Dana 12. srpnja, članovi Europskog parlamenta okupili su se u Strasbourgu kako bi odobrili izvješće Uredbe za obnovu prirode – predmet mnogih sporova posljednjih mjeseci. Podsjetimo, Uredba za obnovu prirode ključna je za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te smanjivanje rizika za sigurnost hrane. Države članice moraju do 2030. uvesti mjere obnove koje će obuhvatiti najmanje 20 % svih kopnenih i morskih područja te vratiti u dobro stanje najmanje 30 % svakog staništa u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima, koja trenutno nisu u dobrom stanju.

Uredba o obnovi prirode žrtva politike

Europarlamentarci su prvo glasali o tome hoće li odbaciti Komisijin prijedlog u cijelosti. Tijesnom većinom, 324 glasalo je protiv odbacivanja prijedloga, dok je 312 podržalo odbijanje, a 12 su se suzdržali. Činilo se kako konzervativci, krajnja desnica i pojedini liberalni zastupnici u europskom parlamentu iskorištavaju ovu Uredbu kao odskočnu dasku za europske izbore iduće godine.

– Razočaravajuće je što je uredba postala žrtva populističkog stajališta predvođenog konzervativcima i krajnjom desnicom, te je općenito značajno oslabljen. Sada je vrijeme da građani EU-a pošalju snažan signal političkoj klasi na izborima sljedeće godine kako neće podržati političare koji igraju političke igre s njihovom budućnošću. – rekla je Tatiana Nuño, viša službenica za pomorsku politiku u organizaciji Seas At Risk.

Uredba je oslabljena, ali ipak potiče obnovu prirode

Konačno, kada je Europski parlament usvojio svoje stajalište o Uredbi za obnovu prirode sa 336 glasova za, 300 protiv i 13 suzdržanih, napori Europske unije da potakne svoj Europski zeleni plan dobili su poticaj. Međutim, uskladivši se sa stajalištem Europskog vijeća, Parlament je glasovao za ublaženi tekst koji će učiniti malo za značajnu obnovu prirode i oceana, sprječavanje gubitka bioraznolikosti ili borbu protiv klimatskih promjena.

– Uredba o obnovi prirode je prozvana u medijima kao prijetnja hrvatskim ribarima, ali moramo prihvatiti da su već sada i jadranska riba i hrvatski ribari ugroženi. Priroda je već dosegnula granice svoje izdržljivosti. Mjere obnove prirode imaju za cilj bolju regulaciju industrijskog ribolova koji ima negativan utjecaj na okoliš. Primjer zaštite Jabučke kotline pokazuje kako mjere obnove prirode mogu donijeti korist i ribarima i prirodi. Dug je put pred nama dok ne dobijemo potrebne, ambiciozne alate za suočavanje s krizom klime i bioraznolikosti. – naglasila je Zrinka Jakl, Predsjednica udruge Sunce.

Čak i ako je dogovor slabiji od očekivanog, novi rokovi i odredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici vrijedni su slavlja. Treba imati na umu je da proces još nije završen, Uredba o obnovi prirode mora proći kroz trialog u kojem će se pregovarati o konačnoj verziji.

Vrijeme je za snažne i stručne propise

– Primjer obnove prirode u sklopu Dinara back to LIFE projekta pokazuje kako obnova travnjaka, lokvi i bunara može pomoći u oživljavanju i razvoju hrvatskih sela. Svi sektori, uključujući i ribare i poljoprivrednike, moraju napustiti štetne i neodržive metode rada te zajedno sa stručnjacima raditi na novim pristupima. – dodala je Ivana Selanec, Izvršna direktorica udruge Biom.

Vrijeme je da donesemo snažne propise koji će pretvoriti riječi u djela i osigurati opstanak prirode i ljudi na našem planetu.

Ivana Selanec, Udruga Biom

 

 

 

Zrinka Jakl, Udruga Sunce