Tema hranjenja ptica posebno je aktualna svake godine tijekom zimskih mjeseci, a rasprave se u posljednje vrijeme dodatno dotiču prihvatljivosti pojedinih praksi.
Na tu temu, Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba, kao provoditelj gradskog Programa zaštite divljači, izdala je obavijest građanima Grada Zagreba da ne hrane ptice jer se na taj način privlače i vrane. Dodatno su zamolili građane da savjesno odlažu otpad te da obavezno zatvaraju kontejnere, kako bi se spriječilo da vrane kopaju po smeću, hrane se njime i razbacuju ga uokolo. Obavijest je uzrokovala zbunjenost kod građana koji zimi pomažu pticama te smo dobivali brojne upite oko toga što je preporučljiva praksa.
U ovom se slučaju radi o nepotpunom prenošenju informacija, jer se u službenoj Obavijesti o pravilnom odlaganju otpada radi sprječavanja okupljanja vrana (izdanoj ispred Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost 26. siječnja 2026.) naglasak stavlja na pravilno odlaganje otpada, zatvaranja kontejnera te prestanak prakse ostavljanja ostataka hrane na zelenim površinama. Obavijest također navodi da, ako se ostavlja hrana za ptice, to treba biti odgovarajuća hrana na odgovarajućem mjestu (sjemenke u hranilicama).
Hranjenje ptica u gradovima nije jednoznačno štetna praksa i ne može se svesti na opću zabranu. U određenim razdobljima godine, osobito zimi, pravilno i umjereno hranjenje ptica može imati pozitivan učinak, osobito za male pjevice. Ključno je pritom naglasiti da se ptice trebaju hraniti primjerenom hranom, na odgovarajućim mjestima i u ograničenim količinama, kako se ne bi stvarali higijenski problemi ili ovisnost o ljudskoj hrani.
Jedna od ključnih pogrešaka koje ljudi čine pri hranjenju ptica je ostavljanje velike količine kruha, a nekada i ostataka obroka, na javnim površinama u gradu. Ljudi to čine u dobroj namjeri, jer im je žao bacati hranu, a istovremeno smatraju da je pticama potrebna. No, istraživanja upozoravaju na slabu nutritivnu vrijednost kruha za ptice, koji pticama ispunjava želudac ali im ne osigurava količinu niti raznolikost nutrijenata koje bi dobile hranjenjem prirodnom hranom.
Dodatno, intenzivno cjelogodišnje hranjenje zadržava veći broj jedinki na istom području, na kojem možda niti nema dovoljno mjesta za gniježđenje ili slobodnih teritorija da se tamo nastane trajno. Također ih čini ovisnima o jednom, često jednoličnom i nezdravom, izvoru hrane. Na taj se način neravnomjerno povećava lokalna gustoća populacije pojedinih vrsta.
Ovaj oblik hranjenja ptica nije dobra osnova za zdrav gradski ekosustav i praksa je koju bismo trebali napustiti.
Važno je istaknuti da su vrane autohtone, visoko inteligentne ptice koje su se uspješno prilagodile životu u urbanim sredinama. Njihova prisutnost u gradovima prvenstveno je posljedica obilja lako dostupne hrane, ponajprije nepropisno odloženog otpada kao i opisanih slučajeva bacanja kruha i ostataka hrane u okoliš, a ne npr. hranjenja ptica na hranilicama. Usmjeravanje fokusa isključivo na hranjenje ptica može stvoriti pogrešan dojam da su same ptice ili građani koji ih hrane glavni uzrok problema.
U tom smislu, Biom se slaže da su odgovorno gospodarenje otpadom (pravilno odlaganje i zatvaranje kontejnera) te prestanak ostavljanja kruha na javnim površinama važne i učinkovite mjere za utjecaj na populaciju i ostvarivanje suživota s vranama. Upravo ljudske navike vezane uz otpad presudno oblikuju ponašanje ovih ptica u urbanom prostoru.
Na našim stranicama stoga možete pronaći jasne smjernice: kako hraniti ptice, kada to ima smisla, a kada ne, te kako svojim ponašanjem smanjiti neželjene posljedice za ljude i životinje. Od zimskog je hranjenja čak važnije pticama omogućiti dugoročnije izvore hrane sadnjom biljaka koje će privlačiti kukce, stvarati hranjive plodove i sjemenke u različitim periodima godine, ali i pružati im skrovište i mjesto za gniježđenje. Također je važno, pogotovo ljeti, osigurati izvor vode u obliku pojilice (o kojima imamo drugi članak). Dugoročna rješenja leže upravo u edukaciji, odgovornom ponašanju i razumijevanju ekoloških odnosa koji oblikuju život u urbanom okolišu.
