Hranjenje ptica

Prije početka sezone hranjenja bitno je uzeti u obzir period hranjenja, vrstu hrane koju ostavljamo, lokaciju hranilice i odgovornost povremenog čišćenja hranilice.

Zašto hranimo ptice?

Pravilnim hranjenjem ptica tijekom zime u urbaniziranim područjima nastojimo nadomjestiti oskudne prirodne izvore hrane kada im je najpotrebnija.

Gubitak staništa uzrokovan urbanizacijom utječe i na dostupnost hrane, koja je najoskudnija zimi. U gradskim staništima pogotovo često izostaju izvori hrane na koje se ptice oslanjaju zimi (npr. grmlje i stabla s plodovima), a koje češće pronalaze izvan gradova. Zimskim hranjenjem ptica namjeravamo nadomjestiti prirodne izvore hrane kad im je najpotrebnija, ondje gdje su prirodni izvori oskudni. To omogućava urbanim stanaricama i zimovalicama da sačuvaju energiju u potrazi za hranom. Pravilna im prehrana može poboljšati opće stanje kako bi bile spremne za sezonu gniježđenja.

Kada se odlučimo za hranjenje ptica važno je činiti to na odgovarajuć način, kako ne bismo nehotice nanosili štetu divljim pticama i staništu koje nastanjuju. Također, postoje i mnogi drugi, dugoročniji načini za obogaćivanje urbanih staništa za ptice i druge životinje o kojima možete pročitati niže.

Kada hraniti ptice?

Ptice hranimo prvenstveno zimi, od prvih mrazova u kasnom listopadu pa do zatopljenja u kasnoj veljači.

Tijekom najoštrije zime (kada se temperature kreću ispod nule, kada tlo smrzne i kada padne snijeg) poželjno je paziti da je hrana reodvno dostupna, ako smo na nju navikli lokalne ptice. Pri početku i pri kraju sezone hranjenja bolje je ostavljati manju količinu hrane.

Zašto ne bismo hranili ptice tijekom cijele godine?

Jednom kada započne sezona gniježđenja mnoge će se vrste preusmjeriti na hranjenje sitnim beskralješnjacima, koji predstavljaju najvažniji izvor proteina rastućim ptićima. Vrste koje se pak čitave godine hrane sjemenkama se također prestaju okupljati u hranidbenim jatima i mnoge zauzimaju pojedinačne teritorije s lokalnim izvorima hrane.

Dodatno, intenzivno cjelogodišnje hranjenje npr. sivih vrana ili golubova zadržava veći broj jedinki na istom području, a na kojem možda niti nema dovoljno mjesta, tj. slobodnih teritorija gdje bi se nastanili trajno i uspješno odgajali ptiće. Intenzivno i rašireno cjelogodišnje hranjenje na taj način povećava lokalnu gustoću populacije pojedinih vrsta, pri čemu može doći do intenziviranja izazova s tim vrstama (npr. veće koncentracije izmeta, buke, i sl.).

Osim “stambenih” problema, takvo hranjenje ih također čini ovisnima o jednom, često jednoličnom, a ponekad i nezdravom, izvoru hrane.

Jelovnik za ptice

Kada biramo hranu za ptice, prije svega izbjegavamo kruh, soljenu i prerađenu hranu. Ptice ne jedu navedenu štetnu hranu zato što je dobra za njih, već zato što im je dostupna.

Što vole koje ptice?

Ptice se razlikuju temperamentom i načinom ishrane, tako da određene vrste možemo očekivati češće i u većem broju. Sjenice i zebovke prednjače u posjetama na zimskim hranilicama, a nerijetko se na njima nađu i veliki djetlić, brgljez, vrapci, kos i crvendać. Preporučljivo je kombinirati nekoliko vrsta hrane odjednom: sjemenke za zebovke, vrapce i sjenice, lojne kugle za sjenice, voće za drozdove i crvendaće, ličinke i loj za palčića, kosa i crvendaća, orašaste plodove za djetlovke.

Postavljanje i održavanje hranilice

Kakvu god vrstu hranilice odaberemo koristiti, najvažnije je da se o njoj pravilno i redovno brinemo: čistimo redovito, a po potrebi osiguravamo i relociramo od opasnosti.

Hranilica postoji mnogo vrsta i oblika, a prije kupovine najbolje je procijeniti gdje želimo postaviti hranilicu i kakvu hranu želimo ostavljati. Kao hranilica može poslužiti: drvena kućica bez zidova, reciklirana plastična boca, čvrsta košarica za lojne kugle, jednostavna drvena daska, itd.

Pozor: nakon kupnje lojnih kugli u mrežicama, potrebno ih je izvaditi iz ambalaže i ostaviti pticama bez mrežice.

Zabilježeni su slučajevi zaplitanja nogu ptica u mrežicu. Također, hranilice u obliku platforme dobro je pričvrstiti uz stabilnu površinu te ju ne postavljati na način da visi ili da se ljulja.

Što se tiče pozicioniranja hranilice ili biranja pogodnog mjesta za ostavljanje hrane, važno je paziti na staklene površine, dostupnost vegetacije i sigurnost od potencijalnih predatora (prvenstveno ljubimaca). Pogodno je mjesto pregledno, ali i blizu vegetacije gdje bi se ptice mogle skriti. Ne nalazi se na prometnom putu ili u dohvatu lutajućim mačkama. Što se stakla tiče, važno je da ne odražava vegetaciju kako se ptice ne bi zabunom zaletile u njega. Isto je tako u blizini doma kako bismo si olakšali dopunjavanje hrane i čišćenje. Daljnje pojedinosti ovise o tipu hranilice. Viseće hranilice mogu se puno lakše postaviti na stablo od jednostavnog vodoravnog postolja.

Kada je hranilica postavljena i u funkciji, važno ju je redovito čistiti kako bi se spriječilo širenje ptičjih bolesti. Barem jednom tjedno potrebno ju je oprati, dezinficirati i osušiti da se može koristiti dalje.

Kako dugoročno pomoći pticama?

Istraživanja su dosad opisala i pozitivne i negativne posljedice hranjenja ptica. Neodgovorno hranjenje ptica može dovesti do širenja ptičjih bolesti, povećanja smrtnost zbog napada ljubimaca ili štete po zdravlje ptica. Redovito hranjenje na istoj lokaciji stvara naviku kod ptica i dovodi do dva problema: potencijalne prenapučenosti vrste na uskom području i ovisnosti o jednom izvoru (potencijalno nezdrave) hrane.

Ključ zdravih ekosustava, pa tako i onih urbanih, je u ravnoteži i samoodrživosti. Stoga je važno primjenjivati i druge načine za obogaćivanje i unaprjeđivanje staništa za našu lokalnu bioraznolikost. Osim postavljanja hranilica, pticama možemo omogućiti i dugoročnije izvore hrane sađenjem biljaka autohtonih za lokalno područje koje će privlačiti kukce ili stvarati hranjive plodove tijekom proljeća i ljeta. Također je važno, pogotovo ljeti, osigurati izvor vode u obliku pojilice (o kojima imamo drugi članak).

---