Kako klimatske promjene mijenjaju uvjete u Europi, sve veću pozornost stručnjaka privlače bolesti koje prenose komarci. Među njima se posebno ističe “bolest Zapadnog Nila”, virusna bolest koja može zahvatiti ptice, konje i ljude, a posljednjih godina bilježi sve šire rasprostranjenje diljem kontinenta.
Upravo je ova tema bila u središtu radionice projekta AVIATOR održane u ožujku 2026. godine u austrijskom Mödlingu, na kojoj je sudjelovao i predstavnik Udruge Biom, Antonio Čanadi. Tijekom radionice stručnjaci iz veterinarskog, znanstvenog i konzervacijskog sektora razmjenjivali su iskustva o praćenju i suzbijanju zaraznih bolesti kod divljih ptica, s posebnim naglaskom na bolest Zapadnog Nila.
Što je bolest Zapadnog Nila?
Virus Zapadnog Nila prirodno kruži između ptica i komaraca. Ptice predstavljaju glavni rezervoar virusa, dok ga komarci prenose s jedne životinje na drugu. Ljudi i konji mogu se zaraziti ubodom zaraženog komarca, no ne sudjeluju u daljnjem širenju bolesti.
Kod većine ljudi infekcija prolazi bez simptoma ili uz blage tegobe, no u manjem broju slučajeva može uzrokovati ozbiljne neurološke komplikacije. Kod ptica posljedice također mogu biti značajne, osobito kod pojedinih osjetljivih vrsta.
Kako vremenske prilike utječu na širenje bolesti?
Stručnjaci austrijskog instituta za zdravlje životinja i sigurnost hrane AGES predstavili su rezultate praćenja bolesti Zapadnog Nila i ptičje gripe u Austriji. Posebno je zanimljiv podatak da je virus Zapadnog Nila tijekom 2024. godine potvrđen kod velikog broja uginulih ptica, dok je već 2025. broj zabilježenih slučajeva bio znatno manji.
Iako točan uzrok nije potvrđen, stručnjaci smatraju da su ključnu ulogu imale vremenske prilike. Količina oborina i više temperature tijekom 2024. godine stvorile su povoljne uvjete za razvoj komaraca koji prenose virus, dok su uvjeti tijekom 2025. bili manje pogodni za njihovo razmnožavanje.
Ovakvi primjeri pokazuju koliko su bolesti povezane s okolišem te zašto klimatske promjene mogu imati izravan utjecaj na zdravlje divljih životinja i ljudi.
Važnost praćenja bolesti u prirodi
Sudionici radionice upoznali su niz inovativnih metoda koje se koriste za praćenje virusa u populacijama divljih životinja.
Jedan od zanimljivijih primjera dolazi s Bodenskog jezera, gdje austrijske, njemačke i švicarske institucije zajednički provode prekogranični nadzor bolesti kod divljih ptica. U sklopu projekta koriste se posebne otvorene klopke za patke koje omogućuju prikupljanje uzoraka izmeta bez uznemiravanja životinja. Uzorci se potom analiziraju kako bi se utvrdila prisutnost različitih uzročnika bolesti.
Praćenje se provodi i izravnim uzorkovanjem pojedinih vrsta ptica, uključujući labudove, kod kojih se uzimaju uzorci krvi te brisevi ždrijela i kloake radi otkrivanja mogućih infekcija.
Građani kao važan dio sustava nadzora
Još jedan primjer dobre prakse predstavljen je kroz austrijski projekt OH SURVector, u kojem se pomoću posebnih zamki prati prisutnost komaraca koji mogu prenositi virus Zapadnog Nila. Posebnu ulogu u projektu imaju građani-volonteri koji omogućuju postavljanje zamki na svojim privatnim posjedima, čime se prikupljaju vrijedni podaci s velikog broja lokacija.
Takav pristup pokazuje kako učinkovito praćenje bolesti nije moguće bez suradnje znanstvenika, veterinara, organizacija za zaštitu prirode i lokalne zajednice.
Suradnja prirodoslovaca i veterinara
Na radionici je predstavljen i primjer Slovenije, gdje se nadzor bolesti Zapadnog Nila provodi uz aktivno sudjelovanje ornitoloških organizacija koje pomažu u prikupljanju podataka o pticama.
Upravo je povezivanje stručnjaka iz područja zaštite prirode i veterinarske medicine jedan od glavnih ciljeva projekta AVIATOR. Ptice grabljivice nalaze se na vrhu hranidbenih lanaca te mogu služiti kao važni pokazatelji promjena u okolišu i pojave bolesti u prirodi.
Sudjelovanjem u projektu AVIATOR Udruga Biom doprinosi razvoju međunarodne suradnje i razmjeni znanja o bolestima koje mogu utjecati na populacije divljih ptica. U vremenu kada klimatske promjene i globalno širenje bolesti postaju sve izraženiji izazovi, sustavno praćenje zdravlja divljih životinja postaje važan alat za očuvanje bioraznolikosti i zaštitu zdravlja ljudi.
Ovaj projekt podržan je u okviru programa Interreg Dunavska regija, sufinanciranog sredstvima Europske unije.
