Kako smo neslužbeno saznali, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske je na jučerašnjem glasanju u Europskoj komisiji podržalo strožu regulativu upotrebe olovne sačme u vlažnim staništima. Podsjećamo, riječ je o nadopuni Uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), koja obavezuje zemlje članice da zabrane korištenje i trgovanje opasnim tvarima ako nije moguće upravljati rizicima koje predstavljaju.

Na taj popis je uvrštena i olovna sačma, odnosno njeno korištenje na vlažnim (vodenim) staništima. To znači da se na razini Europske unije zabranjuje korištenje olovne sačme na rijekama, jezerima, poplavnim livadama i drugdje. Prema našim informacijama, Hrvatska je bila jedna od 18 članica EU koje su podržale ovakav iskorak prema zdravijem prirodnom okolišu.

“Riječ je o velikom uspjehu iza kojeg stoji prvenstveno znanost. Prijedlog nadopune uredbe je pripremila Europska agencija za kemikalije, nakon nekoliko krugova javnih savjetovanja prilikom kojih su se prikupljale dokazi koji potvrđuju štetnost olovne sačme u vlažnim staništima, ali i dokazi koji osporavaju tu prijetnju. Kako je i očekivano, prevagnuli su dokazi kojima se opravdava stroža regulativa te je prijedlog stavljen na glasanje zemljama EU koje su sada i usvojile prijedlog”, pojašnjava Vedran Lucić, stručnjak za zaštitu prirode iz udruge Biom.

Izglasavanje znači da će se trgovina olovnom sačmom, kao i posjedovanje istih, postrožiti. Zabranjuje se svako korištenje olovne sačme na svim vodenim površinama, povremeno poplavljenim livadama i drugim vlažnim staništima, te u krugu od 100 metara od njih. Više detalja će doći uskoro, ali sigurno je da je ovo velika prilika za naša vlažna staništa da se oporave od tona i tona olova ostavljenih u njima.

Europska agencija za kemikalije procjenjuje da se trenutno 5000 tona olovne sačme otpušta u močvarna područja EU-a svake godine kroz lov i sportsko streljaštvo. Osim toga, procjenjuje se da se godišnje u kopneni okoliš raspršuje oko 14 000 tona olovne sačme. To rezultira u nenamjernoj smrti dodatnih jedan do dva milijuna ptica godišnje.

Prema našim procjenama, u posljednjih 16 godina na hrvatskim vlažnim staništima ispucano je više od 80 tona otrovnog metala. Zabrana će spasiti ptice, ali i zdravlje ljudi koji konzumiraju olovom otrovano meso divljači.