Sredinom rujna Dinara je okupila dvadeset studenata i mladih zaljubljenika u prirodu koji su devet dana učili, volontirali i upoznavali život podno planine. Kroz praktičan rad na obnovi travnjaka, predavanja, terenske šetnje i razgovore s lokalnim stočarima, iz prve su ruke učili o povezanosti ljudi i prirode te izazovima očuvanja bioraznolikosti. Pritom nisu ostali samo na teoriji već su zajedničkim snagama očistili 20 hektara travnjaka od šmrike i drugog drvenastog raslinja, vraćajući prostor vrstama koje ovise o otvorenim staništima, ali i blagu koja će te površine ponovno moći koristiti za ispašu.
Od 12. do 20. rujna 2026. Ježević, podno najviše hrvatske planine, bio je baza edukativno-volonterskog kampa za obnovu travnjaka koji je organizirala Udruga Biom u sklopu projekata Mosaic of LIFE i Heart of the dinaric karst. Dvadeset studenata stiglo je s različitim predznanjem i iskustvima, ali sa zajedničkim interesom za očuvanje prirode. Tijekom devet dana imali su priliku upoznati dinarski krajolik, razumjeti procese koji ga mijenjaju i naučiti zašto je za njegovu budućnost važna suradnja stručnjaka, volontera i lokalne zajednice. S Dinare su otišli s novim znanjima, prijateljstvima i iskustvom zajedničkog rada čiji se rezultati mogu vidjeti i na terenu.
Što su studenti naučili?
Kamp nije bio posvećen samo praktičnom radu na travnjacima. Svakodnevni terenski zadaci nadopunjeni su edukativnim sadržajima koji su studentima omogućili da bolje razumiju ekološku vrijednost mozaičnih staništa, metode njihove obnove i izazove dugoročnog očuvanja prirode. Kroz predavanja, radionice, terenski rad i razgovore s lokalnom zajednicom upoznali su različite aspekte zaštite prirode, od znanstvenih istraživanja i zakonodavstva do zagovaranja, tradicionalnog ekološkog znanja i suradnje s ljudima koji žive na ovom području.
Ivan Budinski i Zdravko Budimir iz Bioma predstavili su karakteristike i važnost mozaičnih staništa te izazove njihova očuvanja, kao i aktivnosti projekta Mosaic of LIFE. Luka Škunca približio je studentima primjenu geografskih informacijskih sustava (GIS) u istraživanju travnjaka, šuma i prostorne mozaičnosti, pokazujući kako suvremeni alati pomažu u razumijevanju i praćenju promjena u krajoliku. Dio edukacije bio je posvećen i zakonodavnom okviru zaštite prirode. Patricija Gambiroža iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je Uredbu o obnovi prirode i proces izrade nacrta Plana obnove prirode u Hrvatskoj. Na to se nadovezala interaktivna radionica Lore Rajić iz Bioma, tijekom koje su studenti upoznali alate i pristupe zagovaranju te promišljali o načinima na koje se znanstvene spoznaje i potrebe zaštite prirode mogu pretvoriti u konkretne promjene.
Važan dio učenja odvijao se i izvan učionice. U interpretativnoj terenskoj šetnji s Biomovim stručnjacima studenti su pobliže upoznali krški krajolik i njegovu bioraznolikost te na konkretnim primjerima učili prepoznavati mozaičnost staništa. Tako su teorijska znanja povezali s onime što su svakodnevno susretali na terenu i bolje razumjeli zašto je očuvanje različitih tipova staništa važno za brojne biljne i životinjske vrste.
Posebno mjesto u programu zauzeo je odnos tradicionalnog stočarstva i očuvanja prirode. Ivana Selanec i Sara Stermšek posvetile su jedan dan stočarstvu na Dinari, njegovoj ulozi u održavanju bioraznolikosti i važnosti tradicionalnog ekološkog znanja. Studenti su se upoznali i s tradicionalnom upotrebom biljaka u ruralnoj okolici Vrlike, ali i s važnosti razumijevanja društvenog i kulturnog konteksta u kojem se provode aktivnosti zaštite prirode. Dio pripreme bio je posvećen etici razgovora s lokalnim stanovništvom, što im je poslužilo kao uvod u poslijepodnevne posjete stočarima. Podijeljeni u dvije skupine, razgovarali su s lokalnim stočarima o svakodnevnom radu, iskustvima i izazovima stočarstva. Ti su susreti pružili priliku da zaštitu prirode sagledaju i iz perspektive ljudi čiji su život i rad neposredno povezani s dinarskim krajolikom.
U kampu su sudjelovali i projektni partneri, koji su studentima predstavili svoja iskustva i primjere iz prakse. Profesor Hrvoje Kutnjak i Iva Hrelja s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorili su o gospodarenju krškim pašnjacima i jednom od ključnih pitanja obnove prirode: kako osigurati da se njezini učinci očuvaju i nakon završetka restauracijskih zahvata. Ivana Lokas i Niko Labor predstavili su rad Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, dok su Inga Kukolj i Maja Kutlača iz Ekološke udruge ”Krka” Knin približile primjere dobre prakse i pokazale kako lokalne inicijative mogu prerasti u konkretne promjene u zajednici.
Uz stručna znanja, studenti su imali priliku razvijati i vještine važne za budući rad. Uoči završetka kampa Iva Šoštarić iz Bioma održala je radionicu o profesionalnom razvoju u području zaštite prirode, tijekom koje su studenti razgovarali o potrebnim stručnim vještinama, predstavljanju vlastitog iskustva i prvim prijavama za posao. Time je kamp, uz praktično iskustvo i nova znanja o očuvanju prirode, sudionicima ponudio i korisne smjernice za njihove buduće profesionalne korake.
Dinara kao učionica
Kamp je pokazao da volontiranje može biti mnogo više od jednokratne pomoći na terenu. Studenti su upoznali cijeli proces obnove travnjaka, od prepoznavanja problema i praktičnog rada do razumijevanja potreba vrsta koje ovise o otvorenim staništima i ljudi koji o tim površinama generacijama skrbe. Kroz predavanja, terenski rad i razgovore s lokalnim stočarima povezali su znanstvena znanja sa stvarnim izazovima očuvanja prirode te naučili da obnova ne završava uklanjanjem zaraslog raslinja. Da bi rezultati bili dugoročni, potrebno je osigurati i nastavak upravljanja travnjacima, u čemu važnu ulogu ima upravo ekstenzivno stočarstvo.
Hvala svim volonterima, predavačima i lokalnim stočarima koji su svojim znanjem, vremenom i gostoprimstvom obogatili ovaj kamp. Iza sudionika ostaje 20 hektara obnovljenih travnjaka, ali i nešto što se ne može izmjeriti hektarima: nova znanja, iskustva i razumijevanje zašto je očuvanje ovog krajolika važno. Svaki obnovljeni travnjak prilika je za opstanak vrsta koje ga nastanjuju, ali i za očuvanje načina života koji je Dinari dao njezin prepoznatljiv izgled.
