U ovoj međunarodnoj volonterskoj akciji velik broj sudionika prebroji još veći broj ptica. Iako samim prebrojavanjem bude obavljen veći dio posla, dobivenim brojkama se malo tko stigne posvetiti. Pritom vrijedni volonteri, a i ostali koji prate zaštitu prirode, ne dobiju povratnu informaciju o rezultatima akcije. Kako bismo ispravili tu nepravdu, odlučili smo se pozabaviti rezultatima zimskog prebrojavanja i u tome opet angažirati – volontere.

Kako smo pronašli prave volontere?

Početkom veljače ove godine krenuli smo u potragu za pravim kandidatima koji posjeduju odgovarajuće vještine obrade podataka. Između više prijavljenih kandidata izabrali smo one najmotiviranije i nismo pogriješili u odabiru. I sami strastveni ptičari, biolozi i zaljubljenici u znanost, naši volonteri spremno su prionuli na posao. Dvoje volontera spretno se probijalo kroz šumu brojeva i tablica nekoliko mjeseci. Da, dobro ste pročitali, obrada podataka s IWC-a trajala je više mjeseci i nitko od nas u početku nije ni slutio koliko je to zamršen posao. Toliko vremena obično potroše i nacionalni koordinatori svake godine slažući sve podatke u jednu veliku tablicu koju šalju u Wetlands International.

Koliko ptica zimuje u Hrvatskoj?

Nakon slaganja podataka, prepisivanja brojeva iz raznih tablica, dokumenata, formulara i skenova bilježnica, izbacivanja dvostrukih brojanja i dešifriranja čudnih lokaliteta i unosa, podaci su bili spremni za obradu. I napokon smo dobili brojke koje smo silno željeli! U Hrvatskoj su u siječnju 2020. godine ukupno prebrojane 179 723 ptice od kojih je bilo 173 656 pravih vodarica. Ptice su brojane na ukupno 329 lokaliteta, a sudjelovalo je više od 120 sudionika. Iako je središnji vikend brojanja bio 11. i 12. siječnja i većina aktivnosti se odvila između tog i sljedećeg vikenda, cjelokupno brojanje proteglo se kroz cijeli prvi mjesec.

Zašto smo tako dugo čekali rezultate?

Kako kažu volonteri, sama obrada podataka bila je brzo gotova. Ono što je oduzelo najviše vremena bilo je pročišćavanje podataka. Nisu svi podaci pristigli u službenoj tablici, a neki koji jesu nisu bili dobro upisani. Puno je to podataka, od istraživača iz cijele Hrvatske, u različitim oblicima, koji su trebali biti svi ujednačeni da se mogu uspoređivati. Na rezultate IWC-a malo tko je i računao te kako je godina odmicala nitko se više nije sjećao te akcije. Odlučili smo podijeliti rezultate upravo sad pred novi IWC. Ove brojke pokazuju da radimo nešto dobro za prirodu i iako dolaze kasno, prava su motivacija da nastavimo.

Što smo naučili čekajući brojeve?

Prije svega, IWC nisu samo brojevi ptica. IWC čine tisuće volonterskih sati svih vrijednih sudionika koji sudjeluju u ovoj globalnoj akciji. No, ovaj zamršen proces obrade podataka otkrio je i česte greške koje se provlače kroz godine. Korištenje “krivih” tablica koje ne sadrže potrebne informacije, dvostruko brojanje istih lokaliteta, bilježenje lokaliteteta koji ne postoje, samo su neki od njih. Čak se i korištenjem ispravne tablice potkradaju greške i to najčešće zamjenom nekih od stupaca ili krivo upisanim nazivom lokaliteta.

Kako možemo poboljšati IWC?

Ovo su savjeti od samih volontera, stoga ih poslušajte. Trudite se dostaviti podatke u službenoj tablici kako bi olakšali proces obrade podataka. Tablicu ispunite što je moguće točnije prema primjeru u njoj i ne bojte se pitati ako nešto nije jasno. Dvaput provjerite jeste li unijeli ispravan kod lokaliteta (sitecode). Ako brojite na novoj lokaciji pošaljite koordinate da znamo gdje je to mjesto. I ako imate vremena i volje, izbrojite sve vrste koje zateknete na lokalitetu, ne samo vodarice.

Za kraj hvala svim volonterima koji sudjeluju u IWC-u, koordinatorima koji paze da se sve odvija kako treba i naravno, Olgi Zaitzevoj i Borisu Božiću koji su obavili sjajan posao sa svim pristiglim podacima.

Najava idućeg IWC-a je ovdje. Uključite se!