BirdLife International danas na Globalnom summitu o migracijskim putevima u Nairobiju objavljuje izvješće „Stanje ptica u svijetu”. Partneri BirdLifea, nevladine organizacije, vlade i financijske institucije potpisuju Nairobsku deklaraciju o migracijskim putevima, dok razvojne banke pokreću provedbu inicijativa vrijednih više od 6 milijardi američkih dolara, koje obuhvaćaju Afriku, Aziju, Europu i Ameriku.
BirdLife International danas je na Globalnom summitu o migracijskim putevima, čiji je suorganizator Nature Kenya, predstavio izvješće „Stanje ptica u svijetu” (State of the World’s Birds). Izvješće se objavljuje svake četiri godine, a ovo je prvo izdanje posvećeno pticama selicama i migracijskim putevima o kojima ovise.
Na summitu su ključni dionici, uključujući vlade, znanstvenike, nevladine organizacije, stručnjake za zaštitu prirode i financijske institucije, potpisali i Nairobsku deklaraciju o migracijskim putovima, obvezujući se na intenziviranje napora i suradnje u zaštiti ptica selica i njihovih staništa preko državnih granica. Istodobno, razvojne banke od 2021. godine mobiliziraju više od 6 milijardi američkih dolara za očuvanje prirode. Zajedno, ovi događaji označavaju veliki iskorak prema koordiniranom globalnom odgovoru na izazove očuvanja migracijskih puteva.
Stanje svjetskih ptica: rezultati
Rezultati izvješća su alarmantni: 45% vrsta ptica selica bilježi pad brojnosti, a svaka deveta vrsta suočena je s prijetnjom izumiranja.
Izumiranje tankokljunog pozviždača (Slender-billed Curlew) 2025. godine, čiji je posljednji zabilježeni nalaz bio u jednoj marokanskoj laguni u veljači 1995., predstavlja prvo globalno izumiranje neke vrste ptice na području kontinentalne Euroazije i Afrike u novijoj povijesti. Još je šest vrsta ptica selica potvrđeno ili se sumnja da su nestale tijekom posljednjih 150 godina.
Posebno loše prolaze vrste ovisne o morskim staništima, šumama i obalnim močvarama, a morske ptice i ptice obalnih staništa među najugroženijim su skupinama.
Ipak, izvješće donosi i razlog za optimizam. Pad brojnosti ptica posljedica je dobro poznatih čimbenika povezanih s ljudskim djelovanjem – invazivnih vrsta, intenziviranja poljoprivrede, klimatskih promjena i neodrživog lova. Kada se način upravljanja poljoprivrednim i ribolovnim područjima te zemljištem uskladi duž cijelog migracijskog puta, umjesto da se mjere provode samo na pojedinačnim lokacijama, populacije ptica reagiraju oporavkom. Primjerice, zajedničko djelovanje više država na zaštiti bjeloglavog supa zaustavilo je pad brojnosti balkanske gnijezdeće populacije.
„Ptice selice su glasnici promjena, a njihov pad brojnosti pokazuje sve veći pritisak na prirodne sustave o kojima ovisimo. No znanost je jednako jasna: zaštita prirode daje rezultate – koordinirano djelovanje može spriječiti izumiranja i pomoći oporavku populacija. Rješenja postoje; ono što je sada potrebno jest njihova provedba na razini cijelih migracijskih puteva”, naglasio je dr. Stuart Butchart, glavni znanstvenik BirdLife Internationala i glavni urednik izvješća „Stanje ptica u svijetu”.
Zašto su migracijski putevi važni?
Ovo izvješće ističe temeljnu činjenicu: migracijski put nije samo crta na karti, već široka, međusobno povezana mreža ključnih lokaliteta i važnih staništa koja podržavaju ptice selice tijekom njihovih putovanja između kontinenata i kroz različita godišnja doba. Kada se jedna karika prekine ili oslabi, ugrožen je cijeli lanac.
Prepoznajući tu međusobnu povezanost, BirdLife International – jedino globalno partnerstvo posvećeno zaštiti ptica i cjelokupnog života na našem planetu, sa 125 partnera u 120 zemalja – razvio je Globalni program migracijskih putova (Global Flyways Programme).
Umjesto usredotočenosti na pojedinačne lokalitete, vrste ili državne granice, ovaj pristup nastoji zaštititi i obnoviti cijele migracijske putove, uz suradnju BirdLifeovih partnera, od područja gniježđenja, preko odmorišta tijekom migracije, do područja na kojima ptice borave izvan sezone gniježđenja.
Svjetski čelnici potpisali Nairobsku deklaraciju o migracijskim putovima
Na današnjem summitu čelnici, znanstvenici i organizacije za zaštitu prirode potpisali su Nairobsku deklaraciju o migracijskim putovima, dosad nezabilježenu obvezu na koordinirano očuvanje prirode na razini cijelih migracijskih putova.
Deklaracija prepoznaje činjenicu da ptice selice prelaze državne granice i kontinente te da njihov opstanak ovisi o djelovanju brojnih dionika duž cijelih migracijskih putova, a ne o izoliranim naporima pojedinačnih država.
„Ptice selice ne poznaju granice. One povezuju Aziju i Afriku, Arktik i trope. Nairobijska deklaracija o migracijskim putovima prepoznaje tu stvarnost – da su međunarodna suradnja i koordinacija nužne kako bi ptice selice bile sigurne. Uzbuđena sam i ponosna što vidim da se znanstvena zajednica, organizacije za zaštitu prirode i financijski sektor udružuju kako bi se to ostvarilo. Napokon!! Nalazimo se na važnoj prekretnici. Na ovaj trenutak čekali smo dugo”, izjavila je Njezina Carska Visost princeza Takamado, počasna predsjednica BirdLife Internationala.
Milijarde dolara za očuvanje migracijskih putova
Na summitu su sudjelovali visoki predstavnici Svjetske banke i regionalnih razvojnih banaka, što predstavlja dosad nezabilježenu institucionalnu predanost ovom području. Tri multilateralne razvojne banke uključuju očuvanje migracijskih putova u svoje okvire kreditiranja, čime ukupne obveze preuzete od 2021. godine dosežu više od 6 milijardi američkih dolara.
Azijska razvojna banka mobilizira 3 milijarde američkih dolara tijekom sljedećeg desetljeća za zaštitu najmanje 50 prioritetnih močvarnih područja duž Istočnoazijsko-australazijskog migracijskog puta, čime će se podržati gotovo 200 milijuna ljudi koji ovise o tim ekosustavima.
U Amerikama Razvojna banka Latinske Amerike i Kariba mobilizira između 3 i 5 milijardi američkih dolara do 2050. godine kako bi zaštitila više od 30 kopnenih i morskih područja.
Svjetska banka i BirdLife mobiliziraju nekoliko milijardi američkih dolara za područja duž migracijskih putova koje koristi više od dvije milijarde ptica selica, a koji prolaze kroz Afriku, Europu i Aziju.
Sve je snažniji i zamah za djelovanje koje predvode lokalne zajednice. U lipnju 2026. Globalni fond za okoliš (GEF) odobrio je Globalni mehanizam za dodjelu bespovratnih sredstava za migracijske putove (Global Flyways Grant Mechanism), kojim se osigurava 8,97 milijuna američkih dolara izravnih bespovratnih sredstava i 107 milijuna dolara sufinanciranja za očuvanje i obnovu devet milijuna hektara močvarnih područja, od čega bi korist trebalo imati procijenjenih 330.000 ljudi.
„Kao ponosni suorganizator Globalnog summita o migracijskim putovima, Nature Kenya čast je predstaviti afričku perspektivu. Ptice koje se gnijezde u Europi, Aziji i na Arktiku ovise o našim močvarama, travnjacima i šumama. Nairobijska deklaracija i financijske obveze prepoznaju da afričke zemlje nisu samo dionici: mi smo čuvari i nositelji rješenja”, izjavio je dr. Paul Matiku, izvršni direktor organizacije Nature Kenya.
„Izvješće „Stanje ptica u svijetu” nedvosmisleno pokazuje da gubimo ptice selice alarmantnom brzinom. No današnja Nairobijska deklaracija predstavlja prekretnicu. Svi moramo pojačati svoje napore i odigrati svoju ulogu. To znači da moraju djelovati vlade, poslovni sektor i civilno društvo. Razvojne banke odgovaraju na izazov. BirdLife partnerstvo spremno je djelovati. Sada trebamo i druge da se uključe kako bismo preokrenuli negativne trendove i sačuvali čudo migracije”, naglasio je Martin Harper, glavni direktor BirdLife Internationala.
Detaljnije na https://sowb.birdlife.org/
