Puni naziv projekta:
Projekt LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu
Trajanje:
1. rujna 2023. do 30. rujna 2028.
Ukupna vrijednost:
1.921.387 €
Izvori financiranja:
Projekt je sufinanciran sredstvima LIFE Programa Europske unije pod brojem ugovora LIFE17 NAT/HR/000594. Doprinos Programa LIFE Europske unije: 1.152.832 € (60,00% ukupnog proračuna projekta)
Projekt sufinanciraju: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Nositelj:
Partneri:
Udruga Sunce, Javna ustanova Park prirode ˝Lastovsko otočje˝ i BirdLife Malta
Web projekta: LIFE ARTINA

Cilj projekta
S obzirom da je važno očuvati populacije ptica na prostorima na kojima one prirodno dolaze, projektom se namjerava pomoći proglasiti nova morska područja očuvanja značajna za ptice (POP) koja su prepoznata kao ključna područja ne samo za gniježđenje nego i za hranjenje i migraciju. Ostvarenjem projektnih ciljeva omogućit će se dugoročno učinkovito upravljanje Jadranskim morem na području Hrvatske, ali i bolja zaštita i očuvanje morskih ptica, posebice ciljnih vrsta. Specifični ciljevi LIFE Artina projekta su:
1. Identificirati glavna područja očuvanja značajna za ptice (POP) u južnoj Hrvatskoj koja su značajna za sredozemnog galeba, kaukala i gregulu..
2. Razumjeti i procijeniti glavne negativne utjecaje na populacije morskih ptica na kopnu i na moru te definirati aktivnosti koje će ih ublažiti.
3. Smanjiti brojnost kopnenih invazivnih vrsta (crni štakori) koje negativno utječu na gniježđenje cjevonosnica (kaukal i gregula) te kontrolirati galebove klaukavce na području gniježđenja sredozemnog galeba.
Projektni sažetak
Diljem svijeta tisuće ptica i njihovih staništa je ugroženo, stoga je važno očuvati populacije ptica na prostorima na kojima one prirodno dolaze. Fokus očuvanja ne treba biti samo na gnjezdilištima, već i na drugim područjima poput njihovih migracijskih ruta, zimovališta i područja za hranjenje. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća pridaje se sve veća važnost očuvanju ptica i razmjeni znanja te je zbog toga na nacionalnoj i EU razini uvedena zakonska regulativa kako bi se postigla veća zaštita ptica i njihovih staništa. Kao rezultat toga, proglašena je ekološka mreža Natura 2000, a obuhvaća 28 europskih zemalja te je najveća koordinirana mreža zaštićenih područja u svijetu. Glavni cilj ekološke mreže je zaštita najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi.
Ekološka mreža (Natura 2000) u Hrvatskoj pokriva 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% morskog dijela teritorija. S obzirom na nedostatak podataka, samo 3,29% mora u Hrvatskoj je određeno kao područja očuvanja značajna za ptice – tzv. POP područja. POP područja su područja ekološke mreže značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti. U Hrvatskoj POP područjima su proglašeni jedino otoci s poznatim gnijezdećim kolonijama, a pri tome su izostavljena područja koja su značajna kao prebivališta i hranilišta morskih ptica. Proglašena područja nisu dovoljna za učinkovito upravljanje pelagičkim morskim pticama, pticama koje provedu značajan dio života na otvorenom moru, poput sredozemnog galeba, kaukala i gregule.
Projekt LIFE Artina je osmišljen kako bi se doprinijelo rješavanju glavnih problema u očuvanju triju morskih vrsta ptica u središnjem dijelu Jadrana: sredozemni galeb (Larus audouinii), kaukal (Calonectris diomedea), gregula (Puffinus yelkouan). Naziv Artina potječe od lokalnog lastovskog naziva za gregulu, koja je ujedno i endem Sredozemlja, a s obzirom da gnijezdi samo u središnjem dijelu Jadrana njezina populacija je pod velikim pritiskom. Projektno područje je vrlo važno ne samo za gregulu, već i za kaukala i sredozemnog galeba čije populacije na tom području čine do 70%, odnosno 100% ukupne populacije prisutne u Hrvatskoj. Negativan utjecaj na prisutne populacije gregule i kaukala imaju strane invazivne vrste (crni štakor) posebice u razdoblju gniježđenja, dok je sredozemni galeb u kompeticiji s galebom klaukavcem. Iz tog razloga projektom se planira stvoriti podloga za oporavak populacija morskih ptica u dva susjedna POP područja u južnom dijelu Hrvatske, POP Lastovsko otočje i POP Pučinski otoci.
Nadalje, projektom će se prikupiti što više podataka (biološki podaci, podaci o ribarstvu, oceanografski podaci) potrebnih za prepoznavanje i određivanje novih isključivo morskih područja značajnih za ptice (POP). Takvom strategijom će se dugoročno doprinijeti učinkovitom upravljanju Jadranskim morem na području Hrvatske u svrhu zaštite morskih ptica. Uspostavom novih morskih POP-ova Hrvatska bi se konačno pridružila većini zemalja EU koje su već zaštitile takva područja.




