The goal of the project was to maintain a stable  population of Common Terns on gravel habitats along  the Sava and Drava rivers in Croatia and Slovenia.  By applying appropriate habitat management  measures, we preserved gravel islands which host  tern colonies and ensure their long-term suitability  for tern nesting. Rakitje, the most important  breeding site in Croatia, was included in the Natura  2000 network. The project resulted in an increase in  the surface of sustainable habitat for tern breeding,  development of a transboundary protocol for  monitoring the continental population of terns and  a transboundary action plan for the protection of  terns. By GPS-tracking the birds during the breeding  season, their most important feeding grounds were  identified. Genetic analysis investigated the genetic  diversity and connection between Croatian and  Slovenian terns. Diverse communication activities,  such as popular lectures, a film about terns,  thematic issues of magazines, educational camps,  information boards, roll-up posters and open days  of tern colonies, were aimed at raising awareness of  the need for protecting terns and their habitats. 

Report in Croatian and in Slovenian language

Projekt ČIGRA proveden je u sklopu programa Interreg Slovenija – Hrvatska, operativni program 2014–2020.  Trajao je od 1. 9. 2017. do 29. 2. 2020. Vodeći partner bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zavod za  ornitologiju), a partneri Nacionalni institut za biologiju, Ljubljana; DOPPS – Društvo za promatranje i proučavanje  ptica Slovenije, Ljubljana; Udruga BIOM, Zagreb; JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim  dijelovima prirode na području Zagrebačke županije „Zeleni prsten“, Samobor i Prirodoslovno-matematički  fakultet, Zagreb. Ukupna vrijednost projekta je 579.177,40 €. 

Cilj projekta bio je omogućiti održanje stabilne  populacije crvenokljune čigre na šljunčanim  staništima uz Savu i Dravu u Hrvatskoj i Sloveniji.  Aktivnim mjerama upravljanja staništem zaštitili smo  i dugoročno očuvali šljunkovite otoke s kolonijama  čigri. Najvažnije gnjezdilište u Hrvatskoj, šljunčara  Rakitje uključeno je u mrežu Natura 2000 područja.  Projekt je rezultirao povećanjem površine dugoročno  održivih gnijezdilišta, izradom prekograničnog  protokola monitoringa za kontinentalne populacije  čigre te nacrtom Prekograničnog akcijskog plana  za zaštitu čigri. Praćenjem ptica GPS uređajima  tijekom sezone gniježđenja utvrdili smo najvažnija  hranilišta. Genetičkom analizom ustanovljena je  genetička raznolikost i stupanj povezanosti hrvatskih  i slovenskih čigri. Različite komunikacijske aktivnosti,  poput predavanja, filma o čigrama, tematskih brojeva  časopisa, edukativnim kampovima, informativnim  pločama i otvorenim danima kolonije čigri povećali  smo svijest o potrebi zaštite čigre i njenih staništa. 

foto: Biom

U sklopu projekta provedene su mjere očuvanja i  obnove dvaju šljunkovitih otoka s kolonijama čigri na Ptujskom jezeru u Sloveniji te po jednog otoka na šljunčari Rakitje kraj Zagreba i na Ormoškom jezeru. Na jezeru Siromaja nizvodno od Zagreba postavljena je platforma za gniježđenje čigri. Na taj su način projektom povećane površine dugoročno  održivih gnjezdilišta čigri u tri Natura 2000 područja,  a tijekom uređenja je provedeno pet praktičnih demonstracijskih mjera. Na svim su gnjezdilištima postavljene info ploče koje će korisnicima prostora trajno pružati informacije o čigrama. Tijekom projekta izrađen je prijedlog uključivanja šljunčare Rakitje na kojoj je smještena najveća hrvatska kolonija čigri u Natura 2000 područje, te su nove granice područja „Sava kod Hruščice sa šljunčarom Rakitje“ proglašene Uredbom o ekološkoj mreži 5. 9.  (NN 80/19).

Kamp „Naša Drava“,. Foto: B. Ječmenica

Na početku projekta izrađen je prekogranični protokol monitoringa prema kojem se tijekom trajanja projekta  provodio monitoring čigri u Hrvatskoj i Sloveniji. Na edukativnoj radionici održanoj 23. 2. 2018. u Samoboru i na  Seminaru čuvara prirode s protokolom monitoringa ukupno je upoznato više od stotinu stručnjaka.

Prikupljeni su uzorci krvi 63 čigri iz Hrvatske i  Slovenije te je genetičkom analizom istražena  njihova raznolikost i povezanost. Tijekom projekta  36 čigri je označeno uređajima za praćenje. Njihovim  praćenjem tijekom sezone gniježđenja utvrđeno  je da se čigre redovito hrane na rijekama te su  identificirani dijelovi rijeka na kojima se ptice najčešće  zadržavaju. Rezultati znanstvenih istraživanja čigri  provedenih u sklopu ovog projekta objavljeni su u  tematskom broju znanstvenog ornitološkog časopisa  Acrocephalus. Praćenjem odraslih gnijezdećih čigri  utvrđeno je i da one posjećuju susjedne kolonije za  vrijeme uspješnog gniježđenja, što je ponašanje koje  do sada nije bilo zabilježeno. Rezultati su objavljeni u  znanstvenom radu. 

Izrađen je nacrt Prekograničnog akcijskog plana za zaštitu kontinentalnih populacija čigri u čiju su izradu bili  uključeni brojni dionici i čije će se aktivnosti uključiti u planove upravljanja Natura područjima. Nacrt akcijskog  plana je dostupan na web stranici info.hazu.hr. 

U sklopu projekta izdan je i tematski broj popularne slovenske ornitološke revije Svijet ptica koji je dostupan  i na webu. Tiskani su roll-up plakati koji su korišteni tijekom čitavog projekta, održana su tri edukativna kampa:  dva u Hrvatskoj i jedan u Sloveniji, dva događanja otvoreni dan kolonije čigri na Ptujskom jezeru, 36 edukativnih  predavanja te je snimljen 17-minutni dokumentarni film o čigri. Problematika zaštite čigri i aktivnosti u sklopu  ovog projekta postali su dio kurikuluma on-line nastave biologije za 1. razred srednje škole u hrvatskom programu  Škola za život. 

Projekt je uspješno dovršen i sve planirane aktivnosti su provedene. Poboljšani su uvjeti za gniježđenje čigri  na tri područja mreže Natura 2000, stečene su spoznaje o kretanjima čigri i njihovoj genetičkoj povezanosti,  izrađeni su prekogranični protokol monitoringa i nacrt prekograničnog akcijskog plana za zaštitu kontinentalnih  populacija čigri, a raznolike komunikacijske aktivnosti utjecale su na povećanje svijesti o potrebi zaštite čigre i  njenih staništa. Znanstvene i popularne publikacije, film, informativne ploče, roll-up posteri te brojne objave  na web stranicama partnera bit će trajno dostupne kao izvor informacija o projektu i problematici zaštite čigre. 

Publikacije:

Čigra – izvješće (.pdf na hrvatskom jeziku i na slovenskom jeziku)