Jedna od najdugovječnijih rasprava u Biomu je – koja je sjenica ljepša: brkata (Darko Podravec) ili dugorepa (Ivana Latković)? Što vi mislite? Zanimljivo je da niti jedna od njih ne spada u prave sjenice, no zbog izgleda i ponašanja sličnog sjenicama izgledom su pridružene sjenicama. Brkata sjenica (Panurus biarmicus, na slici dolje) je gnjezdarica gustih tršćaka, dok dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus) preferira šume i šumarke. Ribnjaci poput Siščana i drugih s velikim površinama pod trskom idealno su stanište za brkate sjenice.

Divlja guska (Anser anser) se gnijezdi u Hrvatskoj, no puno je brojnija u zimskom periodu kad se u velikim brojevima pojavljuju na poljima kontinentalne Hrvatske ili na većim vodenim povšinama. Također su za njih karakteristična velika kretanja tijekom dana – noćilišta i hranilišta mogu biti međusobno udaljena i po 50 km, a ponekad i više!

Eja močvarica (Circus aeruginosus) je naša migratorna grabljivica koja se seli u Afriku za hladnijih zimskih mjeseci, no na prigodnim staništima može se zadržati i viđati tijekom cijele godine. Najčešće ih se vidi u niskom i laganom letu iznad trske dok traže plijen na koji se obrušavaju.

Močvarna strnadica (Emberiza schoeniclus) je ptica pjevica koja za gniježđenje preferira velike, guste tršćake, no za vrijeme zime ih se može zabilježiti povuda. Obično se kreću uz vode, tekućice i stajaćice, ili po poljima s grmljem, najčešće u društvu drugih strnadica, ali i drugih vrsta.

Modrovoljka (Luscinia svecica) je rijetka migratorna gnjezdarica koja se u Hrvatskoj gnijezdi na samom istoku, na dunavskim tršćacima. Zbog manjka hrane za zimskih mjeseci migriraju na jug gdje je dovoljno toplo i gdje imaju dovoljnu dostupnost kukaca za hranu. No, zbog sve blažih zima čini se da se i to mijenja te je ova modrovoljka odlučila prezimiti u ribnjacima Siščani.

Patke kreketaljke (Anas sterpera, prva fotografija), labudovi i patke lastarke (Anas acuta, druga fotografija) su česte vrste močvarica prisutne na vodenim površinama tijekom zimskih mjeseci. Sve vrste močvarica skupljaju se u velika jata, koje mogu uključivati više vrsta.

Labud (Cygnus olor) je jedna od najprepoznatiljivijih ptica u Hrvatskoj. Gnijezde se po cijeloj Hrvatskoj, za zimovanja ih se može vidjeti na svim vodenim površinama, a ponekad se skupljaju u rahla jata sa po nekoliko desetaka (pa i stotina) jedinki. Često ih se može vidjeti i u društvu drugih ptica vodarica, kao u ovom slučaju s patkama kreketaljkama.

Štekavac (Haliaeetus albicilla) je vrsta orla koja se hrani prvenstveno ribom te se stoga može vidjeti i bilježiti pokraj (obično većih) vodenih površina i močvara kontinentalne Hrvatske. Jeste li znali da štekavci kreću sa gniježđenjem već u veljači?