35094176356_3826a7551a_o

Suri orao (Aquila chrysaetos) koji je u listopadu prošle godine stigao ozlijeđen u udrugu Sokolarski centar, uspješno se oporavio te je 29. travnja 2017. pušten u Nacionalnom parku Krka. Po prvi puta u Hrvatskoj opremili smo orla satelitskim odašiljačem koji redovito šalje podatke o lokaciji što nam omogućuje praćenje njegovog kretanja. U mjesec dana suri orao je prešao preko 1500 km u unutrašnjosti srednje Dalmacije.

Početkom listopada prošle godine u udrugu Sokolarski centar u Dubravi (USC) kod Šibenika zaprimljena je ozlijeđena jedinka surog orla. Radilo se o mladom mužjaku kojem su bila ozlijeđena oba krila. RTG snimkom utvrđena je prisutnost 3 zrna sačme promjera 5 mm. Ova jedinka kritično ugrožene vrste ustrijeljena je u zaleđu Drniša. Zbog težine ozljeda, sukladno veterinarskom nalazu, ishod oporavka jedinke i njen povratak u prirodu bio je neizvjestan.

Nakon gotovo pola godine liječenja u USC-u, suri orao uspješno se oporavio te je bio spreman za povratak u prirodu. Pušten je na vidikovcu Rogovo iznad kanjona Među gredama u Nacionalnom parku Krka. Prije puštanja opremljen je satelitskim odašiljačem kako bi se moglo pratiti daljnje kretanje orla. Odašiljač je nabavila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a odašiljač je na orla postavila i podatke prati ekipa Udruge BIOM. Odašiljač s baterijom na solarno punjenje nalazi se na leđima orla, a podatke o lokaciji šalje svakih pola sata. Tako se svakodnevno može pratiti kud se orao kreće, gdje noći te koliko se dugo zadržava na jednome mjestu. Ovakva je tehnologija sad po prvi put u Hrvatskoj korištena za praćenje surog orla.

Područje Krke odlična je pozicija za puštanje orla jer ima sve kvalifikacije dobrog staništa za ovu vrstu. Dosad prikupljeni podaci o redovitim dnevnim aktivnostima pokazuju da se orao snašao u prirodi te da je s njim sve u redu. Prema obrascima kretanja može se ustanoviti da preferira stjenovita i viša područja s kojih ima dobar pregled na okolno područje dok izbjegava nizine. U mjesec dana suri orao je prešao preko 1500 km. U jednome danu prijeđe od nekoliko do više od stotinu kilometara. U potrazi za plijenom prošao je od Paklenice preko Benkovca, Zrmanje i Peručkog jezera sve do Lovreća. Još se ne može potvrditi je li zauzeo svoj teritorij, ali uspješan je u snalaženju velikim prostorom kojeg nadlijeće.

35002972481_93c6d74ffd_o

Suri orao gnjezdarica je gorske i priobalne Hrvatske. Gnijezdeća populacija procijenjena je na 20-30 parova od kojih se 15-20 smatra aktivnima. Populacija je najgušća na sjevernom dijelu priobalja uključujući sjevernojadranske otoke dok se u Dalmaciji zadnjih desetak godina zamjećuje opadanje populacije. Prema rezultatima monitoringa nacionalne populacije surih orlova u Hrvatskoj se 2014. godine gnijezdilo tek 11-14 parova koji su podigli 11-14 mladunaca. Pad populacije očituje se u nestajanju pojedinih parova (teritorija) na određenim lokacijama. S druge strane odrasle teritorijalne ptice nakon stradavanja partnera ne mogu pronaći novog, što dovodi do toga da teritorije nekad aktivnih parova čuvaju samo nesparene jedinke. Razlog je tome premali priljev mladih jedinki u populaciju, tj. niske stope uspješnosti gniježđenja i/ili niske stope preživljavanja mladih ptica. Kod ovako malobrojne populacije spašavanje svake jedinke presudno je za opstanak vrste.

Staništa na kojima obitavaju suri orlovi obuhvaćaju otvorene predjele s pretežito niskim raslinjem kao što su planinski i kamenjarski pašnjaci, stjenovita područja, vrištine, rijetke šikare i otvorene šume. Gnijezde se samotni parovi koji su monogamni, a o jajima i mladuncima brinu oba roditelja. U gnijezdu se obično nalaze 2 jaja. Prvi put se gnijezde s 3 do 4 godine. Suri orlovi gnijezda pretežito grade na liticama, rijetko na stablima. Vjerni su svojim teritorijima, tj. područjima oko gnijezda koja ponekad iznose i 10 km u radijusu. Love uglavnom sisavce i ptice, a u jugoistočnoj Europi često i gmazove (pogotovo kornjače). Sisavce love od sitnih (glodavci) do krupnih, poput srna. Krupnije životinje love samo ako su bolesne ili iscrpljene. Love ptice od veličine ševa, trepteljki i strnadica do veličine pataka, gusaka, labudova, vranaca i ždralova. Često love u paru, a hrane se i strvinom.

Izravni uzroci ugroženosti surog orla i ostalih grabljivica su krivolov, trovanje, kolizija s električnim vodovima te elektrokucija. Krivolov je osobit problem za ptice grabljivice i sove u Hrvatskoj jer je nažalost još uvijek uobičajeno ubijati ove vrste pod izlikom da čine štete u lovištima jer se (između ostalog) hrane i divljači. Kako divljač nije glavni izvor hrane grabljivicama zanemaruje se činjenica da su im glodavci bitan dio ishrane te da time pridonose regulaciji brojnosti glodavaca na poljoprivrednim površinama. Neizravnim čimbenikom povećanja smrtnosti i uznemiravanja smatra se i odumiranje tradicionalnog stočarstva čime se smanjuje količina raspoloživog plijena, ali i površina i kvaliteta staništa. Pretjerani lov uzrokuje smanjenje populacije srednjih sisavaca, jarebica i trčki, čime se dodatno smanjuje količina plijena za surog orla. Rekreacijskim turizmom se pak uznemiravaju ptice na gnijezdima što utječe na uspješnost gniježđenja.

Suri orao je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom o zaštiti migratornih vrsta, Bernskom konvencijom o zaštiti europskih divljih životinja i njihovih staništa, Washingtonskom konvencijom o prekograničnoj trgovini vrstama (CITES) i Direktivom o pticama Europske unije.

Pogledajte kratki video kretanja orla u periodu od 10 dana nakon puštanja:

Related posts:

Suri orlovi - malobrojni gospodari visina, predavanje i sastanak u sklopu Dana udrugaGolden eagles -...
Hrvatska predstavljena na stranicama IUCN-aCroatia, country focus in IUCN
Suri orao - malobrojni gospodar visina: predavanje u Prirodoslovnom muzeju RijekaGolden eagles – lec...