Iz volonterskog pera Joanne Witowske

Tijekom posljednjih šest mjeseci u Biomu, dobila sam priliku isprobati, iskusiti i pomoći puno više nego što sam se ikad usudila nadati. 

  • 21.01.2021.

Bok! Ja sam dugoročna volonterka Europskih snaga solidarnosti (ESS) i sudjelujem na projektu „Fly away with me“. Prošlo ljeto bilo mi je vrlo zauzeto.  Svidjelo mi se sve: koordiniranje kampa, tereni oko Zagreba i u Nacionalnom parku Plitvička jezera, čak i uredski poslovi poput pisanja članaka i pomaganja s novim volonterskim projektom. Međutim, danas ću vam ispričati o svojem iskustvu s fotozamkama.

Fotozamke su veoma koristan alat za promatranje životinja bez utjecanja na njihovo ponašanje. Nakon instalacije počinju bilježiti seriju slika ili snimaju video kad god detektiraju kretanje. Nemaju flash, već samo infracrvenu tehnologiju zbog čega se životinje ne prepadnu kad se uključe. Zvuk se ne snima. Fotozamke se koriste za nekoliko projekata i u nekoliko svrha. Bilo kad prate otiske naših reintroduciranih risova ili kad paze ne bi li se grabežljivi štakori našli u gnijezdima gregula ili kaukala, pomažu u čuvanju sigurnosti i dobrobiti hrvatske faune, a time i boljoj zaštiti istih. Okušala sam se u dva projekta koja koriste fotozamke.

LIFE Artina projekt je koji se fokusira na tri vrste morskih ptica: gregulu (Puffinus yelkouan), kaukala (Calonectris diomedea) i sredozemnog galeba (Larus audouinii). Glavni su ciljevi projekta pronalazak područja na moru koja su presudna za te vrste, procjena glavnih prijetnji i eliminacija opasnosti, tj. invazivnih štakora. Štakori mogu biti vrlo štetni za populacije ptica na otocima jer lako nađu gnijezda iz kojih jedu jaja, a ponekad i same ptiće. Kako bismo odredili jesu li štakori problem na određenim otocima, kao i za praćenje razvoja ptića i proučavanje njihova ponašanja, postavljamo fotozamke koje snimaju tajni život gregula, kaukala i galebova. Budući da imam nešto iskustva s etologijom (proučavanjem životinjskog ponašanja) zahvaljujući svojem diplomskom radu, mogu pomoći u analizi ptičjeg ponašanja zabilježenog na snimkama. Dosad nisam vidjela nijednog štakora, već samo prekrasne gregule kako spavaju, čiste gnijezda i brinu se o ptićima.

Drugi projekt na kojem pomažem usredotočen je na mapiranje stranih invazivnih vrsta u Hrvatskoj, tj. na mapiranje kopnenih sisavaca poput rakuna (Procyon lotor), rakunopsa (Nyctereutes procyonoides) te indijskog mungosa (Herpestes auropunctatus). Postavljamo fotozamke na različita mjesta kako bismo ih mapirali. Na mjesta na kojima su prijavljeni nalazi probno postavljamo fotozamke da provjerimo koliko će dobro metoda funkcionirati. Nakon nekoliko tjedana pokupimo fotozamke i detaljno pregledamo slike. Diplomirala sam na području divljih i domaćih životinja i zato mogu pomoći u identificiranju vrsta na slikama. Stručnjaci ih kasnije pregledaju i onda mogu naučiti još više o raspoznavanju različitih vrsta i njihovim značajkama.

Postavljanje fotozamki možda zvuči jednostavno, no zahtijeva razmatranje mnogo detalja. Prije svega, čak i kad imamo informaciju o mjestu gdje je potencijalno viđena invazivna vrsta, trebamo odabrati dobru lokaciju za fotozamku. Očito se ne može nalaziti na putevima koje ljudi koriste tako da se moramo zaputiti dublje u šumu. Trebamo pronaći i životinjske tragove da potvrdimo kako se životinje kreću odabranim područjem. Sljedeći je korak odabir drva na kojem postavljamo fotozamku. Trebamo obratiti pozornost na položaj sunca tijekom dana kako bi kamera dobro uhvatila svjetlost, ali i tako da nije zaslijepljena direktnim sunčevim zrakama. Područje ispred kamere treba se raskrčiti od grana ili biljaka na koje bi se kamera fokusirala tijekom noći ili koje bi pak ograničavale pogled. Kad je fotozamka postavljena, vrlo je važno zabilježiti gdje se nalazi kako bismo ju znali pronaći kad se vratimo po nju. Povratak po fotozamke uvijek je zabavan, pogotovo kad trebamo deložirati sve pauke koji su se u nju ilegalno uselili.

Ukoliko ste imali pitanja u vezi rada s fotozamkama, nadam se da vam je ovaj kratki članak odgovorio barem na neka od njih. Čujemo se!

Projekt je sufinanciran sredstvima Europskih snaga solidarnosti Europske unije.