Početkom svibnja 2026. smo već treću godinu zaredom postavili informativne ploče koje građanima Zagreba pružaju informacije o tome kako reagirati u slučaju neželjenog bliskog susreta sa sivom vranom. Ploče su postavljene na području 4 naselja: na Jarunu, u Veslačkom naselju, na Knežiji te u centru na Trgu dr. Franje Tuđmana. Ideju smo originalno posudili iz Brisbanea, australskog grada koji nastanjuje čitav niz vrsta ptica sklonih zalijetanju na prolaznike u doba gniježđenja.
Najvažnija uloga naših ploča je, bez obzira na to kakav stav imamo prema vranama, proširiti korisne informacije o potencijalnim susretima sa sivim vranama u doba gniježđenja, bez širenja straha i panike.
Zašto se vrane zalijeću na prolaznike?
Sive vrane nisu zle niti proračunate, radi se prije svega o roditeljima koji koriste jedinu raspoloživu metodu zaštite svojih ptića. Prema ljudima se stoga postavljaju na isti način kao i prema svim drugim većim grabežljivcima koje susreću na staništima izvan gradova, a to je korištenjem strategije iritiranja i zastrašivanja. Naime, sive vrane znaju da su u odnosu na (mnogo veće i inteligentnije) građane prilično nemoćne te je jedino što im prilikom zaštite ptića preostaje biti dovoljno naporne i/ili zastrašujuće. Upravo je zato jedan od najboljih savjeta u slučaju zalijetanja gledati prema vranama, jer se ne usuđuju zalijetati ako vide da ih aktivno promatrate, upravo zbog toga što vas doživljavaju kao prijetnju.
Foto: Tomislav Mikić
Njihovi ptići poletarci tijekom svibnja i lipnja izlaze iz gnijezda. Tada su još prilično loši letači, nespretni su i tek uče snalaziti se u prostoru. Često stradavaju u prometu, napadaju ih i mačke i psi, i roditelji ih se stoga trude aktivno zaštititi. Bitno je također spomenuti da se druga vrlo česta gradska vrana, gačac, nikada ne zalijeće na prolaznike. Gačac je kolonijalna vrsta koju zatičemo u većim skupinama na različitim lokacijama u gradu, no ta su jata samo bučna – nikada se neće na vas zaletjeti!
Hitchcock nam nije pomogao
Sive vrane nam same po sebi ne mogu nauditi, čega su i svjesne. No ono što predstavlja ozbiljnu prijetnju je pad ili sudar s nečime u trku uslijed panike, odnosno bijega od vrane. Razumljivo je da se u slučaju napada javlja strah – vrane su krupne ptice i iznenadno zalijetanje bi svakoga preplašilo. Najveći problem nastaje kada se strah od vrana i panične reakcije potenciraju dramatičnim objavama u medijima ili komuniciranjem prisutnosti vrana kao nečeg čega se treba bojati. Vrane (uključujući i gavrane, koji također pripadaju porodici vrana) općenito u našoj kulturi već dugo prati vrlo specifična reputacija. Crne su, grakću, hrane se strvinama, pamte lica i inteligentne su. Ove su im karakteristike priuštile posebno mjesto u basnama i mitovima, pa čak i poeziji, kao vragolastim i zastrašujućim likovima koji navještaju nešto zlokobno. Povrh svega toga, jata vrana koje napadaju ljude zauvijek je u kolektivnu svijest urezalo horor djelo Alfreda Hitchcocka “Ptice”.
Stoga naročito ne iznenađuje da se tijekom svibnja i lipnja pojavljuju brojni senzacionalistički naslovi koji povlače upravo ove paralele. Problem je što ovakav način komuniciranja istovremeno doprinosi širenju panike i pogoršava čitavu situaciju. Kada bi sve vrane u Zagrebu napadale prolaznike, zaista bismo imali situaciju kao iz filma “Ptice”. No srećom, radi se o manjem broju ptica koje se ovako ponašaju u periodu izlijetanja ptića iz gnijezda. Naš je cilj je problem adresirati, ne ignorirati ga, ali niti ga nepotrebno dramatizirati.
Foto: hedera.baltica
Vrane su vaši prijatelji?
Ove su se godine naše ploče pojavile u gotovo svakom novinskom članku vezanom uz napade vrana. Članci trenutno redovno uključuju ispravne savjete o tome kako reagirati u slučaju zalijetanja vrane, što nam je neizmjerno drago, jer predstavlja važan korak naprijed u komunikaciji ovog specifičnog slučaja sukoba ljudi i urbane bioraznolikosti.
Građani su također mogli primijetiti da je dio ploča naslovljen “Pazite na vrane”, a dio “Ne bojte se vrana”. Razlike u naslovnoj poruci nisu slučajne, rezultat su upravo razgovora s građanima i uzimanja njihovog mišljenja u obzir. Nemaju svi građani iste polazne stavove prema vranama, neki će im u prolazu baciti malo neoljuštenog kikirikija, neki će ih zaobilaziti u širokom luku. Shvaćamo da građanima kojih je strah vrana jedna informativna ploča neće promijeniti mišljenje o vranama. No, može im prenijeti ispravne informacije o tome što učiniti pri susretu sa sivom vranom koja trenutno ima ptiće, a to je čak i važnije.
Posebno nas je nasmijao alternativni naslov naše ploče u autorstvu satiričara Siniše Marekovića, “Vrane su vaši prijatelji”. Malo je vjerojatno da će to biti naslov naše ploče iduće godine. Ipak, s obzirom na to da je dokazano da vrane uspješno pamte lica i da postoje brojna svjedočanstva građana o “sprijateljivanju” s lokalnim vranama, vjerujemo da vam vrane zaista mogu biti prijatelji.
Kako onda s tim vranama?
Udruga Biom već niz godina promiče strateške pristupe postizanja suživota s urbanom bioraznolikošću, pa tako i vranama, u gradovima. Razlozi povećane brojnosti sivih vrana u gradovima prvenstveno leže u neograničenoj dostupnosti hrane (prije svega otpada) i uređenju gradskih staništa na način da pogoduju vranama, a ne pogoduju brojnim drugim vrstama ptica i životinja. Vrane su zapravo pokazatelj načina na koji gospodarimo našim gradovima. Primjećujemo neke pozitivne pomake, no mnogo je toga još potrebno učiniti kako bismo živjeli u zdravijem, zelenijem i bioraznolikijem gradu. Vrane će u takvom gradu svakako ostati naši (manje brojni) susjedi. Ključ je stoga i dalje u širenju informacija – ako nam se dogodi da se na nas zaleti siva vrana, važno je ostati smiren, polako se udaljiti, podignuti ruke iznad glave i gledati prema vrani.
U slučaju da pak naiđete na ozlijeđenog ili zarobljenog ptića zbog kojeg se roditelji posebno učestalo zalijeću na prolaznike, možete kontaktirati Info centar Zoološkog vrta Grada Zagreba (e-mail: infocentar@dumovec.hr, tel.: 01/2008-354) čiji zaposlenici obilaze teren u ovakvim situacijama.
Kao što naše ploče kažu: ne bojte se vrana! Ne moramo se s njima sprijateljiti, ali ne trebamo im niti pristupati u strahu. One su uobičajen, vrlo inteligentan dio gradske prirode i važan dio urbanih ekosustava, dio su grada kao i mi. Obratite na njih pažnju, zaobiđite njihove ptiće i nastavite uživati u gradskoj prirodi.
Foto: Tomislav Mikić
