, odredit će hoće li EU doista biti kadra dosegnuti svoje ciljeve Europskog zelenog plana.

U izjavi bivši član Europske komisije poziva da se novac europskih poreznih obveznika usmjeri na izgradnju ekološke otpornosti i da nova Zajednička poljoprivredna politika bude usmjerena na implementaciju principa Zelenog plana i s njima povezanih strategija, kako bi se pomoglo tranziciji poljoprivrednika na dugoročno održiv model.

Izjava je dobila značajnu podršku iz svih sektora, uključujući 21 člana Europskog parlamenta i druge utjecajne dionike, te predstavlja snažnu obavezu izgradnje novog poljoprivednog sustava koji neće štetiti okolišu, za dobrobit ljudi, prirode i planeta. Ove godine više od 3600 znanstvenika iz 63 zemlje pozvalo je na reformu ZPP-a, Europski revizorski sud zaključio je da “većina financiranja ZPP-a ima malo pozitivnog učinka na bioraznolikost”, a nedavno objavljeno znanstveno istraživanje podcrtava kako trenutni ZPP, i intenzivni model poljoprivrede kakav promovira, izravno vodi gubitku bioraznolikosti, zagađenju vode i zraka, pretjeranom crpljenju vode i doprinosi klimatskoj krizi.

“Pandemija COVID 19 duboko je destalibizirala društva diljem svijeta i solidarni smo s onima koje su najviše pogodili njeni utjecaji. Korijeni pandemije su intimno povezani s korijenima klimatskih kriza i kriza bioraznolikosti: naša trenutno neodrživa eksploatacija prirode i zemljinih resursa”, stoji u izjavi.