U studenom 2025. na Cresu je odstrijeljena prva jedinka čaglja, točnije na području lovišta VIII/107 „Batajna-Hraste“, kojom gospodari Udruga Pramenka. Iako su jedinke ove vrste u protekloj godini zabilježene i putem snimki, ovo je prva službeno odstreljena jedinka. Pojava čaglja i potencijalno uspostavljanje populacije ove vrste na otoku Cresu predstavlja značajnu prijetnju opstanku ovčarstva na najvećem hrvatskom otoku. Budući je osiguravanje dugoročnog opstanka i razvoja hrvatske populacije bjeloglavih supova neraskidivo povezano s ekstenzivnim uzgojem ovaca koje predstavljaju glavni prirodan izvor hrane za supove, partnerstvo projekta LIFE SUPport poziva sve nadležne institucije na žurnu reakciju kako bi se spriječilo širenje ove invazivne vrste na Cresu.
Prva odstrijeljena jedinka čaglja na otoku Cresu predstavlja zvono za uzbunu.
“Bilo je i ranijih podataka o odstrelu na otocima južno od Cresa (Lošinj i Ilovik), ali i fotodokumentiranih opažanja s Cresa. Ne znamo je li već kasno, ali smatramo da bi bilo dobro koordiniranim snagama poduzeti korake da se ne dogodi situacija kakva je zadesila ovčare na otoku Krku. Pritom je nužno pojačati angažman lokalne lovačke zajednice, budući je lov na čaglja zahtjevan i lovcima nije privlačan. U okviru projekta LIFE SUPport provodi se testiranje mjera zaštite ovaca od čagljeva na otoku Krku, gdje ta vrsta divljači danas brojna i stvara ogromne probleme ovčarima, dok je do sada na otoku Cresu problem predstavljala samo divlja svinja. Međutim, sada i Cresu prijeti scenarij s Krka što kvarnerske bjeloglave supove izlaže dodatnim ugrozama”, naglašava Dubravko Dender iz Udruge Biom, voditelj projekta LIFE SUPport.
Prema istraživanju koje je u sklopu projekta LIFE SUPport provela doc. dr. sc. Marica Marinović Golubić, broj divljih svinja i čagljeva na Krku je toliko narastao da na otvorenom pašnjaku u uvjetima ekstenzivnog uzgoja ovčari više ne mogu ostaviti ovce i janjad bez nadzora jer su štete na stadima (a prvenstveno janjcima) iznimno velike. Upravo je boravak ovaca na otvorenom, odnosno ekstenzivno ovčarstvo ključan za bjeloglave supove, koje nakon uginuća predstavljaju hranu za supove na kvarnerskim otocima. Zbog novopridošlih vrsta na kvarnerskim otocima, danas su potrebna puno veća ulaganja u bavljenje ovčarstvom, nego je to bilo u prošlosti. Zbog toga pada interes lokalnog stanovništva za bavljenjem ovom djelatnošću.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, od 2011. godine pa do danas broj ovaca je manji za 15%. Od 32.000 ovaca, koliko je bilo 2011. godine na otocima Krku, Cresu, Lošinju i Rabu, u 2023. godini zabilježeno je 27.000, što je za 5 tisuća manje u razdoblju od 12 godina. Ovim tempom za 20 godina broj ovaca na spomenutim otocima bit će više nego prepolovljen.
Član Savjetodavnog vijeća projekta LIFE SUPport Bojan Marković, tajnik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije, napominje da je tokom 2025. godine na Krku ustrijeljeno 80 čagljeva, a ukupno 200 jedinki na području Primorsko-goranske županije, od čega velik broj u okolici Novog Vinodolskog.
Iz Grada Cresa su na pojavu čaglja poručili kako sa sigurnošću mogu zaključiti da je ovo najveći problem od svih do sada s kojim se tradicionalno ekstenzivno ovčarstvo susreće. “S obzirom na konfiguraciju pašnjaka, neriješene imovinsko-pravne odnose zemljišta te mali broj poljoprivrednika nije realno očekivati veliko povećanje čistih pašnjačkih površina u idućim godinama koje bi suzile teren na kojem se čagalj zadržava. Sva dosadašnja viđenja zabilježena su na obraslom i teško dostupnom području”, istaknuo je u svom dopisu gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.
Grad Cres kroz natječaje za udruge u poljoprivredi dodjeljuje znatna proračunska sredstva ovčarsko-lovačkoj udruzi Pramenka te lovačkom društvu Orebica za njihove potrebe, najčešće za izradu ili obnovu puteva u lovištima. Ujedno u suradnji s Primorsko-goranskom županijom donirana je oprema ovim lovoovlaštenicima za koje su se oni obvezali aktivno koristiti (mobilne kamere za lov i prijenosne lovačke čeke).
U više radnih sastanaka održanih u Gradu Cresu zamoljeni su lovoovlaštenici da se slobodno jave s prijedlozima ukoliko im možemo pomoći u izlovu čaglja, no činjenica je da sam lov na čaglja izazovan te da ovisi isključivo o motivaciji pojedinog lovca. Grad Cres, na temelju prenesenih iskustava s Krka, za sad nije razmišljao o sufinanciranju tj. nagradi za odstrel jedinke čaglja s obzirom da postoji velika mogućnost da se nažalost ovakav način zloupotrebljava. No, Grad Cres i dalje ostaje na raspolaganju za sve prijedloge lovoovlaštenika, pa i s ciljem sufinanciranja nabave termalnih optičkih ciljnika koji bi olakšali lov na čaglja.
U organizaciji Udruge Biom kroz projekt LIFE SUPport održano je i predavanje u ožujku 2025. na kojem je detalje o biologiji i lovu na čaglja predstavio prof. Vedran Slijepčević sa Odjela lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, inače vrsan lovac na čagljeve. Na predavanju i naknadnoj raspravi sudjelovala je zainteresirana skupina lovaca s područja otoka Cresa te su predstavljeni i primjeri vabljenja čaglja.
“S obzirom na prilagodljivost i inteligenciju ove vrste, kao i vegetacijski pokrov otoka Cresa, uz izuzetno velik angažman lovaca, postoji mogućnost da se njegovo širenje zaustavi na samom početku – u ovoj godini, dok se radi o manjem broju jedinki. Ako dođe do uspješne reprodukcije i rasta brojnosti čagljeva u ovoj i narednim godinama, uz formiranje više čopora, njihovo iskorjenjivanje neće biti izvedivo, a ovčarstvo na Cresu više nikad neće biti isto”, naglašava Vedran Slijepčević.
Udruga ovčara “Pramenka”, koja djeluje na Cresu, na upit o planiranim aktivnostima navela je da samostalno nisu poduzimali mjere protiv čaglja. Predstavnici udruge Pramenka sudjelovali su u sastancima održanim u Gradu Cresu i voljni su u suradnji poduzeti daljnje mjere kako bi se očuvalo ovčarstvo i bjeloglavi supovi na otoku.
Problem čaglja izražen je i na području Nacionalnog parka Kornati, gdje Javna ustanova NP Kornati koja upravlja nacionalnim parkom, radi potrebe očuvanja stočarstva, ulaže znatna sredstva u njegovo uklanjanje.
Ekstenzivno ovčarstvo se na otocima nesmetano razvijalo upravo zahvaljujući nepostojanju grabežljivaca. Zbog takvih pogodnih uvjeta, kornatske ovce se kao ni na kvarnerskim otocima do sada nisu posebno čuvale, ni ograđivale. Dolaskom predatora pojavila se potreba za dodatnim ulaganjima, a u takvim okolnostima ljudi radije odustaju od ovčarstva i okreću se turizmu i drugim djelatnostima, jer ne žele ulagati u nešto što ionako ne donosi neki poseban profit.
Savjetodavno vijeće projekta LIFE SUPport zaključilo je da na Cresu treba poticati borbu s problemom čaglja dok se još uvijek radi o manjem broju jedinki, te da je potrebno održati sastanak s Upravom za stočarstvo i Upravom za lovstvo, pri čemu će Ministarstva zaštite okoliša iz zelene tranzicije dati podršku.
Savjetodavno vijeće projekta LIFE SUPport čine predstavnici organizacija koje partnerski surađuju u projektu (Udruga Biom, Vulture Conservation Foundation, Općina Baška, Trgovačko društvo Baška d.o.o., HEP ODS i Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije), te Bojan Marković (Lovački savez Primorsko-goranske županije), Gordana Gorupić Šarić i njena zamjena Lahorka Pejić (Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede), Ramona Topić (Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije), Ivica Medarić (Hrvatske šume d.o.o. – UŠP Senj), Vlatka Tomašić (Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane).
