Sedam mladih supova iz Oporavilišta za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu uspješno se danas vinulo u nebo.

Uz pet supova koji su trebali skrb ljudi nakon neuspješnih polijetanja iz gnijezda prošle godine, tu su i dva supa koja su se izlegla u Oporavilištu za divlje životinje Ruščica kraj Slavonskog Broda. Oni su posljednjih pola godine proveli u Belom, pripremajući se s ostalim supovima za prve velike letove. Ti supovi, kojima su dana imena Đuro i Barbara, potomci su kvarnerskih supova Pepina i Brancine koji se zbog ozljeda nisu mogli vratiti u prirodu. Zahvaljujući inicijativi Udruge Griffon njihovi će potomci okušati život na slobodi.

Biomovci u akciji: Sven Kapelj i Nera Fabijanić

Đuro i Barbara letnicu u Belom dijelili su sa supovima Wuhanom, Vrancem, Marinom, Angelom i Tarasom. Tim je supovima prošlo ljeto bilo obilježeno neuspješnim napuštanjem gnijezda. Naime, bjeloglavi se supovi na kvarnerskim otocima gnijezde na morskim liticama, pa prvi letovi mladim supovima predstavljaju izazov i znaju završiti padom u more. Ako ih lokalno stanovništvo na vrijeme uoči, spašava ih i dovozi u Oporavilište u Belom.

„Od 2016. godine od kada Javna ustanova Priroda upravlja Oporavilištem, zaprimili smo više od četrdeset bjeloglavih supova na skrb, a pojedine jedinke nakon oporavka još i danas pratimo putem GPS odašiljača. Dan kad ih vraćamo prirodi poseban je svima koji smo uključeni u njihovo spašavanje“, rekla je Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.

Javna ustanova „Priroda“ i Primorsko-goranska županija u Belom osiguravaju uvjete za skrb o bjeloglavim supovima koje na Cresu nazivaju „orlima“.
„Bjeloglavi sup simbol je otoka Cresa i bogatstva njegove biološke raznolikosti. Kada znamo da su supovi u Hrvatskoj opstali još jedino kod nas na Kvarneru, shvaćamo kolika je odgovornost na nama da ih očuvamo te da se sustavno brinemo o svim biljnim i životinjskim vrstama naše zeleno-plave županije“, istaknuo je Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije.

Supovi vraćeni u prirodu, zahvaljujući tehnologiji satelitskog praćenja, ulaze u sustav praćenja kretanja strvinara na Balkanu i doprinijet će uspostavi sustava brze reakcije na slučajeve trovanja divljih životinja.

“Danas smo obilježili četiri bjeloglava supa GPS tehnologijom. Svi obilježeni supovi ulaze u sustav praćenja kretanja strvinara na cijelom Balkanu i doprinijeti će uspostavi sustava brze reakcije na otkrivanje eventualnih slučajeva trovanja divljih životinja. U sustavu se već nalazi 40 ptica označenih u Bugarskoj i Grčkoj, a hrvatski supovi će značajno doprinijeti uspješnosti sustava. Aktivnost provodimo u sklopu projekta BalkanDetox LIFE”, kaže Nera Fabijanić iz Udruge BIOM, koordinator projekta za Hrvatsku.

Kolika je važnost uspostave sustava koji prati sve strvinare na području Balkana pokazuje primjer trovanja od prije godinu dana. „Bjeloglavi sup s Cresa označen GPS-om otišao je u Grčku i tamo stradao na otrovnom mamcu. Prije nego što je primijećeno moguće stradavanje, koje je komunicirano s partnerima u Grčkoj, na otrovnom mamcu stradale su još 3 ptice. Stalno međunarodno dijeljenje pozicija supova je bitan korak u brzom nalaženju i uklanjanju otrova iz prirode”, nadopunjuje Hristo Peshev iz bugarskog partnera FWFF.

Projekt BalkanDetox LIFE ima za cilj borbu protiv protuzakonitog trovanja divljih životinja putem dizanja nacionalnih kapaciteta i osvješćivanja javnosti. Jedan od načina bit će upotreba satelitskog praćenja supova. U slučaju kad se primijeti da se ptica ne miče dulje vrijeme, može se zaključiti da nešto nije u redu s pticom što se može brzo provjeriti na terenu. Nadalje, ako se otkrije da je sup otrovan, može se pokrenuti istraga. Pouzdanom analizom prijašnjeg kretanja uginule ptice može se točno locirati gdje se nalazi otrovni mamac. Kako bi se učinkovito nadziralo kretanje bjeloglavih supova, u svakoj koloniji mora biti označeno najmanje pet ptica. Hrvatska će dodati u sustav sve do sada aktivne GPS odašiljače. U projekt je uključena i Javna ustanova Priroda, u kojoj potpuno razumiju i podržavaju važnost ovog projekta.

“Trovanje je jedno od najvećih prijetnji za naše supove, najčešće nalazimo tragove karbofurana. U pojedinom slučaju trovanja može stradati velik dio naših kolonija. Treba se sjetiti slučaja iz 2004. godine, kad je na Rabu stradalo 17 supova na jednom otrovnom mamcu. Rado ćemo doprinijeti unapređivanju inovativnih metoda za suzbijanje trovanja te spašavanju od nestanka naše creske kolonije”, zaključuje Marko Modrić, glavni čuvar prirode iz JU Priroda.

U daljnjoj brizi za bjeloglave supove na Kvarneru navedene institucije i dalje imaju u planu blisko surađivati, a sljedeće aktivnosti mogu se očekivati već na jesen ove godine.