LIFE Artina

Cilj projekta

S obzirom da je važno očuvati populacije ptica na prostorima na kojima one prirodno dolaze, projektom se namjerava pomoći proglasiti nova morska područja očuvanja značajna za ptice (POP) koja su prepoznata kao ključna područja ne samo za gniježđenje nego i za hranjenje i migraciju. Ostvarenjem projektnih ciljeva omogućit će se dugoročno učinkovito upravljanje Jadranskim morem na području Hrvatske, ali i bolja zaštita i očuvanje morskih ptica, posebice ciljnih vrsta. Specifični ciljevi LIFE Artina projekta su:

1. Identificirati glavna područja očuvanja značajna za ptice (POP) u južnoj Hrvatskoj koja su značajna za sredozemnog galeba, kaukala i gregulu..

2. Razumjeti i procijeniti glavne negativne utjecaje na populacije morskih ptica na kopnu i na moru te definirati aktivnosti koje će ih ublažiti.

3. Smanjiti brojnost kopnenih invazivnih vrsta (crni štakori) koje negativno utječu na gniježđenje cjevonosnica (kaukal i gregula) te kontrolirati galebove klaukavce na području gniježđenja sredozemnog galeba.

Projektni sažetak 

Projekt LIFE ARTINA je projekt zaštite prirode i bioraznolikosti (2018 – 2023) s ciljem poboljšanja statusa zaštićenosti tri vrste morskih ptica u Hrvatskoj: 

• sredozemnog galeba Larus audouinii, 
• gregule Puffinus yelkouan
• kaukala Calonectris diomedea. 

Projekt je osmišljen kako bi se suočio s najvećim izazovima u zaštiti ove tri pučinske vrste te kako bi pripremio potrebne uvjete za oporavak njihovih populacija u dva susjedna Područja posebne zaštite (eng. Special Protected Areas – SPA) na jugu Hrvatske – POP Lastovsko otočje i POP Pučinski otoci.

Cilj projekta definiran je s tri glavna zadatka:

1. Identifikacijom morskih Područja važnih za očuvanje ptica na jugu Hrvatske s obzirom na ciljne vrste.
2. Razumijevanjem i procjenom glavnih prijetnji populacijama morskih ptica na moru i kopnu projektnog područja te definiranjem mjera kojima se te prijetnje mogu suzbiti.
3. Uklanjanjem kopnene invazivne vrste sivog štakora (Rattus rattus) na područjima gniježđenja kaukala i gregula te kontrolom galebova klaukavaca Larus michahellis na područjima gniježđenja sredozemnog galeba. 

Najveće prijetnje koje su identificirane prije i za vrijeme projekta su: predacija ciljnih vrsta ptica od strane invazivnih sisavaca, negativne interakcije s galebom klaukavcem, svjetlosno zagađenje, prilov ribarskom opremom, onečišćenje mora te negativni utjecaj turista i drugih posjetitelja ovih područja. 

Rezultati projekta:

Za vrijeme trajanja projekta sivi štakor trajno je uklonjen sa šest otoka, dok su populacije ove vrste kontrolirane na godišnjoj bazi na pet dodatnih otoka.  Uklanjanje i kontrola populacija štakora imala je brz i pozitivan učinak na gniježđenje i uspješnost parenja gregula i kaukala. Uspješnost parenja gregula porasla je sa 35% na 76%, dok je kod kaukala porasla sa 45% na 63%. Broj gnijezdećih parova na svakom od promatranih otoka porastao je te je posljednji cenzus, proveden 2022., ukazao na ukupno 569 gregula (u usporedbi s 91 iz 2019.) i 369 kaukala (u usporedbi s 96 iz 2019.). Povećanje broja gnijezdećih parova uzrokovano je i poboljšanim postupcima monitoringa gnijezda pri čemu je otkriveno šest do tada nepoznatih kolonija. Uz to, tijekom projekta je razvijen i računalni program za automatsko prepoznavanje glasanja kaukala i gregula, koji omogućava monitoring na teško dostupnim lokacijama uz pomoć uređaja za snimanje zvuka. Ovakav program mogao bi pronaći primjenu na gnijezdećim arealima ovih vrsta duž Sredozemlja.  

S druge strane, broj gnijezdećih parova i uspješnost parenja sredozemnih galebova snažno je oscilirala iz godine u godinu. Usprkos uspješnom uklanjanju štakora s većine povijesno važnih lokacija za gniježđenje SG, uključujući otoke Vrhovnjake između Mljeta i Lastova, glavnu prijetnju kompeticije i predacije od strane galebova klaukavaca nije bilo moguće suzbiti tijekom projekta. Pretpostavka je da se broj galebova klaukavaca vjerojatno može smanjiti isključivo poboljšanim upravljanjem odlaganja otpada na regionalnoj razini.

U svrhu poboljšanja zaštite morskih ptica, projekt je uključivao 192 brodska transekta oko POP Lastovskog otočja i postavljanje GPS odašiljača na 40 gregula, 40 kaukala i 25 sredozemnih galebova. Analiza ovih podataka s BirdLife Marine Toolkitom identificirala je 5 novih Važnih područja za ptice (eng. Important Bird Area – IBA) te je ukazala na potencijal proširivanja dva postojeća koji bi na taj način uključili važne lokalitete za hranjenje i odmor. Od ovih novootkrivenih područja Važnih za ptice, dva (Sjeverni Jadran i Lastovski Kanal) su proglašena Područjem posebne zaštite unutar mreže Natura 2000 u Hrvatskoj. 

Prilov ribolovnom opremom jedna je od glavnih prijetnji za ove ptice na moru, a naročito u novim morskim Područjima posebne zaštite. Jedan od ciljeva projekta bio je utjecati na politiku ribarstva u Hrvatskoj kako bi ista uključivala konkretne mjere zaštite za morske ptice. U suradnji sa šest ribara provedeno je prvo testiranje mjera ublažavanja prilova (otežani pridneni parangali, plutajući parangali sa zaštićenim udicama i LED osvijetljena na mrežama) u Hrvatskoj. Sveobuhvatna promjena u politici ribarstva i dalje je daleko, no prvi prijavljeni prilov morske ptice zabilježen je upravo tijekom projekta. 

Sustavni monitoring morskog otpada proveden na Području posebne zaštite Lastovsko otočje prvi je takav monitoring na zaštićenom području unutar Hrvatske, a državni protokol monitoringa ažuriran je temeljem njegovih rezultata. Tema morskog otpada pokazala se kao izvrstan način približavanja problematike projekta široj javnosti koja je sudjelovala u 31 aktivnosti čišćenja plaža i morskog dna pri čemu je uklonjeno 14 tona otpada. 

Komunikacijske aktivnosti  i aktivnosti za podizanje svijesti uključivale su izložbu o morskim pticama, postavljanje postera na trajektima relacije Split-Ubli, otvaranje planinarskog puta s temom morskih ptica te godišnji događaj na Lastovu s istom temom. Na problematici svjetlosnog onečišćenja rađeno je suradnjom s lokalnim vlasnicima restorana te izradom letaka o svjetlosnom onečišćenju i postupanju u slučaju pronalaska zalutale ptice koji su podijeljeni lokalnoj zajednici. Uz to, projekt je osigurao 71 radionicu, 5 terenskih posjeta te 5 izleta brodom za 215 djece sa Lastova, Visa i Korčule. 

Organizirani su posjeti projektnog tima projektima LIFE Diomedee, LIFE PanPuffinus! te Biosecurity for LIFE, koji su služili za razmjenjivanje i usvajanje novih znanja i stručnih praktičnih rješenja zaštite morskih ptica. Znanja i iskustva projektom i suradnjama podijeljena su na nacionalnoj razini putem webinara, posjeta javnim ustanovama i nadzornim tijelima zaštićenih područja s posebnim naglaskom na metodologiju i protokole monitoringa. Mreža suradnika služila je kao temelj prijave novog projekta s državnim i međunarodnim partnerima, LIFE TETIDE, čiji je fokus biosigurnost otoka.

Materijali i publiakcije

• Izvještaj za javnost (Layman’s report)
• After LIFE plan
• Knjiga sažetaka konferencije

---