Park prirode Vransko jezero nastavlja obnovu vlažnih staništa u sklopu projekta „Restoring Wetlands: A Pathway to Biodiversity and Ecosystem Resilience“. Ovaj put na redu je bila lokva Benča, posljednja velika prirodna lokva unutar granica Parka, u kojoj živi i rijedak slatkovodni pužić.
Volontersku akciju su u dva susreta odradili učenici i nastavnici srednjih škola iz Biograda na Moru i Gračaca, volonteri Europskih snaga solidarnosti (ESS), djelatnici Javne ustanove Park prirode Vransko jezero te stručnjaci Udruge Biom.

Pojilište koje je zaraslo
Benča leži na jugoistočnom dijelu Parka prirode Vransko jezero i dugo je bila dio života okolnih sela. Dok je ekstenzivno stočarstvo bilo uobičajeno, životinje su se ondje pojile, a ispaša je održavala okolinu otvorenom i sprječavala da zaraste. Redovita ispaša i prisutnost životinja održavale su okolni prostor otvorenim i sprječavale pretjerano širenje vegetacije. Iako se nalazi u blizini Vranskog jezera, lokva je od njega odvojena vlastitim vodnim sustavom. Upravo je ta posebnost važna za njezinu ekološku vrijednost jer je štiti od izravnog utjecaja sezonskih promjena saliniteta povezanih s prodorom morske vode kroz kanal Prosiku, koji povezuje jezero s morem.
S postupnim napuštanjem tradicionalnog stočarstva i sve većom dostupnošću vode iz javne vodoopskrbne mreže, lokva se sve manje koristila. Prestankom redovitog održavanja okolni su putevi zarasli, a sama lokva počela se postupno zatvarati gustom vegetacijom.
Lokva Benča pripada skupini mediteranskih povremenih lokvi, osjetljivih vodenih staništa čiji vodni režim ovisi o oborinama, klimi i podzemnim vodama. Takva su staništa posebno osjetljiva na dugotrajna sušna razdoblja, ali i na promjene načina korištenja prostora. Posebnu vrijednost lokvi Benča daje njezin životinjski svijet. Ondje je zabilježena vrsta slatkovodnog pužića Anisus vorticulus, rijetka i ugrožena vrsta u Hrvatskoj. Osim na Benči, poznata je još samo s rijeke Krke i iz starih rukavaca rijeke Mure. Riječ je o vrlo malom pužu koji nastanjuje čiste stajaće ili sporo tekuće vode bogate vodenim biljem. Upravo mu takvi uvjeti omogućuju pronalazak hrane i skloništa. Kao vrsta osjetljiva na promjene kvalitete vode i saliniteta, ovisi o očuvanju povoljnih uvjeta u lokvi. O važnosti ovog lokaliteta govori i činjenica da je očuvanje pogodnih stanišnih uvjeta za Anisus vorticulus prepoznato kao jedan od ciljeva očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 Vransko jezero.

Što se radilo
Kako bi se očuvali povoljni uvjeti za život vrsta koje ovise o ovom staništu, na lokvi Benča potrebno je redovito provoditi ciljane aktivnosti održavanja. Tijekom dviju volonterskih akcija sudionici su uklanjali dio zarasle vegetacije, ponajprije drvenaste biljke poput konopljike i drače te trsku koja se širi na otvorene dijelove lokve. Uklanjali su i nakupljenu biomasu te veće kamenje koje otežava redovito održavanje prostora košnjom.

Ovim se radovima nastoji usporiti zarastanje lokve, očuvati otvorene vodene površine i omogućiti dugoročno održavanje staništa. Aktivnosti će se nastaviti i nakon završetka volonterske akcije.
U akciji su sudjelovali učenici i nastavnici srednjih škola iz Biograda na Moru i Gračaca, koji su svojim angažmanom pridonijeli očuvanju prirodnih vrijednosti kraja u kojem žive. Pridružili su im se i volonteri Europskih snaga solidarnosti, međunarodnog programa koji mladima omogućuje sudjelovanje u projektima od društvene i okolišne važnosti. Kroz praktičan rad na terenu volonteri upoznaju prirodnu baštinu Parka i aktivno sudjeluju u njezinu očuvanju.
Volonterske akcije važan su dio projekta „Restoring Wetlands“ jer, osim konkretnih radova na obnovi staništa, omogućuju prijenos znanja, uključivanje lokalne zajednice i razvoj dugoročnog odnosa prema prirodnoj baštini.






Hvala svim učenicima, nastavnicima, volonterima i djelatnicima Parka koji su svojim trudom pomogli očuvati lokvu Benča i njezine stanovnike!



