
Uspješna detekcija, procesuiranje i suzbijanje kaznenih djela protiv okoliša zahtjeva jake institucionalne kapacitete u vidu ljudstva, opreme i znanja te blisku suradnju sustava zaštite prirode i tijela kaznenog progona. Postizanje takvog ustroja možda djeluje nestvarno, no Španjolska je u tome uspjela.
U cilju da čujemo njihova iskustva i znanja, ugostili smo inspektora zaštite prirode Alberta Galdóna iz vlade španjolske autonomne zajednice Andaluzije i Francisca Velasca, službenika okolišne policije (SEPRONA) na radionici “Uspješno otkrivanje, suzbijanje i procesuiranje kaznenih djela protiv okoliša” prošlog mjeseca u Centru za posjetitelje “Poklon” u Parku Prirode Učka.
Na radionici je sudjelovalo 40 osoba – 20 policijskih službenika iz četiri županije (Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka i Ličko-senjska), potom čuvari prirode i stručne službe Javne ustanove “Park Prirode Učka” i Javne ustanove “Priroda”, te zaposlenici Vulture Conservation Foundation i Udruge Biom. Radionicu je u sklopu projekta LIFE SUPport – Osiguravanje budućnosti za bjeloglave supove u Hrvatskoj organizirala Udruga Biom u suradnji s Vulture Conservation Foundation i Javnom ustanovom Priroda u gostoprimstvu Javne ustanove Parka Prirode Učka.
Povezanost konzervacijske biologije i nezakonitih radnji protiv okoliša, bila je tema uvodnog izlaganja kojim je viša stručna suradnica za očuvanje prirode Udruge Biom Marija Martinko Ivanov otvorila radionicu. Pritom je pojasnila zašto su stručnjaci koji se bave istraživanjem i proučavanjem ptica toliko aktivni u zagovaranju učinkovitijeg suzbijanja nezakonitih radnji prema divljim vrstama.
“Je li smrt jedne jedinke ptice strvinara ili vršnog predatora zaista toliko bitna? Vršni predatori i strvinari, poput bjeloglavog supa, predstavljaju sam vrh hranidbene piramide. Oni imaju izrazito važnu ulogu u kruženju tvari unutar ekosustava i održavanju njegove stabilnosti. Kaznena djela poput nezakonitog trovanja, odnosno namjernog postavljanja otrovnog mamca u prirodi, pri čemu se koristi ubojiti kemijski spoj čije je djelovanje neselektivno, predstavljaju veliku opasnost za mnogobrojne životinjske vrste s vrha hranidbene piramide, koje su ujedno i najmalobrojnije u ekosustavu”, istaknula je Marija Martinko Ivanov.
Važnost radionice potvrdio je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković, koji je održao izlaganje na temu Razmjer problema nezakonitih radnji prema divljim vrstama uz primjere iz prakse.

„Republika Hrvatska ne može dozvoliti da se pojedinci nezakonito bogate na štetu naše prirode, čiji je gubitak nepovratan“, istaknuo je državni tajnik Željko Vuković i naglasio potrebu uspostave centralizirane, stručno osposobljene i ovlaštene službe čuvara prirode koja bi mogla preuzeti aktivnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju nezakonitih aktivnosti, uključujući krivolov, krivoribolov, nezakonito ubijanje, hvatanje i krijumčarenje divljih životinja, nezakonito odlaganje otpada, nezakonitu sječu i onečišćenje okoliša.
Kroz izlaganje je državni tajnik Željko Vuković dodatno ukazao na razmjere problema poput hvatanja i držanja u zatočeništvu ptica pjevica, nezakonitog prepariranja uginulih strogo zaštićenih vrsta, krivolova povezanog s lovnim turizmom te drugih oblika nezakonitih radnji s kojima se susretao u svom radu kao inspektor zaštite prirode.
“Nezakonite radnje protiv prirode su ozbiljan kriminal i institucije mu na takav način trebaju pristupati”, naglasio je na početku svog izlaganja Jovan Andevski, direktor konzervacijskog odjela Vulture Conservation Foundation, partnerske organizacije na projektu LIFE SUPport. U svojem izlaganju predstavio je uspjehe programa obuke Wildlife Crime Academy, kojim je educirano već stotinu stručnjaka iz područja Europe. U obuci je proteklih godina sudjelovalo i šest osoba iz Hrvatske. “Zašto je Španjolska primjer dobre prakse? Pa sigurno zbog činjenice da području Europe ne postoji druga zemlja koja je pokazala tako značajan pomak u suzbijanju kaznenih djela protiv okoliša. U posljednjih 20 godina Kraljevina Španjolska aktivnim je radom smanjila trovanje divljih životinja za čak 90%. Ovo je značajno, jer obično kad se radi na trovanjima – što se više istražuje, to se više i otkriva. Španjolska je uspjela kontinuirano smanjivati pritisak na svoju prirodu”, istaknuo je Andevski.
Glavni predavači radionice bili su već spomenuti predstavnici vlade španjolske autonomne zajednice Andaluzije i SEPRONA-e. Španjolski stručnjaci su svoj rad prvo prezentirali kroz teoriju, nakon čega se radionica nastavila praktičnim vježbama na pripremljenim scenarijima u prirodi.

Alberto Galdón održao je predavanje pod nazivom Utvrđivanje sumnje na nasilnu smrt divljih životinja na mjestu događaja, dok je Francisco Velasco predstavio protokole koji pomažu španjolskoj policiji u uspješnom procesuiranju i suzbijanju kaznenih djela protiv prirode. SEPRONA (Guardia Civil) s najvećom ozbiljnošću pristupa suzbijanju slučajeva trovanja. Pet grama karbofurana, tj. količina jednaka kocki šećera, može ubiti 13 osoba ili više od 900 jedinki ptica grabljivica. A Aldicarb je čak 12 puta smrtonosniji! Sudionici edukacije zatim su upoznati s nekoliko stvarnih slučajeva, te sa cijelim protokolom očevida koji osigurava prikupljanje svih relevantnih dokaza kao i njihovu valjanost u sudskom procesu. U praktičnoj vježbi je predstavnik SEPRONA-e policijskim službenicima pružio priliku istraživanja mjesta događaja u scenariju sličnom stvarnim slučajevima. Treba naglasiti da i istražitelji mjesta potencijalnog kaznenog djela, kao i građani koji naiđu na uginulu životinju, trebaju biti iznimno oprezni kako svoju svoju odjeću ili obuću ne bi kontaminirali otrovnom tvari, ukoliko postoji i najmanja sumnja da je pronađena životinja otrovana.

Iskustva iz Španjolske, ali i primjeri iz drugih zemalja jasno pokazuju da je učinkovito suzbijanje kaznenih djela protiv okoliša najučinkovitije kroz uspostavu koordiniranog, stručno osposobljenog, opremljenog i operativno snažnog sustava.
U kontekstu očuvanja bjeloglavih supova u Hrvatskoj, posebice na području Kvarnera gdje se nalazi jedina preostala gnijezdeća populacija, ovakav pristup nije samo poželjan, već i nužan. Uspostava specijaliziranih službi te jačanje suradnje između nadležnih institucija, policije i organizacija uključenih u očuvanje prirode, kao i kontinuirana edukacija nadležnih službi na terenu, trebaju postati sastavni dio nacionalnog sustava zaštite prirode. Radionice poput ove predstavljaju važan alat za prijenos znanja i izgradnju takvog sustava, ali i konkretan doprinos očuvanju bjeloglavog supa, kao jedne od vrsta koju su upravo nezakonite radnje poput trovanja u prošlom stoljeću dovele na rub opstanka, kako u Hrvatskoj tako i u većem dijelu Europe.



