Usvajanjem nove Uredbe o ekološkoj mreži na sjednici Vlade RH 5. lipnja 2025., Hrvatska je proširila ekološku mrežu Natura 2000 i na morsko područje, te su ovom prilikom prvi put proglašena područja važna za očuvanje morskih ptica iz roda cjevonosnica – gregule (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea). Pritom, Hrvatski sabor ratificirao je 6. lipnja Sporazum o svjetskim morima koji omogućuje stvaranje morskih zaštićenih područja.
Morske ptice danas se smatraju najugroženijom grupom ptica – više od 30% njihovih vrsta ugroženo je na globalnoj razini prema kriterijima IUCN-a (International Union for Protection of Nature), te je gotovo pola njihovih populacija u opadanju. Razlozi za to su mnogi, od smanjenja kvalitete staništa za gniježđenje, utjecaja invazivnih vrsta sisavaca koji im jedu jaja i ptiće, do klimatskih promjena, smanjenja dostupnosti hrane i stradavanja u ribolovnim alatima. Stoga, jedan od ključnih mehanizama zaštite morskih ptica je prepoznavanje i proglašavanje zaštićenih područja važnih za njihovo hranjenje i kretanje.
“Istraživanjem kretanja morskih ptica udruga Biom bavi se od 2016. godine, a te smo aktivnosti pojačali zahvaljujući sudjelovanju u projektu LIFE Artina od 2018. godine. Korištenjem znanstvene metodologije koju je razvio BirdLife, analizom smo utvrdili područja važna za očuvanje ovih ugroženih vrsta ptica, te predložili proglašenje zaštite tih područja”, istaknuo je Dries Engelen, voditelj programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom.
Pomoću sustavnih terenskih obilazaka i korištenjem GPS odašiljača postavljenih na ptice u svrhu njihova praćenja, u okviru projekta LIFE Artina u kojem je Udruga Biom partnerski surađivala s Udrugom za prirodu okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita i organizacijom BirdLife Malta, te Javnom ustanovom Park prirode Lastovsko otočje na čijem se području provodilo istraživanje, kartirana su kretanja tih ptica i utvrđena područja na moru važna za njihovo očuvanje (POP). Ta područja potvrdilo je i nadležno ministarstvo te je tako Hrvatska dobila prva područja takve vrste u svom akvatoriju.
Pritom treba napomenuti da su Uredbom u mrežu uvrštena samo dva nova takva područja – Lastovski kanal i Sjeverni Jadran, dok tri druga nova područja (Korčulanski kanal, Hvarski kanal i Istočnomljetski kanal) i proširenje dvaju postojećih (Lastovsko otočje i Pučinski otoci) nisu uvršteni u ekološku mrežu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ta područja nije obuhvatilo iako su po znanstvenim kriterijima i ona ključna, uz obrazloženje da proglašenje tih područja zahtjeva dodatnu intenzivnu prethodnu komunikaciju s dionicima.
Što se tiče područja na moru obuhvaćenih ekološkom mrežom, nadamo se da će u skoroj budućnosti za njih biti usvojene i konkretne mjere očuvanja predožene projektom, kao što su izmjene u načinu provedbe ribolova te ograničenja određenih ljudskih aktivnosti unutar tih područja. Kad se to dogodi, u pravom će smislu zaživjeti zaštita naših najugroženijih morskih ptica na pučini.
“Nadamo se da će Hrvatska nastaviti ovim tempom, osobito kad je riječ o ispunjavanju obveze proglašenja 10 % mora pod strogom zaštitom”, istaknula je voditeljica projekta LIFE Artina Zrinka Jakl iz udruge Sunce.
„Kao najznačajnije područje za opstanak ovih vrsta ptica u Hrvatskoj, iznimno smo zadovoljni rezultatima projektnih aktivnosti. Važnost njihovog očuvanja sada se jasno pozicionirala na karti zaštite prirode“, istaknula je Bruna Đuković, voditeljica projekta LIFE Artina Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje.
