Stoljeća čovjekovog utjecaja značajno su izmijenila prirodna staništa Europe te su nekadašnja prostrana šumska i močvarna područja, posebno u nizinama, pretvorena u poljoprivredne površine poput oranica i travnjaka. Nekad česte vrste ptica poljoprivrednih staništa u Europi, posljednjih su desetljeća doživjele drastičan pad brojnosti te se njihov ukupan broj u posljednjih 40 godina prepolovio. Zbog modernizacije poljoprivredne proizvodnje, koja je dovela do okrupnjavanja zemljišta, a time i uklanjanja ključnih elemenata krajobraza kao što su drvoredi i živice, povećane upotrebe pesticida te nestanka travnjaka, pad brojnosti ovih vrsta i dalje se nastavlja. Osim nedostatka hrane za ptice, modernizacija poljoprivrede dovodi i do nedostatka mjesta za gniježđenje, što je najviše izraženo kod vrsta koje za gniježđenje trebaju velike duplje koje mogu naći samo u starim stablima.

Jedan od takvih primjera je zlatovrana (Coracias garrulus), koja je zbog jarkih boja jedna od najdojmljivijih europskih ptica. Prepoznatljiva je po tirkizno plavoj boji glave i trbuha te smeđim leđima. Do sredine 20. stoljeća gnijezdila se diljem nizinske Hrvatske, a potom je uslijedio drastičan pad brojnosti. Nestala je iz nizinske Hrvatske te njeno gniježđenje nije bilo potvrđeno u Hrvatskoj više od dvadeset godina. Za pronalazak njenog gnijezda se u Krapinsko-zagorskoj županiji čak nudila novčana nagrada! 2010. je pronađeno nekoliko gnijezdećih parova zlatovrane u Ravnim kotarima. Od tada Zavod za ornitologiju HAZU, u suradnji s domaćim i stranim partnerima, provodi projekt “Zlatovrana u Hrvatskoj – povratak s ruba” u cilju spašavanja ove vrste od izumiranja u Hrvatskoj.

Fotografija: Allan Hopkins

Ne smijemo ponoviti greške zemalja koje su neodrživom poljoprivredom izgubile brojne vrste ptica!

Zlatovrana je vrsta otvorenih staništa te joj odgovaraju poljoprivredne površine s tradicionalnom proizvodnjom, pretežito travnjaci koji obiluju velikim kukcima. Uz nedostatak odgovarajućih staništa na kojima može loviti, temeljni problem naše populacije je nedostatak duplji u kojima bi se gnijezdila. Dovoljno velike duplje danas u Hrvatskoj pronalazi samo na stablima topola, u kojima se zbog mekog drva često formiraju duplje neophodne za gniježđenje raznih ptica. Drvoredi topola sađeni su u svrhu stvaranja vjetrozaštitnih pojaseva za sprečavanje erozije tla vjetrom. Danas su najveća prijetnja njihovom opstanku, i posljedično zlatovranama, požari izazvani paljenjem rubne vegetacije uz drvorede ili nepažljivim spaljivanjem biljnih ostataka na oranicama. Zbog drastično smanjenog broja topola potrebna je hitna obnova vjetrozaštitnih drvoreda kako bi se plodno tlo zaštitilo od erozije vjetrom, a zlatovranama i drugim dupljašicama omogućilo gniježđenje u prirodnim dupljama. Kako bi se sačuvali posljednji ostaci nekadašnjih drvoreda i omogućila njihova obnova, potrebno je hitno zaustaviti lošu praksu održavanja poljoprivrednih površina paljenjem. Za formiranje duplji u novoposađenim topolama potrebna su desetljeća. Na sreću, zlatovrane prihvaćaju kućice za gniježđenje, stoga im se postavljanjem kućica u staništima prikladnim za hranjenje može učinkovito pomoći u prijelaznom razdoblju.

„Zahvaljujući postavljanju većeg broja kućica za gniježđenje, hrvatsku populaciju zlatovrane povećali smo sa svega nekoliko parova u 2010. na više od 60 parova u 2019. godini“ istaknula je dr. sc. Sanja Barišić iz Zavoda za ornitologiju HAZU. „Postavljanjem kućica diljem Hrvatske i poticanjem održive poljoprivredne proizvodnje potrebno je osigurati daljnje jačanje populacije te stvoriti preduvjete za povratak zlatovrane u nekadašnja gnjezdilišta. S tim ciljem, u očuvanje zlatovrane uključilo se više županija“ zaključuje Barišić.

U očuvanje zlatovrane se od ove godine značajnije planiraju uključiti Udruga Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP). Ove udruge se već godinama bave očuvanjem divljih vrsta i njihovih staništa, prije svega ptica. „Praćenje stanja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima koje ove organizacije uz pomoć brojnih partnera provode za Ministarstvo poljoprivrede daje uvid u utjecaj poljoprivrednih praksi na populacije ptica“, izjavio je Dubravko Dender, voditelj Programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom. “Isti projekt se provodi u svim zemljama Europske unije te je u svima zabilježeno smanjenje brojnosti ptičjih vrsta na poljoprivrednim površinama. Očuvanje travnjačkih površina jedan je od ključnih strateških pravaca Udruge Biom te će se rad na zaštiti zlatovrane nadovezati na čitav niz postojećih aktivnosti“, zaključuje Dender.

HDZPP je u proteklim godinama već provodilo akcije postavljanja kućica za zlatovrane u istočnoj Slavoniji i s tom praksom planira nastaviti i dalje.
„Godina zlatovrane“, odnosno 2020., će proteći u osvješćivanju javnosti o ugroženosti ptica poljoprivrednih staništa te o važnosti provođenja dobrih praksi u poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem zaštite ptica i prirode, a time i našeg zdravlja.