Temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju koji omogućuje podnošenje posebnog izvješća o pojedinim pitanjima iz djelokruga pučkog pravobranitelja, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja, pučka pravobraniteljica u veljači je podnijela Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID 19. Radi se o trećem posebnom izvješću iz mandata pučke pravobraniteljice Lore Vidović.

Ovo Izvješće donosi analizu i ocjenu ostvarenosti prava na zdrav život u RH od 2013. do 2020., ukazujući na međusobnu uvjetovanost i povezanost ljudskih prava, posebice prava na zdrav život i prava na zdravlje, sa zaštitom okoliša i prirode te klimatskim promjenama. Pripremljeno je u vremenu globalnog pokreta za klimu i oporavka od pandemije koja se povezuje s uništavanjem prirodnih staništa. To uništavanje može se spriječiti učinkovitijom zaštitom prava na zdrav okoliš, a njegov krajnji cilj jest učinkovita zaštita i unapređenje prava na zdrav život, kao i sustava zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj općenito.

Nije postignut primarni cilj zaštite života i zdravlja

Iz uočenih nedostataka u sustavu zaštite okoliša, kojim se štite i ljudska prava, razvidno je iz Izvješća pučke pravobraniteljice kako nije postignut primarni cilj Zakona o zaštiti okoliša, a to je zaštita života i zdravlja. Nedovoljno se primjenjuje načelo održivog razvitka, jer se zahtjevi zaštite okoliša često stavljaju u drugi plan, umjesto da ih se sagledava u istoj ravni s društvenim i gospodarskim razvitkom. Načelo predostrožnosti traži viši stupanj zaštite okoliša i zdravlja, no to se ne ostvaruje, nego se pribjegava minimalnoj i/ili nepotpunoj zaštiti. Stoga bi institucije trebale učiniti mnogo više kako bi osigurale učinkovitu zaštitu prava na zdrav život te ostvarenje ustavnih vrednota očuvanja prirode i čovjekova okoliša.

Onečišćenje okoliša i prirode, klimatske promjene i pandemija, najveći su izazovi za čitavo čovječanstvo, donositelje odluka i sustav ljudskih prava. Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu pa bi to trebao učiniti i Hrvatski sabor te time poručiti mladima, kao i ostalim građanima, da se trenutno stanje okoliša i prirode u RH može i mora unaprijediti. Sadašnja generacija mladih traži i očekuje život u zdravijem, ravnopravnijem i zelenijem svijetu, a naša je dužnost i obaveza to im omogućiti, stoji u zaključku Izvještaja pučke pravobraniteljice.

Sabor treba proglasiti klimatsku i ekološku krizu

U Izvješću su Izdane preporuke Hrvatskom saboru da po uzoru na Europski parlament proglasi klimatsku i ekološku krizu u RH te time osnaži predanost ustavnim vrednotama zaštiti očuvanja prirode i okoliša prava na zdrav život i održivom razvoju dok je Vlada Republike Hrvatske dobila preporuku da udruge i predstavnike mladih uključi u planiranje i razvoj svih javnih politika iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja i da zaustavi planiranje i realizaciju projekata koji koriste fosilna goriva i svih drugih koji nisu u skladu s održivim razvojem.

Preporuke za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja su da udrugama, građanskim inicijativama i drugima braniteljima ljudskih prava koji se bave zaštitom okoliša pruže adekvatnu podršku, uključujući i ostvarenje prava iz Aarhuške konvencije, tako što će kontinuirano nadzirati ovlaštenike koji obavljaju stručne poslove zaštite okoliša, unaprijediti praćenje kvalitete zraka, posebice emisije lebdećih čestica, uspostavljanjem svih mjernih postaja u Državnoj mreži za praćenje kvalitete zraka, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim vodama. Također, preporučuje se izraditi i objaviti analizu učinkovitosti zaštite izvorišta pitke vode, vodocrpilišta i vodoopskrbnih objekata, temeljem Zakona o vodama te Zakona o zaštiti vode za ljudsku potrošnju. Preporuča se izraditi prijedlog propisa kojim će se odrediti tijelo za provedbu sustavnog monitoringa tla te propisati obaveza da procjene utjecaja zahvata na okoliš sadrže mjere praćenja stanja tla, da što prije donese strateške dokumente te provedbene propise predviđene Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i drugih zakona iz ovog područja, zatim da jasno definira pravni okvir u kojem se u centrima za gospodarenje otpadom neće primjenjivati MBO tehnologija te će se osigurati provedba nužnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na ovim lokacijama, te da studije izvedivosti za CGO-e izradi i uputi u javnu raspravu temeljem Aarhuške konvencije te u njima unaprijedi procjenu utjecaja na sve sastavnice okoliša, kao i zdravlje.

Obvezujuća procjena utjecaja na zdravlje

Ministarstvu zdravstva izdane su preporuke da osnaže daljnji razvoj zdravstvene ekologije, i u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, uvede obvezujuću procjenu utjecaja na zdravlje (HIA) prije planiranja i izgradnje velikih industrijskih i drugih infrastrukturnih objekata te na drugim lokacijama, da se kontinuirano provodi stručni nadzor nad ovlaštenicima za poslove zaštite od buke , da unaprijedi normativnu zaštitu zdravlja od dugoročnih i kumulativnih učinaka neionizirajućeg zračenja, da u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja osigura izradu stručne studije o utjecaju odlagališta otpada Karepovac, Lončarica Velika i Prudinec na zdravlje građana, koja će sadržavati uzorkovanja zraka, vode i tla na ovim lokacijama.

Državnom inspektoratu se prepruča da osigura kontinuirano provođenje inspekcijskih nadzora i izricanje mjera sukladno Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i da temeljem ovlasti iz Zakona o zaštiti okoliša izriče više mjera uzorkovanja sastavnica okoliša, posebice tla.

Preporuka Ministrstvu graditeljstva, prostornog  uređenja i državne imovine je  normativno unaprijediti uvjete za postavljanje baznih stanica mobilnih operatera, u suradnji s JLP(R)S i zainteresiranom javnosti, te njihovo uklanjanje iz prostora temeljem izvršnih rješenja.

Ministarstvo znanosti  i obrazovanja moralo bi razvijati ekološku svijest uvođenjem sadržaja o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u obrazovni sustav, zaključuje se među preporukama Izvješća pučke pravobraniteljice.

Pripremila: Iva Murgić