Projekt LIFE Support

Sažetak

Projekt LIFE SUPport ima za cilj poboljšati uvjete gniježđenja i preživljavanja posljednje preostale populacije bjeloglavog supa (Gyps fulvus) u Hrvatskoj, koja se nalazi na Kvarnerskim otocima. Hitnost i potreba za takvim projektom istaknuta je u stručnoj podlozi pripremljenoj za Plan upravljanja bjeloglavim supom u Hrvatskoj.

Rješavanjem najvažnijih prijetnji na gnijezdilištima, održati će se trenutna populacija od 110-130 parova, a vrlo vjerojatno i povećati brojnost, što je važan prvi korak za ovu vrstu u ponovnom naseljavanju svojih povijesnih područja gniježđenja na hrvatskom kopnu i povezivanju s drugim populacijama bjeloglavih supova u Alpama i na Balkanu. Najvažnije prijetnje na koje cilja ovaj projekt su uznemiravanje prilikom gniježđenja, nedostatak hrane, trovanje i strujni udar.

Glavni ciljevi projekta

1. Smanjenje smrtnosti mladunaca minimiziranjem uznemiravanja pri gniježđenju i poboljšanjem operacija spašavanja i rehabilitacije Centra za spašavanje bjeloglavih supova Beli.
2. Povećanje dostupnosti hrane za supove poboljšanjem i širenjem postojeće mreže upravljanih hranilišta i povećanjem prirodno dostupne hrane (prije svega ovaca u ekstenzivnom uzgoju).
3. Prevencija slučajeva trovanja istraživanjem najboljih preventivnih mjera za izbjegavanje uporabe zatrovanih mamaca, promicanjem upotrebe bezolovnog streljiva kod lovaca i izgradnjom kapaciteta relevantnih agencija za provedbu u borbi protiv nezakonitog trovanja divljih životinja.
4. Smanjenje smrtnosti od strujnog udara primjenom odgovarajućih mjera ublažavanja na najvažnijim točkama gdje se događaju strujni udari.
5. Promicanje bjeloglavih supova i podizanje svijesti o prijetnjama i njihovim potrebama kod lokalnih dionika, šire javnosti i državnih tijela.

Odjek u medijima

• Novi list: LIFE SUPport želi povećati broj bjeloglavih supova na Kvarneru i osigurati im budućnost
• Glas Istre: Predstavljen projekt LIFE SUPport za bjeloglave supove
• Jutarnji list: Predstavljen projekt LIFE SUPport – osiguravanje budućnosti za bjeloglave supove u Hrvatskoj
• HRT Radio Rijeka: Počinje petogodišnji projekt pomoći bjeloglavim supovima
• Nacional: Fascinantni i rijetki stanovnici Kvarnera napokon dobivaju zaštitu: Žive na visokim liticama, prijete im brojne opasnosti
• Fiuman: Predstavljen projekt LIFE SUPport za očuvanje bjeloglavih supova na Kvarneru
• Eko vjesnik: U Rijeci predstavljen projekt LIFE SUPport kojim se osigurava budućnost bjeloglavih supova u Hrvatskoj
• Torpedo media: LIFE SUPport – osiguravanje budućnosti za bjeloglave supove u Hrvatskoj

GLAVNA PROBLEMATIKA PROJEKTA I IZAZOVI

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) velika je ptica strvinar iz porodice Accipitridae. Vrsta je zaštićena Dodatkom I Direktive o pticama EU, Dodatkom II Bernske konvencije, Dodatkom II Bonske konvencije, Memorandumu o razumijevanju za grabljivice Dodatak I prema Bonskoj konvenciji, Dodatak II CITES-a i Dodatak A Uredbe EU o trgovini faunom i florom.

U Hrvatskoj se zove bjeloglavi sup i vrsta se smatra ugroženom (EN) jer je tijekom 20. stoljeća nestala s većine hrvatskog gnijezdećeg područja. Ranije se vrsta razmnožavala od Učke, Primorja, Kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona pojedinih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja. Međutim, s posljednjim gnijezdećim parovima koji su nestali s hrvatskog kopna 2003. godine (Nacionalni park Paklenica), cjelokupna autohtona populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj danas je ograničena za gniježđenje na nekoliko otoka u području posebne zaštite Kvarnerski otoci: Cresu, Krku, Prviću i Plavniku. Ovdje se vrsta gnijezdi na liticama neposredno iznad mora, što je jedinstvena značajka u odnosu na područje rasprostranjenja u drugim zemljama.

Trenutna gnijezdeća populacija procjenjuje se na 110-130 parova i čini vezu između gnijezdećih populacije Alpa (Italija) i Balkana (npr. Srbija). Iako se trenutna populacija smatra stabilnom, vrsta se suočava s višestrukim prijetnjama u tom području koje bi zajedno mogle imati štetne učinke na njenu malu populaciju. Primjer za to je slučaj nenamjernog trovanja koji se dogodio na otoku Rabu 2004. godine, gdje je stradao 21 bjeloglavi sup zbog konzumiranja otrovanog mamca namijenjenog čaglju. Ostali problemi s kojima se vrsta suočava kreću se od nedostatka hrane (zbog stalnog smanjenja ekstenzivnog ovčarstva i uzgoja stoke na otocima) do nesreća (strujni udar; sudari s energetskom infrastrukturom), uznemiravanja njihovih gnijezdećih kolonija i neizravnog trovanja olovom.

Stoga, kako bi osigurali istinski stabilne uvjete razmnožavanja vrste i podržali buduću rekolonizaciju kopna, važno je uhvatiti se u koštac s glavnim prijetnjama na posljednjem preostalom gnijezdilištu hitno i istodobno, što je točno što LIFE SUPport namjerava učiniti. Nadalje, bjeloglavi sup se može promatrati kao neka vrsta kišobran vrste, jer ublažavanje prijetnji ovoj vrsti također povećava dobrobit nekoliko drugih vrsta ptica na tom području.

Ublažavanje rizika od strujnog udara, na primjer, koristit će gnijezdećim i zimujućim vrstama kao što su suri orao (Aquila chrysaetos), orao zmijar (Circaetus gallicus), sova ušara (Bubo bubo), šumska sova (Strix aluco), škanjac (Buteo buteo), eja strnjarica (Circus cyaneus), vjetruša (Falco tinnunculus) i bjelonokta vjetruša (Falco naumanni). Sprečavanje uznemiravanja gnijezda će pozitivno utjecati na druge vrste koje se gnijezde na liticama poput surog orla (Aquila chrysaetos), sivog sokola (Falco peregrinus), morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) i gavrana (Corvus corax). Slično tome, smanjenje otrovnih mamaca i olova u okolišu dobro će koristiti gotovo svim gore spomenutim grabljivicama, sovama i vranama.

PROJEKTNO PODRUČJE

Uže projektno područje su kvarnerski otoci Cres, Krk, Rab i područje Parka prirode Učka

KVARNERSKI OTOCI

Područje se nalazi na sjevernom Jadranu i obuhvaća nekoliko velikih otoka (Cres, Krk, Rab i dio Lošinja), te okolnih manjih otoka. Točno vlasništvo nad zemljištem nije poznato i trenutno se kartira.
Područje nema dominantan tip staništa, već nekoliko različitih staništa s prilično sličnom pokrivenošću. Najviše je širokolisna listopadna šuma (20,67%); slijede vriština, šikara, makija i gariga, phrygana (16,87%); morska područja, morske uvale (14,16%); suhi travnjaci, stepe (13,89%); ostale obradive površine (12,21%); kopnene stijene, sipari, pijesci, stalni snijeg i led (8,56%); mješovita šuma (4,2%); crnogorična šuma (3%); šljunak, morske hridi, otočići (2,83%); nešumske površine obrađene drvenastim biljke (1,79%); ostalo zemljište (0,8%); tijela unutarnjih voda (0,55%); ekstenzivne kulture žitarica (0,4%); obalne pješčane dine, pješčane plaže, machair (0,04%); i močvare, močvare, vodena obrubna vegetacija, močvare (0,03%).

U projektnom području postoji mnogo turističkih aktivnosti, uglavnom koncentriranih u blizini naseljenih područja i morskih područja.

Cres, Krk i Rab su najveći otoci projektnog područja, veličine 405,7 km2, 405,22 km2 i 102,6 km². Važno stanište supova i grabljivica su prostrani otvoreni i mješoviti krajolici (suhi travnjaci).
Morske hridi na tom području koriste za razmnožavanje bjeloglavi supovi koji predstavljaju cjelokupnu hrvatsku gnijezdeću populaciju.

Osim što je područje Natura 2000, područje posebne zaštite (SPA) uključuje nekoliko područja s dodatnim statusom zaštite. To su spomenik prirode Stari hrast kod Sv. Petra na otoku Cresu, dva ornitološka Posebna rezervata Fojiška-Podpredošćica i Mali bok-Koromačna, Posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok i Košljun, ornitološki Posebni rezervat Glavine-Mala luka, botaničko-zoološki Posebni rezervat Prvić i Grgurov kanal, Značajni krajobraz Lopar, Posebni rezervat šumske vegetacije Dundo i Park šuma Komrčar. Sva četiri ornitološka rezervata važna mjesta za gniježđenje bjeloglavih supova.

Naime, obalne hridi od rta Glavina do uvale Mala Luka na otoku Krku, proglašene su ornitološkim rezervatom 1969. godine, što je bio prvi rezervat za ptice u svijetu s primarnim ciljem zaštite bjeloglavih supova. Kasnije su također proglašeni rezervatom otok Prvić 1972., te dvije hridi na istočnoj strani Cresa 1986. godine. Rezervat na sjeveroistočnom dijelu otoka Cresa proteže se od uvale Fojiška do uvale Podpredošćica, dok jugoistočni rezervat obuhvaća obalno područje od od uvale Mali Bok do uvale Koromačna. U ova četiri posebna rezervata, korištenje prostora i aktivnosti koje se provode moraju biti usmjerene isključivo na očuvanje prirodnih pojava za koje je rezervat bio proglašen. To znači da nisu dopušteni nikakvi zahvati ili radnje koje bi ih mogle ugroziti. Iako se većina bjeloglavih supova gnijezdi unutar ovih rezervata, neka važna gnijezdilišta nalaze se drugdje u području posebne zaštite (SPA), ponajviše kolonija supova koji se redovito gnijezde na hridima otoka Plavnika.

Osim supova, u području posebne zaštite Kvarnerski otoci nalaze se i druge važne populacije grabljivica: vjetruša – 100% nacionalne populacije, suri orao (Aquila chrysaetos) – 12%, orao zmijar (Circaetus gallicus) – 11% te sivi sokol (Falco peregrinus) – 12%. Područje posebne zaštite je također važno za druge vrste ptica, posebno ćukavicu (Burhinus oedicnemus) – 100% nacionalne populacije, kratkoprstu ševu (Calandrella brachydactyla) – 15%, morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) – 22%, malu čigru (Sterna albifrons) – 20%, te crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) – 11%. Nadalje, Područje posebne zaštite Kvarnerski otoci sadrži 24% nacionalne zimujuće populacije dugokljune čigre (Sterna sandvicensis) i 12,5 % crnogrlog plijenora (Gavia arctica), dok vlažne travnjake na otoku Krku koristi migratorni ždral (Grus grus).

UČKA I ĆIĆARIJA

Točno vlasništvo nad zemljištem nije poznato i trenutno se kartira. Stranica se pretežno sastoji od širokolisnih listopadnih šuma (53,97%); slijede mješovite šume (10,44%); suhi travnjaci, stepe (10,78%); vrijesak, šikara, makija i gariga, frigana (10,25%); ostale obradive površine (4,89%); crnogorične šume (4,5%); ekstenzivne žitne kulture (uključujući ophodnje s redovitim opadanjem) (4,28%); kamenje, sipare, pijesak, trajni snijeg i led (0,54%); i ostalo zemljište (uključujući gradove, sela, ceste, deponije, rudnici, industrijsko područje) (0,35%).
U naseljenom dijelu zaštićenog područja postoji ekstenzivno stočarstvo (pretežito ovčarstvo) i tradicionalna poljoprivreda, koja propada zbog iseljavanja domaćeg stanovništva. Nema mnogo turističkih aktivnosti, ali ih ima nekoliko restorana te lovačkih i planinarskih domova. Na tom području postoji relativno mala količina šumskih sječa, sa posječenih samo 1,59% ukupne drvne zalihe od 1 134 321 m3.

Planine Učka i Ćićarija nalaze se na sjeveroistočnom dijelu istarskog poluotoka koji se naziva Bijela Istra zbog dominacija vapnenačkih, manje flišnih zona. Zbog svog reljefa, blizine mora ali i dubokog širenja u kontinent, područje karakterizira posebna mješovita kontinentalna i sredozemna klima i razvoj različitih vrsta staništa važnih za ornitofaunu (šuma, otvoreno područje, livade djelomice u sukcesiji, stijene itd.).

Lokalitet obuhvaća značajan krajobraz Učka-sjeverni dio, Park prirode Učka s geomorfološkim Spomenikom prirode Vela Draga i dijelom značajnim krajobrazom Lisina. Ovo područje ima mnogo lokvi, bujičnih tokova koji stvaraju doline (Mošćenička draga, Lovranska draga i dr.) i kanjone (Vela draga), osjetljiva vapnenačka staništa i jame značajne za neke stenoendemske vrste poput: Croatodirus bozicevici, Campanula tommasiniana i relikt Lacerta horvathi.

Što se tiče ornitofaune, područje posebne zaštite Učka i Ćićarija obuhvaća značajne populacije grabljivica: suri orao (Aquila chrysaetos) – 12% nacionalne populacije, orao zmijar (Circaetus gallicus) – 3,6%, te sivi sokol (Falco peregrinus) – 2,5%. Područje posebne zaštite također sadrži 8,6% nacionalne gnijezdeće populacije vrtne strnadice (Emberiza hortulana). Do 1970-ih ovo područje je bilo domaćin gnijezdeće kolonije bjeloglavih supova (Gyps fulvus), ali trenutno se koristi samo kao hranilište i područje redovitog prelijetanja za jedinke koje dolaze s kvarnerskih otoka. Upravo iz tog razloga u Parku prirode Učka izgrađeno je dopunsko hranilište s promatračnicom 2017. godine.

PROJEKTNI PARTNERI

Naziv	PIC	Adresa	Logo
Udruga BIOM (Udruga BIOM)	948167823	Čazmanska 2, Zagreb 10000, Hrvatska
Stichting the Vulture Conservation Foundation (Vulture Conservation Foundation)	905576384	Antoon van Hooffplein 1, Arnhem 6816 SH, Netherlands
Javna ustanova Priroda (Javna ustanova “Priroda”)	904537611	Grivica 4, 51000 Rijeka, Hrvatska
Poljoprivredna zadruga Otok Krk (PZ otok Krk)	890828407	Trg bana Josipa Jelačića 5, 51500 Krk, Hrvatska
HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA DOO ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRICNE ENERGIJE D.O.O. (HEP-ODS d.o.o.)	955030476	Ulica Grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

PRIDRUŽENI PARTNER

• Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Radnička cesta 80/7, 10 000 Zagreb, Hrvatska