Prošli tjedan u Razvođu kod Oklaja održan je prvi sastanak Savjetodavnog vijeća projekta Mosaic of LIFE, koji je okupio stručnjake iz različitih europskih organizacija, institucija i praksi. Cilj susreta bio je razmjena znanja, iskustava i ideja koje će pomoći unaprijediti provedbu projekta te osigurati dugoročne koristi za prirodu i lokalne zajednice.
Na sastanku su sudjelovali partneri na projektu i predstavnici europskih organizacija, Ariel Brunner (BirdLife Europe and central Asia), Brendan Dunford (Burrenbeo Trust), Concha Salguero (Landcare Europe), Elise Boisson (Society for Ecological Restoration, SER) i Henk Zingstra (Eurosite), koji su svojim iskustvom i praksom iz različitih zemalja dali vrijedan doprinos raspravama. Tijekom dvodnevnog susreta razgovaralo se o izazovima i prilikama upravljanja krškim travnjacima, ulozi stočarstva u očuvanju bioraznolikosti te načinima kako ponovno povezati ljude, prostor i tradicionalne prakse.
Jedna od tema razgovora bila je složen odnos između ljudi, zemljišta i institucija. Sudionici su istaknuli kako su promjene u upravljanju zemljištem, ali i administrativne prepreke te nemili ratni događaji, dovele do smanjenja ispaše i postupnog zarastanja travnjaka. Danas se stočari suočavaju s nizom izazova, od ograničenja u korištenju zemljišta i uklanjanju zarasle vegetacije, do problema s dostupnošću vode i predacijom velikih zvijeri. Uz to, sve je manje ljudi koji se žele baviti stočarstvom, dok turizam postaje dominantna gospodarska grana.
Ipak, projektni partneri ukazali su na činjenicu kako interes za povratak prirodi i poljoprivredi postoji, posebno među mlađim generacijama, ali im je potrebna podrška, znanje i jasni modeli kako započeti. Upravo zato, naglasili su, projekt Mosaic of LIFE mijenja perspektivu. Fokus se ne stavlja samo na travnjake i obnovu, već na cjelokupni mozaik krajolika i međusobnu povezanost staništa i ljudi na tom području. Istaknuta je i važnost očuvanja otvorenih staništa ne samo zbog bioraznolikosti, već i zbog njihove uloge u smanjenju rizika od požara i prilagodbi klimatskim promjenama. Takav krajolik, u kojem se izmjenjuju travnjaci, šume, poljoprivredne površine, naselja i šikare, otporniji je i stabilniji. Stručnjaci su posebno istaknuli da restauracija ima smisla samo ako postoji dugoročno upravljanje, prije svega kroz ispašu. Bez toga, uklonjeno grmlje bi iznova izraslo.
Suradnja sa stočarima je ključ uspjeha
Jedna od najvažnijih poruka sastanka je odnos sa lokalnom zajednicom, posebno sa stočarima što čini temelj uspjeha projekta. Međusobno povjerenje potrebno je graditi kroz prisutnost na terenu, razumijevanje potreba i konkretne koristi za lokalne ljude, što je prepoznato iz pozitivnih iskustva iz prethodnog projekta Dinara back to LIFE. Također, stručnjaci su složni u isticanju dodatnog osnaživanja stočara kroz edukaciju, razmjenu znanja, ali i razvoj novih modela koji prepoznaju njihovu ulogu kao pružatelja usluga ekosustava.
Tijekom rasprave otvoren je niz potencijalnih prijedloga rješenja koja mogu doprinijeti dugoročnoj održivosti upravljanja travnjacima i ruralnim prostorom. Istaknuta je sve veća važnost korištenja suvremenih tehnologija, poput GPS praćenja stoke, koje omogućuju učinkovitije upravljanje ispašom, ali i veću transparentnost u korištenju prostora. Istovremeno, naglašena je potreba za razvojem novih modela financiranja koji bi mogao uključivati turistički sektor te privatne investitore kao važne partnere u očuvanju krajolika.
Sudionici su također naglasili kako je nužno dodatno unaprijediti zakonodavni okvir kako bi se stočarima olakšalo upravljanje travnjacima, posebno u kontekstu uklanjanja nepoželjne drvenaste vegetacije i dugoročnog korištenja zemljišta. Kao važna prilika prepoznato je i snažnije povezivanje poljoprivrede i turizma kroz lokalne proizvode, kratke lance opskrbe i autentična iskustva koja sve više traže posjetitelji.
Savjetodavno vijeće potvrdilo je da projekt Mosaic of LIFE ide u dobrom smjeru, ali i da su izazovi dugoročni. Restauracija travnjaka nije jednokratan posao jer zahtijeva kontinuirano ulaganje, suradnju i prilagodbu. Projektom se možda neće promijeniti stanje na tisućama hektara preko noći, ali ima potencijal pokrenuti promjene kroz lokalnu zajednicu ideje i primjere dobre prakse.
Kako je voditelj projekta Tomislav Hudina na sastanku istaknuo, cilj je posijati sjeme promjene i tako stvoriti uvjete u kojima će očuvanje prirode i održivo stočarstvo ići ruku pod ruku.
