U sklopu borbe protiv krivolova i nastojanja da se spasi populacija crne liske na Neretvi, udruga Biom snimila je dokumentarni film u režiji Marka Dimića, koji progovara o toj temi.

U Hrvatskoj godišnje zbog nezakonitog lova strada oko 500.000 jedinki divljih ptica. Hrvatska je po pitanju krivolova liski na 3. mjestu u Europi. Procjenjuje se da godišnje strada oko 50 tisuća jedinki, od toga najviše na području delte Neretve.

U prostoru ljetne pozornice POU Ploče udruga Biom je za dionike u srijedu 22. srpnja organizirala posebnu projekciju filma, nakon čega je održan i razgovor o filmu i temi kojom se bavi, a razgovor je vješto moderirao Neretvanin Ivica Brnas Fudo, pjesnik i autor mnogih stihova zabavne glazbe te proizvođač čokolade.

U razgovoru su sudjelovali lovci s područja Neretve, pripadnici lokalne zajednice i predstavnici lokalnih eko udruga, poput Slobodana Glamuzine iz eko udruge Lijepa naša, koji su tijekom razgovora iznosili brojne probleme koji muče stanovništvo Neretve, od zagađenja okoliša pesticidima do brda antracita u luci Ploče. Moderator Brnas je pritom diskusiju vraćao na temu krivolova, te pozivao na otvaranje dijaloga i kompromis.

Sučeljeni stavovi mogu se ilustrirati dijelom rasprave u kojem se jedan lovac iz Komina obratio okupljenima koji su ispunili gledalište ljetne pozornice POU Ploče, uz provedene epidemiološke mjere obaveznog razmaka.

“Otkud ikome pravo da dođe iz Zagreba i da odlučuje kako ćemo mi ovdje živjeti? Moja obitelj je ovdje već tristo godina. Imamo neke običaje i tradiciju i sad bi vi to nama sve zabranili. Lovstvo danas je sport? U Neretvi lov nije sport, to morate znati. I ovo sada kako mi lovimo na Neretvi, to je po zakonu ilegalno. Ok, slažem se da je ilegalno. Ali mi smo ovdje stariji od države Hrvatske, Jugoslavije i ne znam čega. To su naši običaji i mi želimo živjeti po našim običajima”, kazao je okupljenima u Pločama lovac iz Komina.

Na taj istup odgovorio je Mate Zec iz udruge Biom, voditelj programa za borbu protiv krivolova. “Niti ja osobno niti itko iz udruge Biom želi nekome ukinuti pravo da živi kako želi, ali prema aktivnostima koje mi radimo kad god dođemo ovdje svjedočimo tome da se krši zakon i mi na to ukazujemo. I to je sve. Tradiciju i lovstvo ne napadamo. Kršenje zakona – to je nešto na što ukazujemo. Ako tu možemo naći zajednički jezik sa lovcima – ja ću biti najsretniji.”

Na opasku drugog lovca da se “dečki iz Bioma angažiraju malo više” na zaštiti prirode, odgovorio je Vedran Lucić, istaknuvši da u udruzi Biom 35 ljudi posvećuje puno radno vrijeme zaštiti prirode, od Drave i istočne Slavonije do Istre i Neretve. “Iza nas je 400 članova udruge i više od 10.000 volonterskih sati odrađenih na zaštiti prirode u udruzi, tako da je neosnovana tvrdnja da bismo se trebali više posvetiti zaštiti prirode”, kazao je Lucić.

U razgovoru su se čula i drugačija stajališta od onih koje su zastupali neki od lovaca. Jedan sudionik razgovora tako je komentirao da se u dokumentarnom filmu “Neretva prokleta nije povlaštena” jasno provlači poruka kako je lijepo da postoji tradicija, liska, jegulja i žabe, ali da, ako se ovako nastavi, više neće biti te liske i onda neće više biti ni te tradicije.

“Udruge koje se bore za zaštitu prirode, bore se da i očuvaju lisku, a ako očuvaju lisku, očuvat će i tradiciju”, istaknuo je taj sudionik.

U nastavku razgovora lovci su spominjali dozvoljena i nedozvoljena sredstva, a Mate Zec iz Bioma je istaknuo da će podržati inicijativu da se tradicionalni pisak legalizira, ali neće podržati elektroničku vabilicu.

Neki od prisutnih sudionika razgovora primijetili su kako su svi došli s željom i ciljem da očuvaju Neretvu, ali da se svejedno prepiru umjesto da se ujedine. Mate Zec je naglasio da je intencija filma bila poziv na suradnju i istaknuo da su u filmu govorili upravo predstavnici lovačkih društava.

Moderator Ivica Brnas prilikom zaključivanja razgovora poručio je okupljenima: “Svijet se mijenja. Bit će pet lisaka taman, jer će ih samo toliko i biti. Bit će tri, bit će jedna… Nestaju! Idemo sačuvati ovo što možemo, razgovorom i kompromisom”.