Zašto suživot s vranama može biti izazovan i kako (si) možemo pomoći?

Izazovi s kojima se susrećemo u suživotu s vranama u gradovima razlikuju se ovisno o vrstama vrana i lokacijama na koje su se nastanile.

Gačci, koji gnijezde kolonijalno, mogu biti vrlo bučni tijekom sezone gniježđenja te ispod njihovih kolonija padaju materijal za gnijezdo i izmet. Treba imati na umu da je izazov nereda ispod kolonija (pa čak i buke ptica koje se jate) najizraženiji tijekom samog početka gniježđenja (kraj ožujka i početak travanja), kad je izgradnja gnijezda najintenzivnija a drveće još nije prolistalo. Preporuka je svakako apeliranje gradskim službama za češće čišćenje i održavanje staza, objekata i javnih površina u ovom periodu, te izgradnja nadstrešnica, po mogućnosti zelenih. Opcija je također i premještanje objekata (popu stolova i klupica) koji se nalaze neposredno ispod kolonije. Dugoročno strateško rješenje svakako je i planiranje sadnje vrsta stabala koje manje odgovaraju gačcima te zaštita postojećih gnjezdilišta koja se ne nalaze u blizini stambenih zgrada.  U slučajevima kada nema druge nade za kompromis, strateško orezivanje grana i stabala općenito će potaknuti ptice na premještanje.  Važno je da se ovakvi zahvati rade izvan sezone gniježđenja ptica, odnosno u periodu od 31. srpnja do 1. ožujka. Vozačima se pak kao “vatrogasno” rješenje savjetuje koristiti navlake za auto, barem dok traje vrhunac sezone gniježđenja.

Sive vrane predstavljaju izazov svojim hranjenjem otpadom, kojeg time često razbacuju u okolici koševa i kontejnera, a pojedine jedinke se pak zalijeću na prolaznike i njihove ljubimce u situacijama kada im se ptići poletarci nađu nezaštićeni na tlu. Za povećan broj sivih vrana je, ako ćemo se voditi istraživanjima u drugim gradovima, stoga odgovorno upravo neadekvatno gospodarenje otpadom. Osim sustavnih rješenja o kojima bi trebale brinuti komunalne službe poput postavljanja zatvorenih koševa za smeće, redovitijeg odvoza otpada ili sanacije otvorenih odlagališta otpada, jedno rješenje je univerzalno za sve nas: zatvarati kontejnere! Također, briga o gradskim zelenim površinama na način da se sadi raznoliko drveće i grmlje te ostavljaju nepokošene oaze također doprinosi smanjenju broja vrana (koje ne vole ovakav tip staništa) a povećanju broja različitih drugih vrsta ptica. Važno je znati i što učiniti u slučaju zalijetanja odnosno agresivnog ponašanja sive vrane. Zalijetanje ovako krupne ptice svakako može biti zastrašujuće i važno je imati na umu da ozljede nastaju uslijed šoka, straha i panike, kada osoba na koju se zaleti vrana počne bježati i padne. Stoga je važno u slučaju zalijetanja sive vrane zadržati smirenost, čak i gledati prema vrani (jer se tada ne usuđuje na vas zaletjeti), držati dlanove iznad glave i polako se udaljiti. Srećom, većina vrana se ne zalijeće na ljude, a one koje se na to odvaže to čine u periodu kada se njihovi mladi ptići poletarci nađu negdje izloženi ljudima i drugim životinjama (u periodu od sredine svibnja do sredine lipnja).

Siva vrana u potrazi za hranom

Naposljetku, važno je imati na umu da ako želimo postići suživot s prirodom trebamo imati poštovanja i razumijevanja prema njoj. Vrane su, uz mnoge druge vrste ptica (u Zagrebu čak 100!) uobičajene gnjezdarice naših gradskih staništa koje će nastaviti živjeti uz nas. Zdravlje, kako prirodnih tako i gradskih staništa, a time i naše zdravlje, ovisi o bogatoj bioraznolikosti čiji su i vrane važan dio. Očuvanje prirode započinje već u našem vlastitom dvorištu!

Više informacija o zagovaranju strateškog pristupa suživotu vrana i građana možeš pročitati ovdje:

Kako promijeniti loš pristup vranama u gradovima

Prije dvije godine pratili smo gnijezdo sive vrane u našem susjedstvu. Ako želiš znati što se događalo, pročitaj:

Dnevnik sive vrane