Opet isprike, ovaj put zbog malog kašnjenja našeg tjednog dnevnika, koji će u ovom tjednu iznimno izaći kao dvotjednik 🙂 Naša terenska sezona je na samom vrhuncu pa s našim vranama baš i nismo u kontaktu, no izgleda da smo razriješili zagonetku vezanu uz njihovo ne/gniježđenje. Sada je prilično izvjesno da se one u ovoj sezoni neće gnijezditi, a iako za to može postojati više razloga, navodimo samo onaj najizgledniji. Mnoge ptice, posebno one krupnije, spolnu zrelost ne dosežu u istoj ili idućoj godini, već njihov mladenački život može trajati i po nekoliko godina. Sive vrane spolnu zrelost dosežu u drugoj godini starosti, no s prvim gniježđenjem najčešće započinju tek u trećoj, a nekad i još kasnije. Stoga možemo pretpostaviti kako se naš par ove godine samo igra mame i tate, odnosno vježbaju za sljedeću sezonu. Zanimljiv podatak jer broj vrana na nekom području ujedno i ne označava broj gnijezdećih parova. Praćenje stanja – monitoring sivih vrana najbolje je stoga raditi u proljeće, iako u slučajevima poput našeg ni sagrađeno gnijezdo ne označava kako je riječ o aktivnom paru.
Cilj je praćenja stanja – monitoringa dati uvid u brojnosti i stanje populacije određene vrste. Rezultati metodološki dobro definiranog monitoringa omogućuju i dobivanje dobrih procjena o broju i stanju određene populacije.
Sive vrane se počinju gnijezditi krajem ožujka, a cijela sezona gniježđenja može trajati do sredine lipnja pa je to period u kojem treba provoditi monitoring. Metodologija prebrojavanja gnijezdećih parova sivih vrana sastoji se od traženja aktivnih gnijezda. Pretraživanje je najbolje raditi u drugoj polovici ožujka i početkom travnja, kada vrane intenzivno započinju s gniježđenjem, a bjelogorično drveće još uvijek ne skriva gnijezda u krošnjama. U potragu je najbolje ići u prijepodnevnim satima i malo nakon podneva kada vrane najaktivnije rade na gnijezdu, a kasnije tijekom travnja kada počinju sjediti na jajima je tijekom čitavog dana moguće brzo utvrditi je li gnijezdo aktivno. Prilikom pronalaska gnijezda bilježe se koordinate, vrsta drveta na kojem je gnijezdo i ostali podaci. Neaktivna gnijezda se ne broje, ali ako se primijeti da je druga vrsta zauzela gnijezdo (npr. vjetruša) taj se podatak također zabilježi.
U suradnji s našim volonterima i podržavateljima ove smo godine u odabranim kvadrantima na području Grada Zagreba odradili praćenje stanja – monitoring gnijezdećih parova sive vrane. Nadamo se da će se u idućim godinama širiti i na druge urbane sredine u Hrvatskoj, a vas pozivamo da nam se priključite i date nam svoje sugestije.

Foto: Vanja Suzić