Zbrinjavanje pronađenih ptića

U Hrvatskoj se većina ptica gnijezdi od kraja zime do kasnog ljeta, a njihove ptiće počinjemo susretati najčešće u svibnju i lipnju.

Što se događa u proljeće?

Kada cvijeće počne cvati, stabla listati, a ptice neumorno pjevati, znamo: počinje proljeće, a s njime i gnijezdeća sezona. Ptice prave gnijezda, nesu jaja i odgajaju mlade na Zemljinoj sjevernoj polutci već završetkom zime, početkom proljeća i/ili skroz do kraja ljeta. U Hrvatskoj je temperatura dovoljno visoka već od ožujka da se odrasle ptice počnu useljavati u svoja sezonska gnijezda, a prije ljeta možemo početi viđati njihov čupav podmladak.

Ptiće svrstavamo u dvije skupine. Ptići koji se izlegnu pernati, sposobni hodati (i plivati) i hraniti se uz svoje roditelje zovu se potrkušci. Ptići koji su nekoliko tjedana vezani za gnijezdo i u potpunosti ovisni o roditeljima zovu se čučavci. Kada se izglegnu, čučavci nemaju perje, ne vide i nisu pokretni: tada ih još zovemo goluždravcima. U trenutku kada dovoljno narastu i opernate se, izlijeću iz gnijezda: tada ih zovemo poletarcima. U većini slučajeva jedino goluždravci i čučavci trebaju pomoć ako su van gnijezda.

razvoj ptića kosa, Mike Langman, RSPB Images
razvoj ptića kosa, Mike Langman, RSPB Images
Koje ptice imaju čučavce, a koje potrkušce?

U urbanim sredinama najčešće se susrećemo sa ptićima čučavcima. Kada se izlegnu iz jajeta, u potpunosti u ovisni o roditeljima: goli su, slijepi i slabo pokretni. Ovakve najmlađe ptiće zovemo goluždravcima. Kroz nekoliko tjedana velikom brzinom izrastu i dobiju prvo perje: prerasli su u čučavce. U trenutku kada izlete iz svog gnijezda, iste su veličine kao svoji roditelji, no izgledaju neuglednije. Tada čučavci postaju poletarci. Pjevice (sjenice, drozdovi, crvenrepke itd.), golubovke (grivnjaši, gugutke, itd.) i grabljivice (vjetruše, škanjci, kopci itd.) odgajaju čučavce.

S druge strane, neki ptići moraju biti sposobni kretati se vrlo brzo nakon izlijeganja kako bi mogli pobjeći od raznih grabežljivaca. Opernaćeni su, vide i sposobni su hodati, trčati pa i plivati ubrzo nakon što prvi put ugledaju svjetlo dana. Drže se svojih roditelja (uglavnom majke) i u velikim obiteljskim skupinama traže hranu i odrastaju. Ovakve ptiće zovemo potrkušcima. Guščarice (patke, labudovi i guske) i ćurlini (kulici, šljuke, prutke itd.) odgajaju potrkušce.

Reagirajte odmah samo ako ste svjedočili incidentu ili ako se radi o goluždravcu ili čučavcu van gnijezda. Ako se radi o poletarcu, vjerojatno nije potrebna ljudska intervencija. Pticu nikada nemojte uzeti u vlastitu skrb, već kontaktirajte ovlaštene rehabilitatore (kontakti ispod).

Pronađen goluždravac ili čučavac (više ili manje nepokretan i gol ptić)

Pronađite gnijezdo iz kojeg je ispao ili ga sklonite na sigurno mjesto u blizini gdje ga neće ometati ljudi ni životinje. Roditelji neće odbaciti ptića kada ga vratite u gnijezdo. Sa sigurne udaljenosti pratite dolaze li roditelji nahraniti ptića ako niste uspjeli locirati gnijezdo. Kontaktirajte rehabilitatore ako nakon nekog vremena zaključite da je ptić napušten. Kontakti rehabilitatora su na dnu članka. Ptiće goluždravce je izuzetno teško i zahtjevno othraniti i pripremiti na samostalan život. Rad s njima je stoga ključno prepustiti stručnjacima.

Budite svjesni mogućnosti da je ptić možda namjerno izguran iz gnijezda jer je slabije razvijen ili bolestan i nema mu spasa. Iako se ljudima doima okrutnim, namjerno izbacivanje pojedinih ptića je čest slučaj u napučenim gnijezdima u kojima se ptići istog legla bore za ograničene količine hrane koju donose roditelji. Na ovaj je način preostalim ptićima povećana vjerojatnost za preživljavanje.

goluždravac, Audrey, CC BY 2.0, Flickr
goluždravac vrapca, Audrey, CC BY 2.0, Flickr
čučavac čvorka, Audrey, CC BY 2.0, Flickr
čučavac goluba, schizoform, CC BY 2.0, Flickr
Pronađen poletarac (ptić s većinom perja i dobrog općeg stanja)

Sklonite ga na sigurno samo ako se nalazi u neposrednoj opasnosti. Ptić je u ovom slučaju gotovo sigurno u aktivnoj skrbi roditelja ili se trenutno osamostaljuje.

U gradovima često srećemo ptiće vrana i manjih ptica za koje nam se ponekad može činiti da su bolesni, ozlijeđeni ili u opasnosti. Bitno je znati da se roditelji poletaraca nastavljaju brinuti za svoje potomke i van gnijezda dok ne postanu samostalni, iako nam to možda površnim promatranjem nije očito. Čak i ako izgledaju ili zvuče rastreseno, često se radi o normalnom ponašanju mladunca. U ovom periodu od roditelja uče tražiti hranu, izbjegavati grabežljivce i pronalaziti zaklon, što su ključne vještine potrebne za samostalan život. Bespotrebno odvajanje ptića od roditelja može biti štetno.

Ako procijenite da je potrebno samo premjestiti pticu na sigurno zbog prisutne opasnosti, možete učiniti to bez straha da će je roditelji napustiti.

čvorak hrani svog poletarca, hedera.baltica, CC BY-SA 2.0, Flickr
poletarac sive vrane, hedera.baltica, CC BY-SA 2.0
mladi poletarac plavetne sjenice, Nicola Shafer, RSPB Images
dva poletarca kosa, pete beard, CC BY 2.0, Flickr
Pronađen poletarac koji je vidljivo ili vjerojatno ozlijeđen

Sklonite ga na sigurno i odmah kontaktirajte stručnu pomoć. Kontakti rehabilitatora su na dnu članka. Držite pticu u kartonskoj kutiji dok je ne preuzmu rehabilitatori.

Pronađen poletarac u opasnosti od prometa ili životinja

Sklonite ga na sigurno, po mogućnosti povišeno mjesto u blizini.

Odrasle ptice mogu pokušati otjerati ljude koji se približe njihovim ptićima, no one nam gotovo nikad ne predstavljaju stvarnu prijetnju. Potrebno je zadržati hladnu glavu te imati svijest o okolini i kretanju djece, životinja i vozila kako bi se izbjegao neželjen susret.

Sive vrane: posebni savjeti

Sive vrane u sezoni gniježđnjenja znaju nadlijetati ljude i ljubimce u namjeri da zaštite svoje ptiće od potencijalnih predatora. Zbog njihove veličine, izgleda i glasanja u našem društvu vladaju negativne konotacije u vezi ove pametne i društvene ptice koja ljudima ne predstavlja stvarnu opasnost. Pravi napadi sivih vrana izuzetno su rijetki, a samo nadlijetanje nas ne može ozlijediti.

Kada se susretnete sa sivom vranom:

  • Ostanite smireni.
  • Gledajte vrani u oči. Neće vam prići ako zna da je vidite.
  • Normalnim se hodom udaljite od lokacije (siđite s bicikla i nemojte trčati).
  • Zaštitite glavu rukama, torbom, kišobranom ili čim drugim.
  • Ako je slučajno došlo do ozljede, posjetite doktora.

Poletarca sive vrane prepoznaje se po plavim očima, ružičastim rubovima usta (tzv. žvalama) i sivom, nepotpunom “kapuljačom”. Ruho im ne izgleda jednako sjajno i intenzivno crno kao kod odraslih.

Želimo ipak upozoriti na jedan zloglasan par sivih vrana na zagrebačkoj Knežiji. Ovaj par redovito nadlijeće prolaznike u sezoni gniježđenja, a posebno su opasne situacije u kojima se biciklisti prestraše iznenadnog napada i ozlijede se pri padu. Zbog toga ozbiljno savjetujemo da se u sezoni gniježđenja oprezno prolazi križanjem Zagrebačke avenije s Nehajskom ulicom kako bi se izbjegla panika i nezgoda.

poletarac sive vrane, Thomas Quine, CC BY-SA 2.0, Flickr
Sove: posebni savjeti

U urbanim sredinama rjeđe srećemo sove i njihove ptiće. Međutim, čim se zaputimo u šumu ili na planinarski izlet u proljeće, postoji mogućnost da susretnemo ovogodišnje potomke neke od naših desetak vrsta sova.

Gnijezdeća sezona sovama kreće nešto ranije nego pjevicama. U veljači ženka već inkubira jaja, a u travnju možemo nabasati na pernate ptiće. Ptići se ostamostaljuju nakon nekoliko tjedana roditeljske skrbi i kreću lutati svijetom čak i prije no što im je odraslo perje u potpunosti naraslo.

Lutajući ptići znaju zauzeti obrambeni stav da se doimaju većima, no ne predstavljaju nikakvu opasnost po ljude. Međutim, dok su još u roditeljskoj skrbi, šumske sove i sove jastrebače agresivno će braniti svoje mlade. Neće se bojati zaletiti na odraslog čovjeka svojim oštrim kandžama ako se prebliži ptiću. U slučaju da uočite ptiće ovih sova, priđite im jedino ako je ptica u opasnosti. Prepoznat ćete ih po tamno prošaranom ruhu, crnim očima i svjetlim kljunom.

ptić šumske sove, Juliet van Ree, CC BY-SA 2.0
ptić jastrebače, Andrey Gulivanov, CC BY-SA 2.0
šumska sova, Ben Andrew, RSPB Images
jastrebača, Andrey Gulivanov, CC BY-SA 2.0
ptić kukuvije u obrambenom stavu, Oregon Department of Fish & Wildlife, CC BY-SA 2.0
OporavilišteKontaktE-mailPrimaju ptice
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu099/5346-979
(8-16 h) 
wildrescue@vef.hrDA
Zoološki vrt grada Zagreba01/2008-354
(8-19h)
infocentar@dumovec.hr  DA
AWAP – Udruga za zaštitu divljih životinja (Zagreb)01/3392-795 
098/281-648
ingeborg.bata1@gmail.com
zokacroata@gmail.com
DA
Udruga za zaštitu životinja Ruščica (Slavonski Brod)098/802-678mirko.milec962@gmail.comDA
Udruga Sokolarski centar (Šibenik)091/5067-610sokolarski.centar@gmail.comDA 
grabljivice
Javna ustanova ‘Priroda’ (Rijeka)091/1352-400
095/5061-116
info@ju-priroda.hr
belivistorcentre@gmail.com
DA
bjeloglavi supovi
Zoološki vrt grada Osijeka031/285-234
031/214-784
info@zoo-osijek.hrDA
Jedinstveni europski broj za hitne službe112xx