Copernicus služba za klimatske promjene objavila je svoje godišnje izvješće Europsko stanje klime (ESOTC), s detaljima značajnih klimatskih događaja 2022. u Europi i diljem svijeta. Ovi uvidi temeljeni na podacima pokazuju rastuće temperature i intenziviranje ekstremnih događaja te daju pregled klime 2022. u dugoročnom kontekstu.

Globalno, posljednjih osam godina bile su najtoplije zabilježene. Globalne prosječne godišnje koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) 2022. godine dosegle su svoje najviše razine ikada izmjerene satelitom. Europa je doživjela svoje najtoplije ljeto ikada, praćeno s nekoliko ekstremnih događaja uključujući intenzivne toplinske valove, suše i požare na otvorenim prostorima, prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene (C3S). Temperature diljem Europe rastu dvostruko više od globalnog prosjeka; brže od bilo kojeg drugog kontinenta.

Sve veća temperatura važan je klimatski pokazatelj i ukazuje na klimatske promjene u Europi. Podaci pokazuju da je prosjek za Europu za posljednje petogodišnje razdoblje bio oko 2,2°C iznad predindustrijskog doba (1850.-1900.). 2022. bila je druga najtoplija zabilježena godina, s 0,9 °C iznad nedavnog prosjeka (korištenje referentnog razdoblja 1991.-2020.). Prošlo ljeto bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, s 1,4°C iznad nedavnog prosjeka.

Rekordan broj dana s ‘vrlo jakim toplinskim stresom’

Ekstremne vrućine tijekom kasnog proljeća i ljeta rezultirale su opasnim uvjetima za ljudsko zdravlje. Zbog ekstremnih toplinskih valova tijekom ljeta, južna Europa doživjela je rekordan broj dana s ‘vrlo jakim toplinskim stresom’. U Europi se bilježi uzlazni trend broja ljetnih dana s „jakim“ ili „vrlo jakim toplinskim stresom“, a u južnoj Europi isto vrijedi za “ekstremni toplinski stres”. Također postoji trend smanjenja broja dana „bez toplinskog stresa“.

Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), komentira: „Izvješće naglašava alarmantne promjene naše klime, uključujući najtoplije ljeto ikada zabilježeno u Europi, obilježeno neviđenim morskim toplinskim valovima u Sredozemnom moru i rekordnim temperaturama na Grenlandu. Razumijevanje klimatske dinamike u Europi ključno je za naše napore da se prilagodimo i ublažimo negativne učinke klimatskih promjena na kontinent.”

Sve veće temperature u Europi dio su uzlaznog trenda koji je zahvatio svijet tijekom posljednjih desetljeća. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) bavit će se ovim trendovima u globalnoj klimi u svom nadolazećem stanju globalne klime 2022.

Dugotrajna suša

Jedan od najznačajnijih događaja koji su pogodili Europu bila je raširena suša. Tijekom zime 2021.-2022., veći dio Europe doživio je manje snježnih dana od prosjeka, a u mnogim je područjima bilo do 30 dana manje. U proljeće su oborine bile ispod prosjeka na većem dijelu kontinenta, a u svibnju je zabilježena najmanja količina oborina u tom mjesecu u povijesti mjerenja. Nedostatak zimskog snijega i visoke ljetne temperature rezultirali su rekordnim gubitkom leda s ledenjaka u Alpama, što je jednako gubitku više od 5 km3 leda. Niske količine oborina, koje su se nastavile tijekom ljeta, zajedno s iznimnim toplinskim valovima, također su uzrokovale široku i dugotrajnu sušu koja je pogodila nekoliko sektora, poput poljoprivrede, riječnog prometa i energetike.

Godišnja anomalija vlažnosti tla bila je druga najniža u posljednjih 50 godina, a samo su izolirana područja zabilježila uvjete vlažnosti tla iznad prosjeka. Nadalje, riječni protok za Europu bio je drugi najniži u povijesti mjerenja, što obilježava šestu godinu zaredom s ispodprosječnim protokom. Što se tiče pogođenog područja, 2022. bila je najsušnija zabilježena godina, sa 63% europskih rijeka s protokom manjim od prosjeka.

Prikaz riječnih anomalija: Mjesečni prosjek anomalija riječnog protoka za kolovoz 2022. Kategorije „iznimno visok (nizak)“, „izrazito visok (nizak)“, „iznad (ispod) prosjeka“ i „blizu prosjeka“ raspon se odnosi na raspone percentila >90 (<10), 75–90 (10–25), 60–75 (25–40) i 40–60 za referentni period 1991.–2020. Nijanse plave označavaju veći, a nijanse crvene manji protok od prosječnog. Siva označava gotovo prosječni protok. Prikazane su samo rijeke sa odvodnjom većom od 1,000 km2. Izvor podataka: EFAS. Zasluge: Copernicus EMS/ECMWF