Volunteer for Nature 2024

Puni naziv projekta:

Volunteer for Nature 2024 – project code: 2023-1-HR01-ESC51-VTJ-000140524

Trajanje:

01/12/2023 – 28/02/2025

Ukupna vrijednost: 43 071,00 €

Sredstva osigurana za aktivnosti Udruge Biom:

Agencija za mobilnost i programe EU: 43 071,00 €

Nositelj:

Udruga Biom

Partneri:

Javna ustanova „Priroda“
Aarde-Werk de Stegge SE (Nizozemska)
Parcours le Monde – Sud Ouest (Francuska)
Sağlam Düşüncə Gənclər Təşkilatı İctimai Birliyi (/ Azerbajdžan)
Asociacion Juvenil Intercambia (Španjolska)

Kontakt osoba:

Đina Nola, djina.nola[at]biom.hr, voditelj projekta

Ciljevi projekta

Praćenje stanja prirodnih sastavnica i provođenje mjera za očuvanje prirode, uključujući obnovu prirodnih ekosustava, s ciljem očuvanja bioraznolikosti i prirodne baštine za buduće generacije.

Stvaranje generacije mladih predvodnika/zagovaratelja očuvanja prirode, koji preuzimaju inicijativu i djeluju kao pokretači promjena u svojim zajednicama.

Povećanje razumijevanja i uključivanja šire javnosti u zaštitu prirode.

Projektni sažetak

Tijekom 2024. godine četvero mladih iz Francuske, Nizozemske, Azerbajdžana i Španjolske provelo je deset mjeseci volontirajući u udruzi Biom u sklopu programa Europskih snaga solidarnosti. Kroz projekt Volunteer for Nature 2024 sudjelovali su u raznovrsnim aktivnostima koje su obuhvaćale izravno provođenje mjera za očuvanje prirode, osvještavanje i edukaciju javnosti te osobni razvoj. Aktivnosti su se provodile na različitim lokacijama diljem Hrvatske – uključujući Park prirode Lastovsko otočje, Viški arhipelag, otok Cres, Park prirode Učka i grad Zagreb.

Velik dio volonterskog angažmana bio je posvećen terenskom istraživanju i provedbi mjera za zaštitu prirode. Volonteri su pomagali u terenskim istraživanjima ptica, uključujući i ugrožene vrste, prateći znanstvene metodologije u zaštićenim područjima. Sudjelovali su u monitoringu morskih ptica i uklanjanju invazivnih vrsta na Lastovskom otočju i Viškom arhipelagu. Također su pomagali pri unosu podataka čije su analize naknadno korišteni za izradu preporuka za mjere očuvanja prirode ili za praćenje uspješnosti provedenih mjera. Dio volontera bio je uključen i u samu analizu samih podataka. Tijekom boravka u Ornitološkom kampu Učka, volonteri su imali priliku educirati se o prstenovanju malih ptica selica. Ljetne mjesece proveli su u Centru za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove u Belom, gdje su sudjelovali u brizi i oporavku spašenih jedinki bjeloglavih supova, što ključno za očuvanje posljednje preostale kolonije ove vrste u Hrvatskoj. Uz to, volonteri su sudjelovali i u terenskom radu u sklopu akcija građanske znanosti – uključujući praćenje kolizija ptica sa staklenim površinama, brojanje gnijezda gačaca i monitoring surog orla. Kroz sve te aktivnosti, upoznali su se sa stanjem različitih ekosustava i načinima očuvanja bioraznolikosti u raznim dijelovima zemlje.

Edukacija i rad s javnošću također su bili važan dio projekta. Volonteri su sudjelovali u pripremi, osmišljavanju i provedbi edukativnih sadržaja te u aktivnostima usmjerenima na popularizaciju očuvanja prirode. Izrađivali su i unaprjeđivali edukativne materijale o morskim pticama i bjeloglavim supovima. Održavali su radionice o pticama i prirodi u Ornitološkom kampu Učka, na promatranjima ptica su ponekad bili podrška, dok su ih nekoliko puta samostalno provodili. Informirali su posjetitelje Centra Beli o bjeloglavim supovima, pisali članke i snimali videozapise o zaštiti prirode. U uredu su izrađivali digitalne promotivne materijale za web stranicu i društvene mreže udruge, a u procesima izrade istraživali su aktualne teme vezane za prirodu i bioraznolikost. Dijelili su svoja iskustva na volonterskom blogu, ali su se odlučili i za novi korak – pokrenuli su volonterske profile na Instagramu i TikToku, gdje su u novom formatu počeli prenositi svoje doživljaje s terena.

Tijekom cijelog projekta, volonterima je pružena prilika za osobni i profesionalni razvoj kroz strukturirano, ali i neformalno učenje. Na različitim lokacijama u Hrvatskoj uključili su se u širok raspon aktivnosti kroz koje su učili o znanstvenim metodama, direktno doprinosili zaštiti određenih vrsta i postupno razvijali razumijevanje za teme očuvanja prirode i načine kako ih približiti drugima. Pohađali sutečaj hrvatskog jezika i radionice usmjerene na razvoj mekih vještina (eng. soft skills) poput timskog rada, komunikacije, prilagodljivosti i rješavanja problema. Kroz ove radionice, zajedno s cjelokupnim volonterskim iskustvom (bilo na terenu ili u uredu) volonteri su postupno jačali osjećaj odgovornosti, otkrivajući vlastiti potencijal za doprinos pozitivnim društvenim promjenama.