Jučer i prekjučer je u Švedskoj održan neformalni sastanak ministara zaštite okoliša u sklopu švedskog predsjedanja Vijećem EU. Na sastanku se raspravljalo o međusektorskim izazovima koji su važni za zelenu tranziciju.

Ovom prilikom želimo izraziti svoju zabrinutost švedskim presjedanjem te podržati europske organizacije civilnog društva* koje su krajem ožujka 2023. izrazile ozbiljnu zabrinutost oko prijedloga švedskog predsjedanja Vijećem EU o Uredbi o obnovi prirode. Organizacije su uputile pismo švedskoj vladi i svim ministrima zaštitu okoliša u državama članicama EU.

U pismu su izrazile zabrinutost i neslaganje s aktivnostima švedskog predsjedanja Vijećem Europske unije, za koje smatraju da su usmjerene prema brisanju odredbi u Uredbi o obnovi prirode koje se tiču pristupa pravosuđu. Te odredbe građanima i organizacijama civilnog društva daju pravno uporište da propituju sadržajnu ili proceduralnu zakonitost nacionalnih planova obnove prirode. Pravo da se reagira na nepravilnu primjenu EU zakonodavstva država članica je ključno za osiguravanje njegove učinkovitosti, ali i temeljno pravo građana EU, koje je prepoznao i Europski sud pravde.

Da bi osigurali ispravnu primjenu europskog zakonodavstva i učinkovitu zaštitu bioraznolikosti, predstavnici civilnog društva i građani moraju imati pristup pravosuđu na nacionalnoj razini. Primjerice, 2017. godine se u Poljskoj ilegalno sjekla šuma u području ekološke mreže Natura 2000 Bjelovjeska šuma, što je najbolje očuvana nizinska šuma u EU. Prema poljskom zakonodavstvu sporni plan upravljanja šumama koji je to dopustio nije bilo moguće preispitati pred sudom na nacionalnoj razini. Kao posljedica toga, ilegalna aktivnost se zaustavila tek mjesecima kasnije, i to odlukom Europskog suda pravde, nakon što je šteta već učinjena, a 200.000 m3 stabala već bilo posječeno. Da je u poljskom zakonodavstvu postojala jasna odredba koja omogućuje pravo na pristup pravosuđu na nacionalnoj razini, ova nepovratna šteta na dragocjenom šumskom ekosustavu mogla se izbjeći.

Kao što je navedeno u Aarhuškoj konvenciji, učinkovita zaštita prirode mora omogućiti sudjelovanje civilnog društva, odnosno njegovo uključivanje u procese donošenja odluka i osiguravanja njihove usklađenosti sa zakonodavstvom zaštite prirode. Brojne organizacije su zabrinute da se u raspravama tijekom izrade Uredbe o obnovi prirode pokušavaju osporiti temeljna prava, poput prava na pristup pravosuđu, što je demokratski alat za zaštitu prirode i demokratski standard kojem sve države članice EU trebaju težiti.
Prihvaćanje ovako restriktivnog pristupa koji predlaže Švedska značilo bi zanemarivanje poziva Europske komisije za uključivanja prava na pristup pravosuđu u donošenje zakonskih propisa EU (što je naglašeno u nedavnoj komunikaciji Europske komisije). Također, ova bi odluka značila i nekonzistentnost pristupa Vijeća EU, s obzirom da su odredbe o pristupu pravosuđu već uključene u brojne propise.

Da bi osigurali dugoročnu i održivu obnovu bioraznolikosti Europske unije važno je da pravo na pristup pravosuđu ima svoje jasno mjesto u zakonu. Stoga osuđujemo pokušaje Švedske da ukine jasne odredbe o pristupu pravosuđu u Uredbi o obnovi prirode.

* Association Workshop for All Beings (Poljska), Auroramålet, Švedska, BirdLife Europe, ClientEarth, EEB, Fern, Fridays For Future Sweden, Protect the forest Sweden, WWF, Ured za europsku politiku

Pismo europskih organizacija civilnog društva možete pročitati ovdje: https://www.fern.org/fileadmin/uploads/fern/Documents/2023/Swedish_Presidency_Access_to_Justice_draft_letter.pdf