Europska komisija nazvala spaljivanje stabala za energiju „održivim“ – 97% šuma u Europi moglo bi biti u opasnosti od uništenja
Paket “Fit for 55" napravio je dva koraka naprijed i 100 koraka unatrag s revidiranim prijedlogom Direktive o obnovljivoj energiji, ocjenjuje BirdLife.
- 20.07.2021.
Europska komisija objavila je 14. srpnja svoj zakonodavni paket „Fit for 55“ (“Spremni za 55“), košaru prijedloga politika kojima je cilj smanjenje emisija u Europskoj uniji za 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Međutim, ažurirana Direktiva o obnovljivoj energiji (RED) aktivno će ići protiv ovog cilja i stoga prijeti da će raditi i protiv svakog napretka koji ovaj paket postigne.
Učka
Od sve energije koju EU trenutno dobiva iz obnovljivih izvora, ugrubo 60% nastaje izgaranjem biomase ili iz goriva dobivenih iz biomase – a od toga 18% energije izgaranjem šumskog drveća – a preostalih oko 40% iz stvarno obnovljive, klimatski prihvatljive energije, poput vjetra i sunčeve energije.
Prijedlog nove direktive potaknut će daljnje povećanje izgaranja drveća jer će ga i dalje smatrati klimatski prihvatljivim, održivim izvorom energije. No, izgaranje drva ispušta još više ugljičnog dioksida od izgaranja fosilnih goriva, bez obzira na to otkud ga se dobiva.
Prijedlog Europske komisije za revidirani RED:
• Pogrešno nastavlja brojati paljenje drveća za energiju kao nultu razinu emisije ugljika u energetskom sektoru
• Ništa ne poduzima kako bi se zaustavilo spaljivanje bioenergetskih sirovina, kao što je šumska biomasa, što ima više štete nego koristi za klimu
• Uvodi zabranjena područja za crpljenje, kao što su primarne šume. Problem je što takve šume predstavljaju samo 3% šuma Europske unije, a preostalih 97% i dalje je otvoreno za eksploataciju
• Uključuje mlaki rječnik prema kojem države članice neće odobriti potporu za sagorijevanje visokokvalitetnog drva, kao što su “furnirski trupci” za energiju, što ima slabi učinak jer industrija uglavnom sagorijeva drvo male financijske vrijednosti, ali visoke biološke raznolikosti i vrijednosti ugljika
• Ništa ne poduzima kako bi se smanjilo količinu drva kojeg se spaljuje ili zagađenje zraka kojeg izaziva
• Ne uključuje dodatna ograničenja na uporabu hrane i krmiva za biogoriva i bioplin. Takva su biogoriva povezana s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom u Europi i sječom šuma u inozemstvu
U veljači je više od 500 znanstvenika pisalo Europskoj uniji upozoravajući da su „brojne studije pokazale da će izgaranje drva povećati zagrijavanje desetljećima ili čak stoljećima. Ovo je točno čak i kada drvo zamjenjuje ugljen, naftu ili prirodni plin“.
Istodobno, potražnja za šumskom biomasom povećava pritisak sječe šuma u EU koje su već jako posječene. Države EU procjenju da šumarske aktivnosti ugrožavaju 79% vrijednih šumskih staništa. Uz to, količina ugljika koje šume apsorbiraju smanjuju se i smanjit će se za trećinu do 2030.
Potpredsjednik Europske komisije Timmermans je obećao da će osigurati da bioenergija “ne donosi više štete nego koristi”. No, nakon žestokog pritiska lobija intenzivnog šumarstva iz Finske i Švedske, dvije najšumovitije zemlje EU, Komisija je popustila.
Ariel Brunner, Viši savjetnik za politiku u BirdLife Europe:
„Nikad nismo znali više o tome kako se boriti protiv klimatske krize nego što znamo sada. Čak je i prosječni građanin zasigurno svjestan da sječa i paljenje šuma za energiju ili izgaranje goriva u našim automobilima nije samo loše za okoliš, već uništava jednu od glavnih stvari o kojima ovisi opstanak čovječanstva. Ako se odobri, Direktiva o obnovljivoj energiji potkopat će ostatak paketa Fit for 55 i pridonijeti uništavanju šuma i divljine koja o njima ovise. Nadamo se da će Vijeće EU i Europski parlament poslušati znanost i zdrav razum kako bi osigurali da EU ciljeve obnovljive energije ispuni kroz legitimno zelene, čiste i obnovljive izvore“.
Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode u Biomu:
“Iracionalno je električnu energiju dobivenu spaljivanjem biomase izjednačavati s onom dobijenom iz energije vjetra ili sunca jer se potiče daljnje uništavanje prirode (prvenstveno šuma) i stvaraju se ogromne površine pod intenzivnom proizvodnjom koje postaju, u smislu bioraznolikosti, pustinje. Dodatno, ovo nije samo borba za prirodna staništa već i za smanjivanje ugljičnog otiska (zbog spaljivanja) i smanjivanja površina na kojima se proizvodi hrana. EU je veliki uvoznik hrane, a taj uvoz je bitan čimbenik uništavanja prirode izvan EU”.
