Europska unija u svojim postavkama ima desetak zajedničkih politika koje želi imati usklađene na razini Unije, a među njima se nalazi i Zajednička poljoprivredna politika. Za svako šestogodišnje programsko razdoblje te se politike evaluiraju i prilagođavaju kako bi na što bolji način odgovorile na potrebe i zahtjeve koji se pred njih postavljaju. Zajednička poljoprivredna politika ove godine proslavila je šezdesetu obljetnicu od svog prvotnog donošenja, a poljoprivreda kao strateška grana, ne samo EU nego i svake od država članica, vrlo je osjetljivo područje koje je važno iz brojnih aspekata. Navedeno sa sobom donosi i brojne izazove prilikom usklađivanja stavova i određivanja smjera u kojem će se poljoprivreda razvijati u svakom sljedećem programskom razdoblju. 

S obzirom da Zajednička poljoprivredna politika izravno ili neizravno utječe na živote gotovo svih stanovnika Unije, razumljivo je da su i u planiranju zastupljeni različite interesne skupine – od samih malih ili velikih poljoprivrednih proizvođača, preko proizvođača mehanizacije, gnojiva pesticida, zaštitara prirode, ekoloških proizvođača, javnozdravstvenog sektora, ali i mnogih drugih. Kako god bilo, sve zajedničke politike i strategije donesene na razini Unije trebale bi biti i međusobno usklađene kako bi se osiguralo usmjereno strateško pristupanje na svim razinama. Zajednička poljoprivredna politika prema financijskim sredstvima koja se na razini Unije izdvajaju za njezinu provedbu na samom je vrhu, što sa sobom donosi i utjecaje na živote iznimno velikog broja ljudi.

Puko zadovoljavanje forme

Strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZZP) za razdoblje 2023. – 2027. programski je strateški dokument i temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (EFJP i EPFRR) i primjenu alata i instrumenata ZPP-a (izravna plaćanja, ruralni razvoj, sektorske intervencije). Njegovoj izradi je pristupila svaka zemlja članica (ili u nekim slučajevima regija), pa tako i Hrvatska. Potrebe i prioriteti poljoprivrede i ruralnih područja u Hrvatskoj utvrđeni su na temelju provedenih analiza za devet specifičnih ciljeva ZPP-a i međusektorski (horizontalni) cilj koji bi trebao modernizirati sektor poljoprivrede poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te poticanjem njihovog prihvaćanja. 

Sam proces izrade prve verzije Strateškog plana počeo je još 2021. i najprije je dulje vrijeme tekao iza zatvorenih vrata u Ministarstvu poljoprivrede, uz pozivanje, po mišljenju Ministarstva, ključnih dionika, odnosno njihovih organizacija. Na taj su način provedena dva kruga konzultacija s dionicima te je temeljem tih inputa Hrvatska izradila prvu verziju Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike kojeg je poslala u Brisel na evaluaciju. Početkom travnja 2022. Komisija je dostavila komentare (njih 417) na prvu verziju Strateškog plana. Komentari s mnogobrojnim preporukama kako ovaj strateški dokument učiniti usklađenijim sa strategijama i politikama EU trebali su osigurati da sljedeća verzija dokumenta bude unaprjeđena na mnogim razinama. Krajem svibnja 2022. Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je i treći krug konzultacija, koje su ovaj put bile otvorene za javnost i koje su bile podijeljene u nekoliko segmenata prema temama koje su trebale pokriti. Tijekom svibnja i lipnja su odrađene konzultacije za  teme izravna plaćanja, zelena arhitektura, digitalizacija, lokalni razvoj (LEADER, pametna sela), mladi, šumarski sektor, održivo stočarstvo i krški pašnjaci i AKIS, informiranje i edukacija poljoprivrednika. 

Nažalost, ovaj korak nije odrađen na odgovarajući način nego se na koncu sveo na puko zadovoljavanje forme. Osnovni nacrt Strateškog plana velik je dokument od preko 800 stranica za čije razumijevanje je potrebno dubinsko proučavanje jer su mnoge odrednice međusobno povezane i utječu jedne na druge na različitim razinama. Za davanje suvislih komentara i prijedloga za unaprjeđenjem, nije dakle dovoljno površno baciti pogled na tih 800 stranica već je potrebno napraviti detaljnu analizu. Rokovi za pregled dokumentacije i pripremu za raspravu su ponekad bili kraći i od 24 sata, i to u sezoni intenzivnih poljodjelskih radova i perioda rokova za prijave za korištenje poticaja u 2022. godini. Unutar tih kratkih rokova, čak i bez navedenih dodatnih otežavajućih okolnosti, trebali su se predstavnici mreža i interesnih skupina konzultirati među sobom kako bi sljedećeg dana na raspravi koja je uslijedila nakon prezentacije mogli iznijeti zajedničke stavove organizacija koje zastupaju. Tako su se npr. predstavnici Zelenog foruma čiji je i Biom član, trebali konzultirati s četrdesetak udruga u više nego neprikladnim rokovima. Jednako tako trebala je postupiti i npr. Udruga ekoloških proizvođača ili Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka. Sve ovo rezultiralo je slabim odazivom jer su, između ostalog, konzultacije bile u Zagrebu uživo, što je dodatno otežalo prisustvovanje brojnim pojedincima i udrugama na koje će odrednice Strateškog plana imati izravan utjecaj narednih godina. 

Uklanjanje korova – isključivo traktorom!?

Iako je odaziv bio vrlo slab, na svakoj od konzultacija povela se bar kratka rasprava među okupljenim dionicima i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, a o nekima od njih moglo se čitati i u medijima. Naime predstavnici Ministarstva imali su nelak zadatak braniti vlastite odluke o tome tko može ili ne može primati sredstva za mjeru 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada u iznosu 373,33 EUR/ha jer su se neki korisnici mjere neugodno iznenadili kada im je obustavljeno plaćanje zato što su korove uklanjali ručnom obradom, odnosno motikom, umjesto mehanički traktorom. Naime, na temelju cijene rada traktora je napravljen izračun iznosa koji bi korisnik mjere trebao primiti pa je stav Ministarstva bio da se korov ne može uništavati ručno, iako je poanta korištenja te mjere zapravo da se za uklanjanje korova ne koriste herbicidi, nego da ih se mehanički ukloni. Takva je praksa puno bolja za tlo, podzemne vode, ljudsko zdravlje (manje rezidua pesticida u poljoprivrednim proizvodima) i bioraznolikost pa zbog toga ograničavanje da se koristi isključivo traktor nije ni na koji način opravdano.

Po završetku i ovog trećeg kruga konzultacija, ma kakve one bile, sastavljena je dorađena verzija Strateškog plana te je ista sredinom kolovoza 2022. stavljena na jednomjesečno javno savjetovanje kroz portal e-Savjetovanja koji je dostupan svima. I Biom je ovdje pokušao dati svoj doprinos komentirajući dijelove Strateškog plana koji se dotiču tema povezanih uz očuvanje bioraznolikosti na izravan ili neizravan način. Komentirali smo tako nejednoliku zastupljenost sektora u Odboru za praćenje provedbe Zajedničke poljoprivredne politike, neadekvatnu usklađenost operacija s ciljevima Europske strategije za bioraznolikost do 2030., kao i ostalim zelenim politikama, zatim pretjerano poticanje spaljivanja drvne biomase za potrebe proizvodnje energije umjesto da se potiče korištenje samo one biomase koja se ne može iskoristiti na drugi način… Predlagali smo i unaprjeđenja u upravljanju travnjacima visoke prirodne vrijednosti, unaprjeđenje kvalitete i mogućnosti korištenja Savjetodavne službe, unaprjeđenje za mjere za neproizvodna ulaganja u poljoprivredi… Ukupno 13 argumentiranih komentara. Rezultati, odnosno odgovori Ministarstva na dostavljene im komentare kroz portal e-Savjetovanja bili su porazni:  jedan komentar je prihvaćen (vezano uz zastupljenost svih sektora u Odboru za praćenje), jedan je djelomično prihvaćen (vezano uz LIFE projekte i sufinanciranje), 3 su odbijena i 8 ih je primljeno na znanje. Nadamo se da će komentari primljeni na znanje biti uzeti u obzir kada će se mijenjati postojeći Strateški plan ili za  nekoliko godina početi izrađivati novi Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike. Konačna verzija Strateškog plana naposljetku je poslana u Brisel te je krajem listopada 2022. i usvojena od strane Europske komisije, a od 1.1.2023. počela je i njegova primjena.

Nismo posustali, pa smo se tako uključili i u radnu skupinu za izradu Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu. Rad u radnoj skupini je započeo kvalitetno, ali se nažalost ubrzo pretvorio u farsu, jer umjesto da se održi planirani idući sastanak radne skupine, Pravilnik se samo pojavio na e-Savjetovanju i to na samo dva tjedna, umjesto minimalnih 30 dana. Pravilnik ima 123 stranice a zajedno s prilozima broj se penje na 342 stranice i usprkos činjenici da radna skupina nije ni približno završila s radom, ali i činjenici da ni članovi radne skupni ni članovi Odbora za praćenje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike nisu bili informirani o javnom savjetovanju, na Pravilnik je pristiglo 205 komentara. Biom je komentirao ukupno 14 članaka  vezano uz Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina, Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, Zatravnjivanje trajnih nasada, Održavanje suhozida, Održavanje živica, Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima, Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada i Plaćanja za dobrobit životinja.

Od svih predloženih izmjena prihvaćene su samo dvije minimalne intervencije u tekst vezano uz dodavanje pojma lokvi uz bare i jezerca koja su jedan od elemenata ekološki značajnih površina prihvatljivih za financiranje te uz mjerenje širine suhozida vezano uz istu intervenciju. Ostali komentari nisu prihvaćeni s obrazloženjem da se prvo mora mijenjati Strateški plan kako bi predložene izmjene bile moguće ili su sa sličnim obrazloženjem stavljeni u kategoriju Primljeno na znanje. Valja naglasiti kako kroz e-Savjetovanje nismo postavili komentare vezano uz Zaštitu ptice kosca (Crex crex) te uz Zaštitu leptira na trajnim travnjacima za koje smo brojne komentare dali u sklopu rada Povjerenstva za izradu Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu. Naime, Biom je po narudžbi Ministarstva poljoprivrede još u ranoj fazi izrade Strateškog plana izradio preporuke za unaprjeđenje intervencije za zaštitu ptice kosca kroz izradu studije o procjeni utjecaja Pilot mjere za zaštitu ptice kosca (Crex crex) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. na očuvanje vrste. Unatoč tome, nijedan od prijedloga nije ušao u Strateški plan, a sada Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da se prvo mora mijenjati Strateški plan kako bi se mogao promijeniti Pravilnik.   

 Nažalost, konzultacije koje provodi Ministarstvo poljoprivrede za izradu važnih programa i propisa, jasno pokazuju da je još dalek put da se dionici doživljavaju kao partneri koji mogu doprinijeti kvalitetnijoj politici i njenoj provedbi. Konzultacije za Strateški plan ZPP-a su rađene u kasno proljeće i početkom ljeta, u jeku poljoprivrednih radova, loše su komuniciranje i rokovi su bili prekratki. Stoga je i doprinos dionika bio vrlo ograničen. Sada se na primjeru Pravilnika koji se donosi tijekom zime kada poljoprivrednici ipak imaju više vremena i iako je rok za komentiranje vrlo kratak, vidi da su dionici itekako zainteresirani i da imaju što za reći. No, upravo jer je Strateški plan ZPP-a donesen bez kvalitetnih konzultacija, sada se u Pravilnik ne mogu ugraditi mjere koje bi se bile u njemu nalazile da je izrađen uzimajući u obzir mišljenja svih relevantnih dionika. 

Mi svakako nećemo posustati, nego ćemo svoje prijedloge za unaprjeđenjem i dalje davati i komunicirati, a pratiti ćemo i provedbu donesenog Strateškog plana kako bi osigurali da intervencije odnosno operacije koje su nama u fokusu budu dostupne potencijalnim korisnicima te da se novac poreznih obveznika namijenjen za očuvanje bioraznolikosti i smanjivanje negativnih utjecaja poljoprivrede doista i utroši u te svrhe.