Kako bi se mozaičnim krajolicima dala zaslužena i nužna pažnja, Ujedinjeni narodi su 2026. godinu proglasili Međunarodnom godinom pašnjaka i pastoralizma (International Year of Rangelands and Pastoralists – IYRP)

U okviru projekta „Mosaic of LIFE” tijekom 2026. godine obilježit ćemo Međunarodnu godinu pašnjaka i pastoralizma. Na ovom mjestu moći ćete pratiti sve naše aktivnosti, događanja i novosti koje ćemo redovito objavljivati. Pred nama je dinamična i sadržajna godina.
Pastoralizam je oblik stočarstva koji se temelji na uzgoju stoke na prirodnim pašnjacima, najčešće uz sezonsko ili stalno premještanje životinja radi ispaše.Važan je jer doprinosi proizvodnji hrane poput mesa, mlijeka i sira, održava bioraznolikost i sprječava zarastanje travnjaka, čuva kulturnu baštinu i tradicionalne prakse te ima značajnu ulogu u održivom korištenju krajolika.
Što je transhuumanca?
Transhumanca ili transhumantno stočarstvo je sezonsko kretanje ljudi i njihovog blaga (stoke) između stalnih ljetnih i zimskih pašnjaka. Svake godine, u kasno proljeće i početak jeseni, pastiri i pastirice premještaju stada duž tradicionalnih stočarskih putova, pješice ili na konju, uz pomoć pasa i često u pratnji svojih obitelji.Primjenjuje se najčešće u ovčarstvu, a obuhvaća dva smjera kretanja: tijekom toplijeg dijela godine odlazi se u viša planinska područja, a u hladnijem djelu godine spušta se u nizinske, dolinske krajeve. Stočari uglavnom imaju stalno boravište u nižim područjima.
Kroz povijest, ova praksa temeljila se na poznavanju prirode, klimatskih ciklusa i krajolika. Transhumanca podrazumijeva znanja o uzgoju životinja, upravljanju pašnjacima i vodnim resursima te nizu društvenih običaja povezanih s početkom i završetkom ispaše.
Oko transhumance razvio se čitav društveno-gospodarski sustav, od proizvodnje sira i vune do lokalnih obrta i sezonskih svečanosti. Znanja se prenose generacijama, kroz praksu i iskustvo, a zajednice uz stočarske rute aktivno sudjeluju u očuvanju ove tradicije.
Iako se često promatra kao dio prošlosti, transhumanca i danas iima snažan suvremeni značaj:
- održava travnjačke ekosustave
- doprinosi očuvanju autohtonih pasmina
- smanjuje rizik od požara
- pridonosi klimatskoj otpornosti krajolika
- čuva kulturni identitet planinskih i ruralnih zajednica
Transhumanca u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se transhumantno stočarstvo razvijalo ponajviše u Lici, Hrvatskom primorju i unutrašnjosti Dalmacije. Ljeti su se stada vodila na planinske pašnjake Velebita, Dinare i Biokova, dok su se zimi spuštala u nizinske i primorske krajeve. Ova su kretanja bila organizirana i regulirana povijesnim ugovorima koji su definirali prava ispaše i korištenje pašnjaka.
U 19. stoljeću stočarstvo je bilo temelj gospodarstva Dalmacije, a broj ovaca i koza bio je među najvećima u Europi u odnosu na broj stanovnika. Sezonska stočarska kretanja trajala su sve do sredine 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata, a osobito nakon Domovinskog rata, broj stoke i organizirana sezonska kretanja naglo su opali. Danas je tradicionalni oblik transhumance gotovo nestao, a pašnjaci su često prepušteni zarastanju.
Ujedinjeni narodi proglasili su 2026. godinu Međunarodnom godinom pašnjaka i pastoralista (International Year of Rangelands and Pastoralists – IYRP) s ciljem isticanja njihove globalne važnosti. incijativa je usmjerena je na podizanje svijesti o vrijednosti pašnjaka, promicanje održivog upravljanja travnjacima, poticanje odgovornog ulaganja te oblikovanje politika koje štite pastoralne zajednice i njihov način života.
Pašnjaci zauzimaju velik dio kopnene površine zemlje i imaju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, skladištenju ugljika, osiguravanju sigurnosti hrane te jačanju otpornosti na klimatske promjene. Godina 2026. predstavlja priliku za ponovno prepoznavanje vrijednosti tradicionalnih sustava, poput transhumance, i njihove važne uloge u očuvanju prirode i vitalnosti ruralnih područja.
Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine na zasjedanju u Kasani u Bocvani proširena je višenacionalna nominacija, stoga je Transhumanca – sezonska seoba stoke upisana na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Obilježi s nama godinu pastoralizma!
Tijekom godine planiramo niz aktivnosti kojima želimo približiti transhumancu široj javnosti, istaknuti njezinu vrijednost i povezati ljude s pastoralnom tradicijom.
- Uskoro u našem novom broju časopisa ‘Pogled u divljinu’ stiže popularno-stručni tekst o značenju transhumance, njezinoj povijesti i ulozi danas
- Predavanje ili serija predavanja – razgovori sa stručnjacima, stočarima i istraživačima o izazovima i perspektivama pastoralizma
- Izložba
- Terenski izlet s planinarima kod stočara
- Kratki film o o transhumanci, dokumentarni prikaz života pastira i sezonskih kretanja stoke
- Foto natječaj kroz koji želimo potaknuti javnosti da kroz objektiv zabilježi motive pašnjaka, stoke i života na planini
Neke od priča koje smo zabilježili kroz projekt Dinara back to LIFE
Saznaj više iz drugih izvora
- Službena stranica (na engleskom jeziku): International Year of Rangelands and Pastoralists – IYRP
- Članak ‘Što mislimo da znamo o pastoralizmu?’ *na engleskom jeziku






