U najnovijoj objavi Europske komisije koja obavještava javnost o povredi EU zakonodavstva od strane pojedinih članica EU, našla se i Hrvatska. U slučaju Hrvatske EK ukazuje kako Hrvatska nije pravilno primijenila Direktivu o staništima prilikom odobravanja izmjena za pojedine projekte vjetroelektrana. Konkretno, izmjene takvih projekata su odobrene bez osiguranja da neće negativno utjecati na cjelovitost područja ekološke mreže, na što je više puta ukazivala i Udruga BIOM.

Direktiva o staništima zahtijeva da projekti koji bi mogli značajno utjecati na područja ekološke mreže Natura 2000, pojedinačno ili u kombinaciji sa drugim planovima ili projektima, mogu biti odobreni jedino ako se utvrdi da se njihovom provedbom neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnih područja. Ekološka mreža Natura 2000 podsjećamo, ključan je alat za očuvanje bioraznolikosti na području Europske unije.

Europski zeleni plan i Strategija za bioraznolikost do 2030. pokazuju da je za EU ključno zaustaviti gubitak bioraznolikosti njezinom zaštitom i obnovom. Komisija je Hrvatskoj u svibnju 2020. poslala pismo službene opomene i unatoč određenom napretku, hrvatske vlasti nisu u potpunosti riješile sve pritužbe i odbile su poduzeti bilo kakve mjere za rješavanje utvrđenih problema. S obzirom da je Komisija zaključila da država ne ispunjava svoje obveze u skladu sa zakonodavstvom EU-a,  odlučila je otići korak dalje u postupku zbog povrede prava EU i poslati obrazloženo mišljenje Hrvatskoj, odnosno službeni zahtjev za osiguravanje sukladnosti sa zakonodavstvom Unije. U njemu se objašnjava zašto Komisija smatra da Hrvatska krši pravo EU-a te traži od Hrvatske da u roku od dva mjeseca odgovori i poduzme potrebne mjere.

Što se zapravo dogodilo od proljeća 2020. u najvećoj mjeri nije poznato javnosti, jer niti RH niti EK ne komuniciraju javno procese dok se oni ne dovrše. No, poznato je, i to temeljem informacija na web stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, da su neki od projekata iz  postupka zbog povrede prava EU odlučili poštovati procedure (npr. Vrataruša II), dok za neke nije vidljivo da su napravljeni ikakvi pozitivni pomaci (npr. Krš Pađene i Senj).

Tako je za namjeravanu izmjenu vjetroelektrane Vrataruša II u siječnju 2022. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo rješenje da je potrebno provesti i postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo, Visoki upravni sud je 2020. u sudskom sporu između Udruge Biom i Ministarstva poništio rješenje tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike za izmjenu vjetroelektrane Vrataruša II kojim je bilo propisano da nije potrebno provesti nijedan od ta dva postupka.

Što se tiče vjetroelektrane Krš Pađene poznato je da je 28. 5. 2020., odnosno samo 1 dan prije uhićenja Josipe Rimac, tvrtka C.E.M.P. d.o.o. podnijela zahtjev za proširenje vjetroelektrane Krš Pađene. U ovom slučaju, Ministarstvo je već u kolovozu 2020. donijelo rješenje da se za proširenje vjetroelektrane Krš Pađene ne može isključiti mogućnost značajnijih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te je obvezna izrada Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

S druge strane, u slučaju vjetroelektrane Senj Visoki upravni sud je 2020. odbacio žalbu udruga Biom, Sunce i Zelena akcija protiv projekta vjetroelektrane Senj. Ministarstvo je za 2. izmjenu vjetroelektrane Senj, nakon što je kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation preuzela lokaciju i projekt, odlučilo da nije potrebno provesti niti jedan postupak ocjene utjecaja na okoliš, iako se radi o projektu koji je po snazi veći čak i od kontroverzne vjetroelektrane Krš Pađene. Štoviše, ministarstvo je tu odluku donijelo u tajnosti. Niti mišljenje ministarstva, niti kasnija lokacijska dozvola nisu javno objavljene, već su udruge pukim slučajem, kroz medijske napise, saznale da je projekt krenuo u izgradnju.

Ovime želimo upozoriti da ukoliko Hrvatska ne primjeni pravilno  Direktivu o staništima vezano za odobravanje projekata vjetroelektrana koje utječu na područja ekološke mreže Natura 2000, Komisija može odlučiti uputiti slučaj Sudu Europske unije.

Cjelovita objava Europske komisije može se pogledati na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/inf_23_142