SUP STARJEŠINA

Ciljevi projekta

Procijeniti opravdanost i izvedivost te definirati sve potrebne preduvjete za ponovno uvođenje i uspostavu stabilne populacije supa starješine u Hrvatskoj, uz doprinos jačanju populacije supa starješine u Europi.

Specifični ciljevi:

Projektni sažetak 

U Hrvatskoj su nekada obitavale tri vrste strvinara: crkavica (Neophron percnopterus), sup starješina (Aegypius monachus) i bjeloglavi sup (Gyps fulvus), koji je danas jedini preostali predstavnik strvinara u našoj zemlji. Crkavica i sup starješina izumrli su u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća.

Sup starješina bio je prisutan u Slavoniji, središnjoj i južnoj Dalmaciji te na kvarnerskim otocima, a izumro je u prvoj polovini 20. stoljeća. Crkavica je obitavala na području od Raba do Dubrovnika i izumrla je u drugoj polovini 20. stoljeća.

Glavni uzroci izumiranja supa starješine uključuju smanjenu dostupnost hrane zbog nestanka tradicionalnog stočarstva, pada brojnosti srednjih i velikih divljih sisavaca te uvođenje veterinarsko‑higijenskih mjera koje zahtijevaju uklanjanje strvina iz okoliša. Dodatni pritisci bili su krivolov, trovanje olovom, nenamjerna trovanja otrovnim mamcima te smanjena dostupnost velikih stabala za gniježđenje uslijed sječe starijih šumskih sastojina.

Sup starješina je vrsta čijom se zaštitom istodobno štiti velik broj drugih vrsta i njihovih staništa, zbog njegovih velikih prostornih i ekoloških zahtjeva. Njegova ekološka uloga je uklanjanje strvina, čime doprinosi kruženju hranjivih tvari i pomaže u regulaciji bolesti unutar ekosustava smanjujući rizik od širenja zaraznih bolesti. Simbol je očuvane i netaknute prirode.

Zahvaljujući dugogodišnjim naporima očuvanja, uključujući očuvanje staništa, smanjenje prijetnji i aktivno upravljanje, populacija bjeloglavog supa u Hrvatskoj značajno se oporavila te je vrsta posljednjih godina dosegla rekordnu brojnost gniježđenja. Ovaj pozitivan trend pruža snažnu osnovu i ohrabrenje za razmatranje mogućnosti ponovnog uvođenja supa starješine.

Nadovezujući se na ovaj uspjeh, namjera je sveobuhvatno procijeniti biološke, tehničke, socioekonomske i logističke zahtjeve potrebne za potencijalno ponovni povratak supa starješine u Hrvatskoj. Projekt će procijeniti postojeći pravni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo da potencijalan projekt reintrodukcije bude usklađen s nacionalnim i europskim propisima te najboljom praksom.

Glavni ciljevi projekta uključuju identificiranje i aktivno uključivanje svih relevantnih dionika, poput organizacija za zaštitu prirode, javnih institucija, lokalnih zajednica i korisnika prostora, kroz participativne radionice i konzultacije. Nadalje, projekt će se usredotočiti na određivanje prikladnih područja za puštanje ptica na temelju ekoloških kriterija, pogodnosti staništa i dugoročne održivosti stabilne populacije. Provest će se i detaljna procjena potencijalnih rizika i izazova, uključujući sukobe čovjeka i divljih životinja te okolišne pritiske, uz razvoj odgovarajućih strategija ublažavanja. Dodatna važna komponenta uključuje procjenu dostupnosti i prikladnosti jedinki iz postojećih populacija ili uzgojnih programa za moguće ponovno uvođenje.

Očekivani rezultati uključuju uspostavu dobro koordinirane mreže dionika i izradu sveobuhvatne studije izvedivosti. U konačnici, to će omogućiti donošenje odluka o ponovnom uvođenju supa starješine u Hrvatsku. Reintrodukcija supa starješine u Hrvatskoj omogućila bi povezivanje fragmentiranih populacija u jugozapadnoj i jugoistočnoj Europi, jačajući dugoročno očuvanje vrste na razini Europe.

Materijali i publikacije

Klikni za pregled

---

Sufinancirano u sklopu projekta br. 101148254 — LIFE23‑NAT‑BG‑LIFE Rhodope Vulture, kroz mehanizam Financijske potpore trećim stranama LIFE programa Europske unije.